Republika Hrvatska

Županijski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 1

Poslovni broj: Gž R-49/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Bjelovaru, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Vesni Šuflaj Šestak kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja M. H. iz V. G.,

M. S. 2, OIB: …, zastupanog po punomoćniku M. K.,

odvjetniku u Z., P. 50 protiv tužene R. H., M.

pravosuđa i uprave, OIB: … , zastupane po O. državnom

odvjetništvu u Z., G.-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1251/2019-52 od 26. siječnja 2023., 12. travnja 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tužene djelomično se prihvaća, a djelomično odbija kao neosnovana, pa se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1251/2019-52 od 26. siječnja 2023.:

- potvrđuje u dijelu točke I. kojim je tuženoj naloženo isplatiti tužitelju iznos od bruto 40,87 eura / 307,95 kn[1] sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 16. lipnja 2018. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sve u roku od 15 dana,

-preinačuje u preostalom dijelu točke I. izreke, te u točkama II. i III. izreke i sudi: „Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja protiv tužene radi isplate iznosa od bruto 923,14 eura / 6.955,38 kn sa zatraženim zakonskim zateznim kamatama.

Svaka stranka snosi svoje parnične troškove.“

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužene za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je tako da izreka u cijelosti glasi:

„I. Nalaže se tuženoj R. H., M. pravosuđa i uprave,

OIB:…, zastupano po O. državnom odvjetništvu u Z.,

G.- upravni odjel, da tužitelju M. H. iz V. G., M.

S. 2, OIB:…, na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 964,01

eura/ 7.263,33 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos

od:

- 14,78 eura/ 111,35 kn od 16.04.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 35,27 eura/ 265,73 kn od 16.05.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 14,78 eura/ 111,35 kn od 16.07.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 73,89 eura/ 556,76 kn od 16.09.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 13,49 eura/ 101,67 kn od 16.11.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 38,79 eura/ 292,30 kn od 16.12.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 26,99 eura/ 203,34 kn od 16.01.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 15,59 eura/ 117,46 kn od 16.03.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 70,86 eura/ 533,89 kn od 16.04.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,26 eura/ 160,17 kn od 16.05.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 22,27 eura/ 167,80 kn od 16.06.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 63,77 eura/ 480,51 kn od 16.07.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 6,78 eura/ 51,07 kn od 16.08.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 96,50 eura/ 727,11 kn od 16.09.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 178,38 eura/ 1.344,00 kn od 16.08.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 37,02 eura/ 278,89 kn od 16.10.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 7,75 eura/ 58,43 kn od 16.11.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 68,27 eura/ 514,38 kn od 16.07.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 7,95 eura/ 59,87 kn od 16.08.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 111,01 eura/ 836,42 kn od 16.09.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 8,27 eura/ 62,29 kn od 16.01.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 30,33 eura/ 228,54 kn od 16.06.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

koje teku od dana dospijeća pa do 31. srpnja 2015. po stopi koja je određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 1.472,39 eura/ 11.093,75 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi koje teče od 26. siječnja 2023. do isplate, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška za preostali iznos preko dosuđenog.

III. Odbija se zahtjev tužene za naknadu parničnog troška kao neosnovan.“

2. Protiv pobijane presude pravovremenu žalbu podnosi tužena zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže presudu preinačiti i tužbeni zahtjev tužitelja odbiti u cijelosti kao neosnovan uz dosudu parničnog troška tuženoj, a podredno presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, traži i trošak podnošenja žalbe.

3. Tužitelj u odgovoru na žalbu u cijelosti osporava osnovanost žalbenih navoda i predlaže žalbu tužene odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće za neplaćene prekovremene sate rada, ostvarene u razdoblju od 11. siječnja 2014. do 15. siječnja 2019. u iznosu ukupno bruto 964,01 eur / 7.263,33 kn.

6. S obzirom na visinu tužbenog zahtjeva, ovaj postupak predstavlja spor male vrijednosti, a prema odredbi čl. 467. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., dalje: ZPP) presuda ili rješenje kojima se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ovog Zakona, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a, time da se u postupku povodom žalbe u sporovima male vrijednosti ne primjenjuju odredbe čl. 370. ZPP-a, pa su stoga irelevantni i svi žalbeni navodi o pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju.

