REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1501/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, te Darka Milkovića, Jasenke Žabčić i Dragana Katića članova vijeća, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja: 1. P. K., OIB …, iz S., 2. Z. K., OIB …, iz S., 3. M. J., OIB …, iz S., i 4. M. K., OIB …, iz S., predlagatelji 1., 2. i 4. zastupani po punomoćniku M. B., odvjetniku u S., protiv protustranaka: 1. F. K., OIB …, iz S., i 2. M. K., OIB …, iz S., radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu predlagatelja 1., 2. i 4. za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž Zk- 35/2024-2 od 29. siječnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju broj Z-20145/2020 od 20. studenoga 2023., u sjednici održanoj 16. travnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog P. K., Z. K. i M. K. za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Predlagatelji P. K., Z. K. i M. K. podnijeli su prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž Zk-35/2024-2 od 29. siječnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju broj Z-20145/2020 od 20. studenoga 2023., a u prijedlogu su postavili pitanje koje glasi:
"Može li pravni subjekt u ovom slučaju tužitelji/predlagatelji) biti vlasnici točno određenih nekretnina koje su im darovali darovatelji i na tome upisani u zemljišne knjige kao stvarni vlasnici?"
2. Navedeno pitanje smatraju važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3. Odgovoru na prijedlog nije podnesen.
4. Prema utvrđenjima i iznesenom pravnom shvaćanju nižestupanjskih sudova u ugovoru o darovanju od 10. travnja 2018., 11. travnja 2018. i 16. travnja 2018., na kojima se temelji prijedlog za uknjižbu prava vlasništva, nije vidljivo da darovatelj uveli daroprimce u posjed predmetnih nekretnina, odnosno da priloženi ugovori ne sadrže odredbe o predaji posjeda darovanih nekretnina, zbog čega predloženi upis ne odgovara sadržaju isprava, te je iz tih razloga odbijen prijedlog za uknjižbu prava vlasništva uz poziv na odredbu članka 482. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15), prema kojoj se ugovor o darovanju nekretnina sklapa u pisanom obliku, a ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave.
5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19 i 80/22 - dalje u tekstu: ZPP), revizijski sud je utvrdio da u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu određeno izloženi razlozi zbog kojih predlagatelj smatra da su postavljena pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
6. Naime, u prijedlogu za dopuštenje revizije nema određeno naznačenih podataka iz kojih bi se sa sigurnošću moglo zaključiti da u istoj ili sličnoj pravnoj stvari postoje različite (konkretne) odluke drugostupanjskih sudova, a niti da je pobijana drugostupanjska odluka, u odnosu na postavljeno pitanje nepodudarna s nekom revizijskom odlukom.
7. Osim toga u prijedlogu se i ne tvrdi da ne postoji praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske o postavljenom pitanju i da je odgovor na postavljeno pitanje važan zbog zauzimanja općenitog stava za sve buduće sudske postupke za upi na temelju darovnog ugovora. U prijedlogu za dopuštenje revizije se moraju iznijeti argumenti za tezu da je riječ o pitanju o kojem bi praksa drugostupanjskih sudova mogla biti različita i to takvi koji će uvjeriti revizijski sud da postoji visoki stupanj vjerojatnosti, da će se osim ovog pravnog shvaćanja zauzetog u pobijanoj odluci, o istom pravnom pitanju u budućnosti pojaviti i drugostupanjske odluke u kojima će biti zauzeto drugačije pravno shvaćanje.
8. Pored ukazivanja na nedostatke tumačenja iz pobijane odluke predlagatelj mora iznijeti jednu ili više intrepretativnih varijanti koje je prema njegovom mišljenju trebalo primijeniti i koje će drugostupanjski sudovi u budućnosti vjerojatno primjenjivati, obrazlažući pritom zašto bi pravno shvaćanje za koje je on smatrao da je u konkretnom slučaju trebalo zauzeti moglo biti jedno od njih.
9. U konkretnom slučaju predlagatelji iznesenim navodima u prijedlogu za dopuštenje revizije su uvjerili ovaj sud o očekivanoj različitoj praksi drugostupanjskih sudova o pitanju zbog kojeg je prijedlog za dopuštenje revizije podnesen, pa se postavljeno pitanje ne može smatrati važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
10. Naprotiv, ako su u prijedlogu za dopuštenje revizije izloženi razlozi u kojima predlagatelji samo iznose svoje prosudbe o potrebi za odgovorima na određeno pravno pitanje, a zapravo tako samo izražavaju neslaganje s pobijanom drugostupanjskom odlukom, kao što je to u ovom slučaju, tada valja zaključiti da to nisu razlozi iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a koji bi u cilju izučavanja sudske prakse opravdavali intervenciju revizijskog suda, a to tim više što se postavljeno pitanje ne odnosi na razloge zbog kojih je prijedlog za upis odbijen (u darovnom ugovoru nije navedeno da je izvršena predaja), koje pitanje bi, prema shvaćanju ovoga suda, bilo važno pitanje s obzirom da su nižestupanjski sudovi odbili zahtjev za upis jer su utvrdili da u darovnom ugovoru nije navedeno da je izvršena predaja posjeda darovane nekretnine.
11. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 385.a ZPP-a, pa je na temelju odredbe čl. 389.a. st. 3. ZPP-a riješeno kao u izreci.
Zagreb, 16. travnja 2024.
Predsjednica vijeća
Marina Paulić, v.r.
