REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 982/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski državni arhiv, OIB 46144176176, Zagreb, Marulićev trg 17, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vidmar i partneri j.t.d., Zagreb, Marulićev trg 24, protiv tuženika AVICENA SOFTWARE d.o.o., OIB 56318527263, Split, Mažuranićevo šetalište 37, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Budimir & Meter d.o.o., Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 1, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4451/2020-3 od 21. rujna 2023., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 453/18 od 15. srpnja 2020., na sjednici održanoj 10. travnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja u odnosu na postavljena pravna pitanja i u odnosu na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4451/2020-3 od 21. rujna 2023. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-453/18 od 15. srpnja 2020., postavljajući slijedeća pravna pitanja:
„1. Može li subjekt na kojega su prenesena određena prava i obveze, koje proizlaze iz određenog ugovora, biti pasivno legitimiran u parnici predmet koje je pitanje valjanosti takvog ugovora?
2. Je li pravna posljedica sklapanja ugovora bez prethodno provedenog i zakonom propisanog postupka javne nabave ništetnost takvog ugovora ili se predmetni ugovor ipak može smatrati valjanim?
3. Je li pravna posljedica sklapanja ugovora od strane neovlaštene osobe ništetnost ugovora ili se predmetni ugovor ipak može smatrati valjanim?
4. Može li javna ustanova, bez suglasnosti osnivača, suprotno Zakonu o ustanovama i osnivačkom aktu ustanove, sklopiti ugovor čija vrijednost premašuje vrijednost propisanu osnivačkim aktom, te može li se takav ugovor smatrati valjanim, ili se isti tretira kao protivan prisilnim propisima, s pravnom posljedicom ništetnosti?
5. Može li sud meritorno odlučiti o tužbenom zahtjevu bez provedbe dokaznog postupka na okolnosti koje su pravno relevantne za predmet spora?“ pozivajući se na razlog propisan čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP navodeći da pobijana presuda odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda, kao i da u pogledu postavljenih pravnih pitanja praksa revizijskog suda nije jedinstvena. Nadalje smatra da su mu pobijanom odlukom zbog grube povrede odredba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna prava i slobode zajamčena Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14 - dalje: Ustav) i to pravo na pravično suđenje uključujući načelo pravne sigurnosti i pravo na djelotvoran pravni lijek zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda čl. 6. („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010, i 13/2017. - dalje: Konvencija).
2. Odgovorom na prijedlog tuženik navodi da prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten jer ne sadrži jasno naznačene razloge važnosti u smislu pozivanja na relevantne propise i različitu praksu viših sudova, odnosno revizijskog suda. Predlaže da se prijedlog za dopuštenje revizije odbaci.
3. Postupajući u skladu sa čl. 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08., 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ovaj revizijski sud je ocijenio da tužitelj postavljenim pravnim pitanjima ne navodi razloge važnosti u smislu da bi bila riječ o pravnim pitanjima u pogledu kojih pobijana odluka u odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda ili da u pogledu postavljenih pitanja praksa viših sudova nije jedinstvena (čl. 385.a st. 1. ZPP).
4. Na temelju čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
5. U odnosu na navode tužitelja da je do došlo povrede prava na pravično suđenje i pravo na djelotvorni pravni lijek u smislu čl. 6. Konvencije, valja odgovoriti da čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
6. U svojim odlukama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužitelja. Njihove odluke su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Slijedom navedenog ne postoje okolnosti koje bi upućivale na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje.
7. U odnosu na odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske na koje se tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije poziva u smislu argumentacije revizijskih razloga predviđenih čl. 385.a st. 2. ZPP (prava na obrazloženu sudsku odluku) valja odgovoriti da okolnosti na kojima se temelje citirane odluke (U-III-6002/11 od 11. listopada 2012., U-III-3463/2012 od 20. lipnja 2013., U-III-296/14 od 17. srpnja 2015., U-III-3982/16 od 2. studenog 2016.) ne koincidiraju u odnosu na procesnu situaciju koja je ostvarena u konkretnom slučaju.
8. Stoga je temeljem čl. 389.a st. 3. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja odbačen jer tužitelj uz prijedlog nije jasno naznačio razloge važnosti postavljenih pravnih pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP. U odnosu na razloge predviđene čl. 385.a st. 2. ZPP tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu pobijanom odlukom bila povrijeđena temeljna prava zajamčena čl. 29. st. 1. Ustava i čl. 6. Konvencije, te je temeljem čl. 389.a st. 4. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije odbačen i u ovom dijelu.
Zagreb, 10. travnja 2024.
Predsjednik vijeća
Đuro Sessa
