Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-796/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, po sutkinji tog suda Renati Đaković Vranković, u pravnoj stvari tužiteljice-predlagateljice osiguranja HP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Maja Buhih, odvjetnica iz Zagreba, protiv prvotuženika-protivnika osiguranja IP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i drugotuženika-protivnika osiguranja SP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju obojicu tuženika zastupa punomoćnik Stipe Kliškinjić, odvjetnik u Splitu, radi utvrđenja ništetnosti kupoprodajnog ugovora, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv dijela rješenja Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, poslovni broj P-1428/2023-2 od 22. prosinca 2023., 10. travnja 2024.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba protivnika osiguranja i ukida se rješenje Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, poslovni broj P-1428/2023-2 od 22. prosinca 2023. te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II. O troškovima nastalim u povodu žalbe odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja HP, [adresa],OIB: [osobni identifikacijski broj] prema protivnicima osiguranja ŠP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i MP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]

određuje se privremena mjera

te se zabranjuje I-protivniku osiguranja ŠP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-protivniku osiguranja SP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] otuđenje i opterećenje nekretnina koje imaju u svojem vlasništvu i to:

a) kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća, dvor, voćnjak i oranica u [adresa], površine 10730 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o. [adresa]

[katastarska općina]

c) kč. br. [katastarska čestica] u naravi poslovno uslužna građevina – Doma za starije i nemoćne osobe, dvor i oranica u [adresa], površine 4624 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška],k. o. [katastarska općina].

II. Nalaže se provedba ovog rješenja Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Valpovu.

III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do proteka roka od 15 (petnaest) dana nakon pravomoćnosti i ovršnosti presude u ovom parničnom postupku ili do drugačije odluke Suda ako se okolnosti, zbog kojih je privremena mjera određena, kasnije promjene tako da mjera više nije potrebna.

IV. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere.

V. Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu troškova ovog postupka osiguranja u iznosu od 14.607,50 eura, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.“

2. Protiv dijela ovog rješenja u točkama I., II., III. i IV. izreke žalbu su podnijeli tuženici-protivnici osiguranja zbog bitne povrede odredaba postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlažu preinačiti pobijano rješenje i odbiti prijedlog radi određivanja privremene mjere, podredno isto ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Potražuju naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od 12.500,00 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost.

3. Tužiteljica-predlagateljica osiguranja u odgovoru na žalbu osporava navode istaknute u žalbi i predlaže istu odbiti. Potražuje naknadu troška za sastav odgovora na žalbu u iznosu od ukupno 14.607,50 eura.

4. Prvostupanjski sud svoju odluku o prijedlogu za određivanje privremene mjere temelji na zaključku da su ispunjena oba uvjeta za izdavanje privremene mjere iz odredbe čl. 346. st.1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje: OZ) uz obrazloženje da je tužiteljica- protutuženica učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine kao i opasnost da će bez takve mjere tuženici-protivnici osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine osobito time što će promijeniti postojeće stanje stvari, jer isti žive u inozemstvu, a da određivanjem privremene mjere protivnici osiguranja ne bi trpjeli nikakvu štetu, jer im se samo ograničava privremeno opterećenje ili otuđenje nekretnina koje su predmet tužbe, a koje nekretnine su od predlagateljice osiguranja kupili po cijeni znatno nižoj od utvrđene vrijednosti nekretnina u ovršnom postupku koji je vođen pod brojem Ovr-576/2020.

5. Žalba je osnovana.

6. Odredbom čl. 346. st. 1. OZ je propisano da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera, ali za određivanje iste moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, tj. da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, kao i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

6.1. U smislu citirane zakonske odredbe, u postupku osiguranja razina ocjene postojanja pretpostavki za određivanje privremene mjere osiguranja je vjerojatnost, a ne dokazanost.

