REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ČAKOVCU

Broj : 7 Pn-29/23-36

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, po sutkinji toga suda Valentini Varga Gombar, u pravnoj stvari tužitelja S. G., OIB …, M. zastupanog po punomoćniku Odvjetničko društvo K., H. i V., javno trgovačko društvo iz V., protiv tuženika D. O., OIB …, L., zastupanog po punomoćniku B. S., odvjetniku iz L., radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane dana 28. veljače 2024.god. u prisutnosti punomoćnice tužitelja Ž. P., odvjetnice u OD i punomoćnika tuženika B. S., odvjetnika, dana 10. travnja 2024.god. objavio je i

p r e s u d i o  j e :

I. Tuženik D. O. iz L., OIB: …, dužan je tužitelju S. G. iz M., OIB: …, naknaditi štetu u iznosu od 1.042,80 EUR ( tisućučetrdesetidva eura i osamdeset centi ) / 7.857,00 kn (sedam-tisućaosamstopedesetisedam kuna ) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe 08.10.2021.g. pa do 31.12.2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Tuženik D. O. iz L., OIB: …, dužan je tužitelju S. G. iz M., OIB: …, naknaditi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.223,00 EUR ( dvijetisućedvjestodvadeseitri eura ), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje :

1. Tužitelj je dana 12. listopada 2021.god. podnio tužbu kod Općinskog suda u Varaždinu, te je ista zaprimljena pod brojem Pn-128/21. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik nekretnine čkbr. … oranica K. u D. m. od 4280 m² upisane u zk.ul. … k.o. L. Predmetnu nekretninu tužitelj je kupio 18. svibnja 2020. god. kada je ista već bila obrađena i zasijana po tuženiku, koji ju je do tada obrađivao, radi čega je dogovoreno da si isti pokupi urod te godine i tada će nekretninu dalje obrađivati tužitelj. Zatim je na proljeće 2021. godine tužitelj krenuo sa obradom zemlje i posijao je na istu kukuruz, i to oko 50 000 komada zrna vrste DEKALB, koje je platio 1.000,00 kn. Prije toga, posijao je 400 kg umjetnog gnojiva NPK 15-15-15 koje je platio 1.400,00 kn. Za pripremu zemlje, oranje i tanjuranje potrošio je 20 l (litara ) plavog dizela čija je cijena 100,00 kn. Na predmetnoj nekretnini površine 4280 m² tužitelj je očekivao prinos od oko 7 tona kukuruza. Obzirom je sadašnja cijena kukuruza 1,70 kn/kg, to je tužitelj trebao ostvariti oko 11.000,00 kn od prodaje kukuruza. Zatim tužitelj navodi da je tuženik u svibnju 2021. godine preorao već zasijanu nekretninu tužitelja, te je ista kao takva ostala stajati prazna sve do sada. Navedenim postupanjem tuženik je nanio štetu tužitelju, i to u vidu troškova obrade zemlje, umjetnog gnojiva i sjemena kukuruza kao i štetu za izgubljenu zaradu u visini očekivanog prinosa kukuruza, slijedom čega tužitelj potražuje od tuženika naknadu štete u ukupnom iznosu od 13.500,00 kuna. S obzirom na navedeno, tužitelj predlaže da sud po provedenom postupku donese presudu kojom će tuženika obvezati da mu naknadi štetu u tom iznosu zajedno sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u bitnome navodi da je tužitelj D. O. obrađivao predmetnu nekretninu koje je bila vlasnica i posjednica M. O. u čije ime i za račun je to činio. Nekretninu je u posjedu držala M. O. do rujna 2021.god. kada je odlukom suda nekretnina pripala tužitelju. Tuženik je po nalogu vlasnice i posjednice M. O. 2021.god. izorao nekretninu i pognojio je stajskim gnojem i pripremio za tanjuranje i sjetvu. Tužitelj je dana 28.04.2021.god. posijao nekretninu (čkbr. … k.o. L. ) unatoč protivljenju vlasnice i posjednice M. O. i oglušio se o zabranu ulaska u posjed, a i pozvala je i policiju radi samovlasti tuženika i nasilnog ulaska u njen posjed. M. O. je podnijela tužbu radi smetanja posjeda protiv tužitelja. Tuženik osporava količine i vrste kukuruza koji se navodi kao i cijene. Osporava se tvrdnja da je posijao umjetno gnojivo. Tužitelj nije orao predmetnu nekretninu jer je bila izorana i pognojena. Očekivan prinos je nerealan. Tuženik tvrdi da je preorao predmetnu površinu po nalogu vlasnice i posjednice M. O. Osporava se tvrdnja da bi tužitelju nastala ikakva šteta. Tuženik ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije. Stoga tuženik predlaže da se tužitelja odbije s tužbenim zahtjevom i obveže na plaćanje troškova postupka.

