Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Split, Domovinskog rata 4

Pp-17487/2022-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Sande Peroš kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice M.. K...., zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine, br. 70/17, 126/19, 84/21), u povodu optužnoga prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Druge policijske postaje Split, klasa: 211-07/225/28379, ur. broj: 511-12-24-22-1 od 28. listopada 2022., nakon javne glavne rasprave održane 11. travnja 2024. u prisutnosti okrivljenice, 15. travnja 2024. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

okrivljenica M....K..., kći Z.... K..... i Z.... K...., dj. O...., rođ. ...... u S...., OIB: ...., s prebivalištem u Splitu, M.... š...., VSS, magistra ekonomije, nezaposlena, živi s majkom koja je umirovljenica, srednjeg imovnog sanja, državljanka RH, nekažnjavana,

na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnoga zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

da je 18. listopada 2022. u ponoć u S...., M... š....., počinila psihičko nasilje u obitelji spram svoje majke Z... K.... (1956.) na način da je istu oko 0,00 sati, dok je spavala, probudila kojom prilikom je istoj vičući uputila riječi: „diži se iz kreveta ili ću te ošamariti“, da bi potom ustrajući u psihičkom nasilju sve do 3,00 sati govorila nesuvisle riječi agresivnim povišenim tonom, što je kod Zorane izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti,

čime da je počinila prekršaj iz članka 22. stavka 1. u vezi s člankom 10. točkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,

Na temelju članka 140. stavka 1. u vezi sa stavkom 2. Prekršajnoga zakona, troškovi postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. toga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Optužnim prijedlogom okrivljenicu se tereti za prekršaj opisan i pravno označen kao u izreci presude.

2. Očitujući se o optužnom prijedlogu i krivnji za prekršaj, okrivljenica je navela da nije kriva te u svoju obranu kako smatra da prema majci nije počinila psihičko nasilje. Naime, majka joj je rekla prije nego što je otišla spavati da ju probudi ako joj bude loše, što je i učinila, jer joj nije bilo dobro i osjećala je nemir, a kako se majka nije odmah digla, ponovila joj je neka se digne, jer da će u protivnom „oplesti“ po njoj što ju nije probudila. Majci da se učinilo da joj je rekla da će ju ošamariti ako se ne digne, pa je valjda zato zvala policiju, jer inače i slabije čuje. Kada je došla policija u stan, vidjeli su da je ona (M..) jako nemirna uslijed psihičkih smetnji te su ju odmah odveli na psihijatriju KBC-a Split gdje je ostala 10-ak dana. Kada je izlazila iz bolnice, tamo su ju već čekali policajci koji su ju odmah odveli u II. PP radi davanja izjave. S obzirom na to da je u bolnici dobivala jake lijekove jer su joj dijagnosticirali shizotipni poremećaj, dodatno ju je uznemirilo to što su ju odmah odveli u postaju gdje su od nje uzeli izjavu iako u tim trenucima nije baš bila svoja i mantalo joj se, tako da moli sud da zanemari taj njen iskaz koji je dala u prostorijama policije.

3. Ispitana pred sudom, svjedokinja Z.... K... navela je kako njena kći M.. prema njoj nije počinila nikakvo obiteljsko nasilje predmetne prigode, nego da je ona zvala policiju kako bi ju prisilili da se ode liječiti zbog psihičkih problema koje je imala. Naime, njoj su se nekoliko dana prije ovog događaja skupile mnoge stvari koje je doživjela, posebno nakon prekida veze s dugogodišnjim momkom, tako da je bila veoma nemirna, a nije se htjela otići liječiti iako joj je to više puta govorila. Te noći da ju je probudila i govorila da se digne, da ona ne može spavati, da je nemirna i slično, a ona da joj je i rekla neka ju probudi ako joj bude teško. S obzirom na to da je i dalje odbijala ići na liječenje, odlučila je zvati policiju kako bi ju oni prisilili da ode na liječenje, a pozvala je i hitnu pomoć koja je ubrzo došla. Te noći M... je završila u bolnici na psihijatriji gdje je ostala 10-ak dana, o čemu kao dokaz daje na uvid otpusno pismo i u fotokopiji ga prilaže u spis. Ona je došla po M.. 28. listopada 2022. jer joj je rekla da tada izlazi te ju je čekala ispred bolnice. Međutim, poslala joj je poruku da ju je dočekala policija i da se nalazi u II. PP radi davanja izjave. Stoga je otišla u II. PP gdje su oni uzeli M...u izjavu iako joj se činilo da M.. još nije bila došla k sebi i da nije bila sposobna dati suvislo objašnjenje. Kada ju je odvela kući iz PP već tijekom vožnje vidjela je da joj se manta, i to zbog teških lijekova koje je u to vrijeme morala uzimati. U svakom slučaju, njezino stanje je sada dobro jer je od tada redovito odlazila na kontrole, terapija joj je smanjena i sada mora uzimati samo pola tablete lijeka Risset, a doktor joj je rekao da će joj u listopadu ove godine ukinuti i tu tabletu. U tom smislu priložila je kao dokaz kontrolne nalaze psihijatra od 31. siječnja i 3. travnja 2024.

3.1. Okrivljenica je slušala svjedočenje majke te izjavila da nema nikakvih primjedbi ni pitanja i da razumije zbog čega je majka zvala policiju, odnosno kako bi ju na takav način prisilila da se ode liječiti jer je do tada to odbijala misleći da će joj njezino depresivno stanje proći i bez stručne pomoći, ali što očito nije bilo moguće tako da joj je zapravo majka pomogla time što je zvala policiju i što je prisilno otišla na liječenje i sada se dobro osjeća, što se vidi i iz nalaza koje je priložila njezina majka.