7. U odnosu na žalbene navode da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine prema protivnicima osiguranja, valja navesti da je tužiteljica i ovdje predlagateljica osiguranja u tužbi od 19. prosinca 2023. podnesenoj protiv ŠP i SP, istaknula tužbene zahtjeve radi ništetnosti kupoprodajnog ugovora sklopljenog 28. ožujka 2022. između tužiteljice kao prodavatelja i tuženika ŠP i SP kao kupaca, zatim radi poništenja tog ugovora kao i radi raskida istog, te zahtjev da se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu uspostava ranije zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe kupoprodajnog ugovora od 28. ožujka 2022. na način da se briše uknjižba prava vlasništva tuženika uz istovremeni upis vlasništva u korist tužiteljice.

7.1. Po ocjeni ovog suda tužbeni zahtjev radi uspostave prijašnjeg stanja kao posljedice ništetnosti, poništenja odnosno raskida ugovora na temelju kojeg su protivnici osiguranja upisani u zemljišne knjige kao vlasnici nekretnina koje su bile predmetom tog ugovora, podrazumijeva trpljenje protivnika osiguranja da se u zemljišnim knjigama uspostavi stanje kakvo je bilo prije provedbe kupoprodajnog ugovora sklopljenog između stranaka u ovom postupku, zbog čega suprotno žalbenim navodima, trpljenje da se uspostavi stanje kakvo je bilo prije provedbe kupoprodajnog ugovora između stranaka u ovom postupku, označava nenovčanu tražbinu u smislu citirane odredbe čl. 2. st. 1. toč. 1. OZ, a koju predlagateljica osiguranja ima prema protivnicima osiguranja.

8. Međutim, u odnosu na drugu pretpostavku koja se odnosi na pretpostavku vjerojatnosti postojanja opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje, osnovano protivnici osiguranja navode da u tom dijelu sud nije dao adekvatne razloge.

8.1. Naime, nije jasno na temelju čega, konkretno kojih priloženih materijalnih dokaza, jer time sud obrazlaže vjerojatnost postojanja opasnosti, je sud zaključio „…da će bez predložene mjere protivnici osiguranja znatno otežati ostvarenje tražbine time što će promijeniti postojeće stanje, jer isti žive u inozemstvu.“

8.2. Nadalje, s obzirom na to da je tražbina predlagateljice označena kao trpljenje upisa u zemljišnim knjigama u korist tužiteljice, nije jasno zašto sud smatra da je odlučna činjenica da protivnici osiguranja žive u inozemstvu.

9. Opasnost o kojoj ovisi određivanje privremene mjere valja kvalificirati kao subjektivnu opasnost, što znači da je predlagatelj osiguranja dužan učiniti vjerojatnim da protivnik osiguranja poduzima ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju kojom bi bilo otežano ostvarenje tražbine koja se u ovom konkretnom slučaju odnosi na trpljenje upisa u zemljišnim knjigama u korist predlagateljice osiguranja, pa slijedom naprijed navedenog prvostupanjski sud u pogledu te pretpostavke iz čl. 346. OZ nije dao potpune, valjane i jasne razloge, a što protivnici osiguranja osnovano ističu u žalbi.

10. Stoga je iz navedenih razloga na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) valjalo riješiti kao u točki I. izreke.

11. U ponovnom postupku sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će pažljivo razmotriti i ocijeniti jesu li kumulativno ispunjene pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere, osobito je li predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje njezine tražbine odnosno da bi predloženom mjerom protivnici osiguranja pretrpjeli samo neznatnu štetu, i pri tome ocijeniti od kakvog je značaja okolnost da je na predmetnim nekretninama upisana zabilježba ovog spora u kojem je tužiteljica kao predlagateljica osiguranja podnijela ovaj prijedlog za određivanje privremene mjere, nakon čega će ponovno odlučiti o prijedlogu za određivanje privremene mjere i za svoju odluku dati jasne i dostatne razloge.

12. Na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP u vezi čl. 21. OZ odlučeno je kao u točci II. izreke.

U Zagrebu, 10. travnja 2024.

Sutkinja:

Renata Đaković Vranković