3. Nakon toga je spis Općinskog suda u Varaždinu broj Pn-128/2021 temeljem čl. 11. st. 2. Zakona o sudovima delegiran Općinskom sudu u Čakovcu, te je kod ovoga suda spis zaprimljen pod brojem Pn-29/2023 i ovaj sud je proveo daljnji postupak.

4. Stranke su se tijekom postupka dodatno očitovale, te su osporavale navode suprotne strane.

5. Na ročištu održanom dana 04. svibnja 2023.god. punomoćnik tuženika je naveo da s obzirom da nisu pristupili pozvani svjedoci F. I., J. J., K. S. i O. M. da odustaje od saslušanja istih, a isti su bili saslušani u ranijim postupcima koji su se vodili pred Općinskim sudom u Varaždinu.

6. Na ročištu održanom dana 14. rujna 2023.god. punomoćnica tužitelja je odustala od prijedloga za saslušanjem svjedoka K. M. jer očito isti ne namjerava pristupiti na sud. 7. Stoga je sud u ovom postupku proveo samo dokaze kod provođenja kojih su stranke ostale.

8. Tužitelj je nakon provedenog agronomskog vještačenja u ovom postupku svoj tužbeni zahtjev specificirao u podnesku zaprimljenom dana 12. prosinca 2023.god. te o istome sud odlučuje, a istim sada tužitelj od tuženika potražuje naknadu štete u ukupnom iznosu od 7.857,00 kuna / 1.042,80 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe do isplate, kao i troškovima postupka, dakle potražuje niži iznos nego u prvotno podnesenoj tužbi.

9. Podnesak je uredno uručen punomoćniku tuženika, te se nije posebno očitovao. 10. Nakon što su svi dokazi provedeni, sud je na ročištu održanom dana 28. veljače 2024.god. izvršio još uvid u dokumentaciju, te je nakon provedenog postupka dokazivanja na tom ročištu zaključio glavnu raspravu.

11. U postupku dokazivanja sud je izvršio uvid u cjelokupni spis Općinskog suda u Varaždinu broj Pn-128/2021 i to u presudu Općinskog suda u Varaždinu broj P- 549/2020 od 17. rujna 2021. (list 5-10 spisa), te je izvršen uvid u ovaj spis i to u pisani odgovor na tužbu u spisu Općinskog suda u Varaždinu broj P-549/2020 (list 38 i 39 spisa), rješenje Općinskog suda u Varaždinu, Zemljišno knjižni odjel u Ludbregu broj Z-16882/2020 (list 40 i 41 spisa), dopis Općinskog suda u Varaždinu (list 50 spisa), dopis Općinskog suda u Varaždinu (list 57 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka B. K. zaprimljen 20. studeni 2023. (list 75-87 spisa), očitovanje vještaka B. K. zaprimljeno 22. prosinca 2023. (list 102 i 103 spisa), te je izvršen uvid u cjelokupne spise Općinskog suda u Varaždinu broj P-549/2020 i broj Psp-18/2021., te je saslušana svjedokinja S. G., te su saslušani tužitelj S. G. i tuženik D. O., kao stranke u svrhu dokazivanja.

12. Analizom izvedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11 i 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 – koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme podnošenja tužbe ) kao i rezultata cjelokupnog raspravljanja ovaj sud nalazi da je specificirani tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti.