6.1. Ispitujući pobijanu presudu na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi čl. 467. st. 1. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio neku od bitnih povreda parničnog postupka na počinjenje kojih pazi po službenoj dužnosti. Tužena navodi da je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka kada se u obrazloženju presude nije osvrnuo na očitovanja tuženika, dostavljene dokaze tijekom postupka kao niti prigovore na nalaz i mišljenje vještaka, kojim navodima ukazuje na povredu iz čl. 365. st. 2. toč. 11. ZPP-a, za koju ovaj sud ne nalazi da bi bila počinjena jer je pobijanu presudu moguće ispitati, a prvostupanjski sud iznio je bitne stranačke navode i razloge zbog kojih je prihvatio onu varijantu nalaza i mišljenja vještaka na kojoj je utemeljio pobijanu presudu.

7. U postupku nije bilo sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio zaposlen kod tužene kao državni službenik u M. pravosuđa, O. za osiguranje

pravosudnih tijela, na radnom mjestu ovlaštene službene osobe. Bila je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva tužitelja, odnosno je li tužitelju za utuženo razdoblje isplaćena plaća za sve ostvarene prekovremene sate rada.

8. Prvostupanjski sud u svojoj presudi citira odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 93/08., 89/12., 104/13. i 112/17.; dalje: KU) i Tumačenja zajedničke komisije za tumačenje odredbi i praćenje Kolektivnog ugovora za službenike namještenike broj 7/44., 8/44., 19/44., 24/44., 27/44., 2/35., 16/44., 21/44., 25/44., 32/44. i 35/44. o načinu organiziranja rada za određivanje punog mjesečnog fonda sati, načinu obračuna mjesečnog fonda ukoliko radnik odradi manje sati, te o načinu obračuna prekovremenih sati rada kada radnik radi u turnusu. Na temelju tih propisa i tumačenja prvostupanjski sud je utvrdio da je poslodavac dužan organizirati rad na način da djelatnik odradi najmanje puni mjesečni fond radnih sati. Ako djelatnik odradi manje sati od mjesečnog fonda sati, poslodavac je dužan isplatiti djelatniku punu plaću koja se u takvim uvjetima mora evidentirati i računati kao "nadopuna satnice", a prekovremeni rad radnika koji radi u turnusu dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada odbije njegov mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s osam sati. U taj dan ne ulaze blagdani određeni zakonom.

Prekovremeni rad se djelatniku koji radi u turnusu obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebna naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom, ako ne radi na taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati. Sati za koje se djelatniku isplaćuje naknada plaće zbog bolovanja, plaćenog dopusta ili godišnjeg odmora, prilikom obračuna prekovremenog rada ulaze u ukupno odrađene sate, kao sati koje bi djelatnik odradio da nije bio opravdano odsutan s posla. Prekovremeni rad koji se koristi kao slobodni dan je jedna vrsta preraspodjele rada o kojoj odlučuje djelatnik u dogovoru s poslodavcem.

9. Prvostupanjski sud je na temelju evidencije o ostvarenim satima rada, obračuna plaća, iskaza tužitelj i svjedoka D. B., K. J. i I. J. utvrdio:

- da je tužitelj u utuženom razdoblju radio kao pravosudni policajac u M.

pravosuđa R. H., O. za osiguranje pravosudnih tijela, na radnom

mjestu ovlaštene službene osobe, dakle da je radio kao državni službenik,

- da je u utuženom razdoblju tužitelj radio i prekovremeno,

- da za prekovremene sate rada državni službenici imaju pravo na uvećanje plaće ili korištenje slobodnih dana, u kojem slučaju se izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana kao i vrijeme kada je taj rad ostvaren,

- da tužitelju nisu plaćeni neki prekovremeni sati rada.

10. Na temelju nalaza i mišljenja financijsko-knjigovodstvenog vještaka R. vještačenja d.o.o., Z. prvostupanjski je sud utvrdio da neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada za utuženo razdoblje, zaključno sa mjesecom svibnjem 2018. iznosi ukupno:

- 7.263,33 kn u varijanti bez uračunavanja više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca, (pojedini mjesečni iznosi i dospijeća istih dani su u Tabeli 1 nalaza),

- da je tužitelju s osnova prekovremenog rada isplaćeno 15 sati manje odnosno 307,95

kn bruto manje, u varijanti s uračunavanjem više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca (obračuni su dani u Tabeli 1a nalaza).

11. Prvostupanjski je sud prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, odnosno radi isplate novčanog iznos od bruto 964,01 eur / 7.263,33 kn sa zatraženim zateznim kamatama, primjenom varijante izračuna financijsko-knjigovodstvenog vještaka iz Tabele 1 nalaza, dakle u varijanti bez uračunavanja više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca, smatrajući da tužena prilikom obračuna plaće nije bila ovlaštena prenositi prekovremene sate rada iz ranijeg mjeseca u kasniji, zato što kod tužene nije na snazi preraspodjela radnog vremena niti o preraspodjeli postoji kakav akt.