3.2. Nadalje su u dokaznom postupku pročitani priloženi specijalistički nalazi za M... K..., obavijest iz članka 109.a Prekršajnog zakona koja je uručena okrivljenici, zapisnik o ispitivanju svjedoka, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, obavijesti žrtvi nasilja u obitelji, koje su uručene Z... K..., obrazac procjene rizika od ponavljanja nasilničkog ponašanja te je provjerom u prekršajnoj evidenciji utvrđeno kako okrivljenica nije prekršajno osuđivana.

4. Na temelju ovako provedenog postupka u kojem je sud sve izvedene dokaze cijenio po svojem slobodnom uvjerenju, svakog posebno te u njihovim međusobnim odnosima, utvrđujući s podjednakom pozornošću činjenice koje terete okrivljenika i one koje mu idu u korist, pri čemu nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima, sve prema članku 88. Prekršajnoga zakona, sud je zaključio kako nije dokazano da je okrivljenica počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret.

5. Naime, iz međusobno suglasnih iskaza okrivljenice i njezine majke svjedokinje Z... K.... proizlazi kako je Z.... K.... svojoj kćeri doista rekla da ju probudi ako joj bude loše, znajući u kakvom je stanju zbog problema koji su ju u to doba tištali. Ona je to i učinila jer se osjećala loše i nemirno, a majka je s ciljem da pomogne kćeri, koja je odbijala njezine savjete da ode k liječniku zbog psihičkih problema koji su ju mučili, pozvala hitnu pomoć i policiju. Ispitana svjedokinja izrijekom je navela kako prema njoj nije počinjeno psihičko nasilje. Točno je da je na zapisniku pred policijom okrivljenica izjavila da je bila rekla da će ošamariti majku ako se ne ustane. No, s obzirom na okolnosti u kojima je ta izjava dana, što su u svojim iskazima opisale svjedokinja i okrivljenica, a potkrijepljeno je otpusnim pismom, vrijednost takve izjave treba uzeti s rezervom. Naime, okrivljenica je otpuštena iz bolnice 28. listopada 2022. ujutro, tijekom boravka u bolnici liječena je kombinacijom psihofarmaka uz intenzivan psihosocijalni suport na što je došlo do poboljšanja psihičkog stanja i otpusta uz preporuku uzimanja terapije (Normabel 10 mg, Promazin 25 mg, Risset 2 mg, Azolar 30 mg) i redovite kontrole, a na policiji je ispitana istoga dana od 10,28 do 10,33 sati. Dakle, posumnjati je u vjerodostojnost ovako načinjenog zapisnika o ispitivanju, prema kojem je ispitivanje okrivljenice trajalo svega 5 minuta, za koje je vrijeme trebalo okrivljenicu propisno upozoriti na njezina prava, dopustiti joj da u neometanom izlaganju dade svoju izjavu, eventualno joj postaviti pitanje i unijeti izjavu u zapisnik. S obzirom na kratkoću trajanja ispitivanja i činjenicu da je okrivljenica tek otpuštena iz bolnice gdje je primala psihofarmake koji su joj ordinirani kao terapija, dokaznu snagu tako načinjenog zapisnika koji sadrži izjavu okrivljenice danu u naprijed izloženim okolnostima treba uzeti s oprezom.

6. U vezi s tim, dodatno treba primijetiti kako prekršaj psihičkog nasilja u obitelji po klasifikaciji spada u tzv. materijalne (posljedične) prekršaje, kod kojih je bitno obilježje djela i njegova posljedica, koja je opisana kao povreda dostojanstva ili uznemirenost kod žrtve. Pritom nije dostatno da je određeno postupanje objektivno podobno prouzročiti opisanu posljedicu, nego da je subjektivno kod konkretne žrtve dovelo do takve posljedice. Stoga, kako je ispitana svjedokinja izrijekom navela da prema njoj nije počinjeno psihičko nasilje, očito svjesna stanja u kojem se njezina kći nalazila i da joj je bilo potrebno pomoći, to nije dokazano da je okrivljenica ostvarila sva obilježja prekršaja (posljedicu koja čini biće djela). Ovo sve i da je rekla majci da će ju ošamariti ako se ne ustane, kako je navedeno na policijskom zapisniku, što sud, međutim, nije mogao sa sigurnošću utvrditi niti je držao odlučujućim za ishod postupka, s obzirom na prednje izneseno razmatranje.

7. Na kraju je za napomenuti kako iz nalaza od 3. travnja 2024. proizlazi da je stanje okrivljenice sada potpuno stabilno, nema nikakvih znakova psihičkog poremećaja te potpuno uredno funkcionira.

8. Prema tome, iz izvedenih dokaza, koji ujedno predstavljaju jedine dostupne dokaze s obzirom na to da događaju nije bio prisutan nitko osim okrivljenice i ispitane svjedokinje, zaključiti je kako nije dokazano da je okrivljenica počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret, zbog čega ju je trebalo osloboditi od optužbe, kako je i odlučeno u izreci ove presude.

9. Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 140. stavka 2. Prekršajnoga zakona.

U Splitu 15. travnja 2024.

Zapisničarka

Sutkinja

Sanda Peroš, v. r.

Ljiljana Vuko, v. r.

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

- okrivljenici

- Zorani Kuzmić

- ovlaštenom tužitelju

- u spis

Za točnost otpravka – ovlaštena službenica

Sanda Peroš