13. U čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. Zakona o parničnom postupku, određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog Zakona da je u parnici svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

14. U čl. 221.a. Zakona o parničnom postupku određeno je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu; o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

15. Predmet ovog postupka je nekretnina upisana u z.k.ul.br. … k.o. L., čest.br. … oranica K. u D. m. od 4280 m2, koja je u naravi oranica, što nije sporno između stranaka.

16. Nije sporno između stranaka da su se u svezi te nekretnine ( oranice ) već vodili parnični postupci kod Općinskog suda u Varaždinu i to radi smetanja posjeda i radi utvrđivanja prava vlasništva, kako će dalje biti obrazloženo.

17. Nije sporno da se krajem travnja 2021.god. ( na proljeće 2021.god. ) dogodio štetni događaj kada je već po tužitelju zasijana ta nekretnina, u naravi oranica, sa kulturom kukuruzom, preorana.

18. Sporno je u kojoj mjeri je taj zasijani kukuruz na toj oranici, zasijan po tužitelju bio uništen, sporno je tko je preorao taj zasijani kukuruz i sporno je da li je za tužitelja tom radnjom – oranjem, šteta nastala i u kojem iznosu, kao i da li mu je tuženik dužan naknaditi tu štetu. Sporna je pasivna legitimacija tuženika.

19. Stoga je potrebno utvrditi da li tužitelj imaj pravo na naknadu štete i ako da, u kojem iznosu, sve na temelju Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine RH broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 – koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme nastanka štetnog događaja – oranja oranice).

20. Naknada štete je uređena odredbom čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (pretpostavke odgovornosti ) gdje je u st. 1. određeno da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, u st.2. da se predmnijeva obična nepažnja, u st.3. da za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju i u st. 4. da za štetu bez obzira na krivnju odgovara se i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

21. Člankom 1046. Zakona o obveznim odnosima je propisano da je šteta između ostalog umanjenje nečije imovine (obična šteta ) i sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist ).

22. Prema općim pravilima Zakona o obveznim odnosima koja reguliraju odgovornost za štetu, da bi postojala odgovornost za štetu potrebno je ispunjenje nekoliko pretpostavaka i to da postoji osoba odgovorna za štetu (štetnik) i osoba koja potražuje odštetu (oštećenik), da je štetnik počinio štetnu radnju, da je na strani oštećenika nastala šteta, da postoji uzročna veza između izvršene štetne radnje kao uzroka i određene štete kao posljedice i da postoji protupravnost štetne radnje (protivna je nekom pravnom pravilu i štetna radnja je počinjenja krivnjom štetnika).

23. S obzirom da se radi o postupku naknade štete potrebno je utvrditi prednje pretpostavke za naknadu štete, a u ovom postupku se ne utvrđuje tko je vlasnik nekretnine niti tko je kada bio u posjedu te nekretnine.

24. Sud o pravu na naknadu štete i visini iste odlučuje na temelju dokumentacije u spisu, ostalih spisa koji su se na sudu vodili između stranaka, kao i na temelju iskaza svjedoka i stranaka i to na način kako su isti predloženi u ovom postupku.

25. Sud je uvidom u spis Općinskog suda u Varaždinu broj P-549/2020 utvrdio da je donesena Presuda dana 17. rujna 2021.god., koja je postala pravomoćna dana 05. listopada 2021.god. jer na tu presudu niti jedna stranka nije podnijela žalbu. Tom presudom je utvrđeno da je tamo tužitelj S. G. iz M., OIB …, vlasnik nekretnine upisane u z.k.ul. … k.o. L., čkbr. … – oranica K. u D. m. od 4280 m2 u 1/1 dijela, a da je tamo tužena M. O. iz L., OIB …, dužna trpjeti upis prava vlasništva tužitelja S. G. iz M., na nekretnini iz točke I. izreke presude.