12. Međutim, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev postavljen sukladno Tabeli 1 nalaza i mišljenja vještaka, a ne sukladno Tabeli 1a tog nalaza, na koju se tužena u žalbi poziva, jer je vještačenjem nesporno utvrđeno i proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka, da je tužena tužitelju naknadno isplatila plaću za prekovremene sate rada, prenoseći ih u obračunu plaće u sljedeći mjesec, osim za iznos od 307,95 kn označen u Tabeli 1a nalaza vještaka koji je u mjesecu svibnju 2018. preostao neisplaćen nakon uračunavanja više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog razdoblja (prethodnih mjeseci unutar utuženog razdoblja.

13. Prvostupanjski sud na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrđuje da tužena tužitelju u utuženom razdoblju nije isplatila naknadu za sve odrađene prekovremene sate, bilo kao slobodne dane, bilo kao uvećanu plaću baš za onaj mjesec u kojem su isti ostvareni. Međutim, za odluku o tužbenom zahtjevu bilo je bitno utvrditi se da li se naknada za prekovremene sate rada može obračunati kako je to tužena činila, na način da je prekovremene sate rada naknadno obračunavala i isplaćivala, u kojem slučaju tužitelju nije plaćeno na ime prekovremenih sati 40,87 eura/ 307,95 kn ili se tužena bila dužna strogo držati forme u kojem slučaju, računajući samo prekovremene sate koji nisu plaćeni za mjesec u kojem su ostvareni, tužitelju pripada pobijanom presudom dosuđen iznos od bruto 964,01 eura / 7.263,33 kn.

14. Ovaj sud je mišljenja da tužitelj ima pravo na isplatu samo onog što mu nije priznato kao slobodan dan ili isplaćeno kao prekovremeni sat, neovisno o tome je li isplata bila u skladu s propisanom formom ili rokom, jer bi u protivnom značilo da bi tužitelj, za slučaj primjene varijante nalaza i mišljenja vještaka bez uračunavanja više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca (Tabela 1 nalaza),

za iste prekovremene sate ostvario dvostruku isplatu. Stoga se ne može zanemariti činjenica da je tužena obračunala i tužitelju isplatila naknadu za prekovremene sate rada koji su preneseni iz jednog mjeseca za slijedeći mjesec, budući je tužitelj po osnovi prekovremenog rada primio isplatu za taj prekovremeni rad, ali je i unatoč takvom obračunu i isplati zaključno u svibnju 2018., ostala razlika neisplaćene plaće za prekovremene sate rada u iznosu 40,87 eura/ 307,95 kn (Tabela 1a nalaza).

14.1. S obzirom na naprijed navedeno, primjenom varijante s uračunavanjem više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca, valjalo je na temelju čl. 368. st. 1. ZPP-a djelomično potvrditi točku I. izreke pobijane presude u dijelu u kojem je tuženoj naloženo isplatiti tužitelju iznos od bruto 40,87 eura / 307,95 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16. lipnja 2018. do isplate, a u preostalom dijelu radi isplate preostalog iznosa od bruto 923,14 eura / 6.955,38 kn sa zatraženim zakonskim zateznim kamatama presudu na temelju čl. 373. toč. 3. ZPP-a preinačiti i u tom dijelu tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

15. Kraj preinake presude o glavnoj stvari, došlo je do promjene uspjeha stranaka u parnici. Tužitelj je s osnovom tužbenog zahtjeva uspio u cijelosti (100%), a sa visinom tužbenog zahtjeva uspio je u omjeru 4%, pa njegov ukupni uspjeh u parnici iznosi 52%, a uspjeh tužene 48%. Kako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, valjalo je preinačiti i odluku o parničnim troškovima sadržanu u dijelu točke I. i u točkama II. i III. izreke presude i odlučiti da svaka stranka snosi svoje troškove postupka, primjenom čl. 166. st. 2. u vezi članka 154. stavak 4. ZPP-a.

16. Imajući u vidu da su stranke u parnici uspjele u približno jednakim dijelovima, to je neovisno o činjenici da je tužena uspjela sa žalbom u pretežitom dijelu, primjenom čl. 166. st. 2. u vezi članka 154. stavak 4. ZPP-a valjalo odbiti kao neosnovan njezin zahtjev za naknadom troška za sastav žalbe.

Bjelovar, 12. travnja 2024.

Sutkinja

Vesna Šuflaj Šestak, v.r.