26. Dakle, taj postupak je pokrenut podnošenjem tužbe dana 09. prosinca 2020.god., dakle prije štetne radnje koja je predmet ovog postupka ( u proljeće 2021.god. ), a sudska odluka je donesena u rujnu 2021.god., dakle nakon ovdje spornog razdoblja (proljeće 2021.god. ).

27. U tom postupku je sud utvrdio da je O. J. (sada pokojni sin ovdje tuženika O. D. i njegove supruge O. M. ) bio pošteni posjednik, a to potvrđuje i činjenica da je bio svjestan da je sporna nekretnina njegova i u tom smislu u posjedovnom listu istu prenio na svoje ime. Taj sud je utvrdio da je ispunjena pretpostavka savjesnosti posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, obzirom je posjednik O. J. (sada pokojni sin ovdje tuženika O. D. ) kroz sve vrijeme dosjelosti smatrao da je nekretnina koju posjeduje njegova, a to uostalom proizlazi i iz rješenja o nasljeđivanju, pri čemu je irelevantna tvrdnja tamo tužene O. M. ( supruge ovdje tuženika O. D. ) o suprotnom sadržaju tog rješenja. Okolnost što posjednik O. J. nije izvršio uvid u zemljišne knjige, smatrajući da je upisan i kao vlasnik nekretnine, ne isključuje savjesnost njegova posjeda jer ostale opisane okolnosti konkretnog slučaja ukazuju da je njegov posjed bio savjestan. Sud je u toj pravomoćnoj sudskoj odluci također utvrdio kako je O. J. (sine ovdje tuženika ) stupio u posjed naslijeđene nekretnine očito nakon donošenja rješenja o nasljeđivanju iza K. M., dakle 1999. (rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno 17.08.1999.), te imajući u vidu odredbu čl. 160. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, to je protekom 10 godina, dakle najkasnije 17.08.2009. stekao pravo vlasništva ove nekretnine dosjelošću. Nakon smrti O. J. (sina ovdje tuženika O. D.), njegova supruga P. M. postigla je dogovor sa O. D. (u ovom postupku tuženika ) da on obrađuje tu nekretninu za svoju korist, međutim, nikako mu ne dajući pravo drugačijeg raspolaganja nekretninom, konkretno davanja u zakup, očito i sama svjesna da ima pravo posjedovanja predmetne nekretnine. Obzirom su na strani pravnih prednika ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, okolnost što se pravni slijednik ne nalazi u posjedu nekretnine nije ni odlučna za stjecanje vlasništva na njegovoj stvari, slijedom čega su nasljednici O. J. bili ovlašteni prodati naslijeđenu nekretninu, te je sud u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev, te je utvrdio da je ovdje tužitelj G. S. vlasnik te nekretnine – oranice, a koja je predmet i sada ovog postupka.

28. Zatim je ovaj sud je uvidom u spis Općinskog suda u Varaždinu broj Psp-18/2021 utvrdio da je doneseno Rješenje o smetanju posjeda dana 28. lipnja 2022.god., koje je postalo pravomoćno 04. studenog 2022.god. kada je potvrđeno po II-stupanjskom sudu. Ta tužba je podnesena dana 30. travnja 2021.god., a u svezi smetanja posjeda koje se dogodilo dana 28. travnja 2021.god. kada je ovdje tužitelj G. zasijao spornu nekretninu kukuruzom, kako je navedeno u toj tužbi. Predmet toga spora kod Općinskog suda u Varaždinu je bilo smetanje zadnjeg mirnog posjeda nekretnine čk.br. … oranica K. u D. m. sa 4280 m2 upisana u zk.ul.br. … k.o. L., a koje smetanje bi tuženik počinio na način da je posijao cijelu nekretninu u cijeloj površini.

29. Dakle, predmetom tog postupka radi smetanja posjeda je upravo sijanje ove sporne nekretnine – oranice po ovdje tužitelju G., koje sijanje i koji kukuruz je predmet i ovog postupka radi naknade štete pred sada ovim sudom o kojemu se odnosi odluka.

30. Tim Rješenjem o smetanju posjeda Općinskog suda u Varaždinu je utvrđeno da je tamo tuženik (u ovom postupku tužitelj ) S. G. iz M., OIB: …, smetao tamo tužiteljicu M. O. iz L., OIB: …, u zadnjem mirnom posjedu nekretnine čk.br. … oranica K. u D. m. sa 4280 m2 upisane u zk.ul.br. … k.o. L. na način da je posijao cijelu nekretninu u cijeloj površini, te mu se zabranjuje takvo i slično smetanje ubuduće.

31. U tom postupku smetanja posjeda je sud utvrdio da je između stranaka nesporno da je tamo tuženik G. ( ovdje u ovom postupku naknade štete tužitelj ) krajem travnja 2021. posijao čk.br. … oranica K. u D. m. sa 4280 m2 upisana u zk.ul.br. … k.o. L. u cijeloj površini. U tom postupku tamo tuženik G. (u ovom postupku je on tužitelj ) osporava da bi smetao mirni posjed tužiteljice navodeći da ista u trenutku čina smetanja posjeda predmetne nekretnine nije bila u mirnom posjedu iste, to iz razloga što je on ( G. ) predmetnu nekretninu kupio 18. svibnja 2020. uz dogovor da tamo tužiteljica O. M. pokupi već tada zasijani urod, a da nakon toga predmetnu nekretninu dalje obrađuje on ( G. ), pri čemu je tamo tuženik G. S. dana 23. ožujka 2021. uputio tamo tužiteljici O. M. odvjetničku opomenu kojom joj je zabranio poduzimanje bilo kakvih daljnjih radnji na predmetnoj nekretnini. U tom parničnom postupku Općinskog suda u Varaždinu odluku o spornoj činjenici, odnosno o činjenici je li tamo tužiteljica O. M. krajem travnja 2021. u trenutku kada je tamo tuženik G. S. zasijao kukuruz na predmetnoj nekretnini bila u mirnom posjedu predmetne nekretnine, temelji na iskazima saslušanih stranaka i svjedoka koji su naveli da je predmetna nekretnina dugi niz godina bila u posjedu tamo tužiteljice O. M. i njezinog supruga D. O. (koji je u ovom postupku naknade štete tuženik ) na način da su isti obrađivali predmetnu nekretninu, da je D. O. posljednji put obradio predmetnu nekretninu u jesen 2020. tako da je istu izorao, da nikada nije obavljena nikakva primopredaja posjeda predmetne nekretnine od strane tamo tužiteljice O., odnosno snahe tamo tužiteljice, tamo tuženiku G. i da je on prvi puta pristupio na predmetnu nekretninu u ožujku 2021.god. kada mu je K. M. istu pokazivao, a kojom prilikom nisu bili prisutni tamo tužiteljica M. O. i D. O., kao i da je tamo tuženik G. S. predmetnu nekretninu prvi put obradio krajem travnja 2021.god. U tom postupku smetanja posjeda sud je smatrao da je irelevantno pitanje vlasništva predmetne nekretnine te dogovora o predaji nekretnine u posjed tamo tuženiku G. ( u ovom postupku naknade štete tužitelju ) nakon što se s iste pokupe postojeći plodovi, te je taj sud utvrdio da upućivanjem opomene tamo tužiteljici O. M. dana 23. ožujka 2022., a kojom je tamo tuženik zabranio tamo tužiteljici poduzimanje bilo kakvih daljnjih radnji na predmetnoj nekretnini, tamo tuženik ( ovdje tužitelj ) nije stekao faktičnu vlast na predmetnoj nekretnini, odnosno da nije stekao posjed iste.

32. Ta sporna obrada te oranice tj. sijanje kukuruza u travnju 2021.god. ( u proljeće 2021.god. ) je predmet i ovog postupka naknade štete. Ovaj sud je utvrdio da je taj postupak smetanja posjeda pokrenut kada se ovo sijanje kukuruza na spornoj oranici već dogodilo ( isti kukuruz je već zasijan na toj spornoj oranici po ovdje tužitelju G. ).

33. Radi utvrđenja da li je tužitelju počinjena štetna radnja i tko je istu štetnu radnju počinio, kao i razmjera štete na spornoj nekretnini – oranici i to na kukuruzu koji je zasijao upravo tužitelj u travnju 2021.god. ( proljeće 2021.god. ), sud je izvršio uvid u dokumentaciju, izvršio je uvid u spise Općinskog suda u Varaždinu, saslušao je svjedokinju, saslušao je tužitelja i tuženika, kao stranke u svrhu dokazivanja, te je proveo agronomsko vještačenje.

34. Sud je u ovom postupku saslušavao samo svjedoke koje su stranke predložile da se saslušaju u ovom postupku s obzirom da sud može provoditi samo dokaze koje stranke predlože. U ovom postupku su stranke odustale od saslušanja ranije predloženih svjedoka, što je već naprijed obrazloženo.

35. Svjedokinja S. G. je u iskazu izjavila da je supruga tužitelja S. G. i u pogledu te oranice u k.o. L. je već dala iskaze u spisima Općinskog suda u Varaždinu broj P- 549/2020 i broj Psp-18/2021 i kod toga što je rekla ostaje. Ta oranica je nešto malo manje od rala. Suprug S. je u proljeće 2021., točnog datuma se ne sjeća, tu zemlju u k.o. L. preorao, potanjurao, te je istu zasijao s kukuruzom vrste dekalb i s umjetnim gnojivom, a što se sve istovremeno stavlja na zemlju. Točne količine ne zna, to bolje zna suprug. Istoga toga dana, dok su još bili na polju malo dalje, je ovdje tuženik D. O. išao potanjurati tu oranicu u k.o. L., mada je vidio da je ona već zasijana. I nakon toga im tuženik šalje poruke i prijeti im, te navodi da je to njegovo, a isto tako prijeti da ako oni ponovno nešto zasiju da će to on opet izorati, odnosno potanjurati. U pogledu te oranice su se već vodili postupci pred sudom, u pogledu toga se suprug konzultirao s odvjetnicom, te je putem odvjetnice ovdje tuženik D. O. dobio zabranu pristupa na oranicu, te nakon što je to dobio oni su išli posijati tu oranicu. Oni se inače bave poljoprivredom i imaju OPG te tako siju kukuruz, međutim sada točno ne može reći koliko bi bio očekivani prinos. Oni od toga žive, gledaju da to pošteno naprave i uvijek kada siju kukuruz uvijek stave i umjetno gnojivo, a to iz razloga da bude dobar prinos, jer bez umjetnog gnojiva nema dobrog prinosa. Nakon što je tuženik D. O. potanjurao tu zemlju te 2021. na tu zemlju nisu ništa drugo posijali, zatim su je obradili 2022., te su je obradili i 2023. godine na način da je ista spremna za sjetvu, međutim sada su opet dobili prijetnje od tuženika. Kako imaju OPG tako su tu zemlju odmah nakon kupnje upisali i u sustav ARKOD. Tu zemlju su kupili od tuženikove snahe M., a nakon što su utvrdili uvidom u rješenje o nasljeđivanju da je ona nasljednica. Inače se kukuruz uobičajeno sije krajem mjeseca travnja, osim ako su uvjeti loši tada se sije i početkom svibnja.

36. Sud je iskazu saslušane svjedokinje povjerovao, makar je ista supruga tužitelja, s time da će njezin iskaz ocijeniti i sa drugim dokazima u spisu.

37. Tužitelj S. G. je iskazao da je negdje u travnju 2020. godine kupio zemlju od M. O., snahe ovdje tuženika upisane u z.k. uložak broj … k.o. L., a ista je površine otprilike 1400 čhv-a. Tu zemlju je prvi puta počeo obrađivati u travnju 2021. godine i radio je pripremu za sijanje kukuruza i to tanjuranje, rotiranje i sjetvu. Na toj zemlji je posijao kukuruz vrste Dekalb i to oko 60.000 zrna, ta zrna su se nalazila u jednoj vreći, a iste je kupio u Poljocentru Križevci i ta vreća je koštala oko 1.000,00 kuna. Taj kukuruz na toj zemlji je posijao krajem travnja 2021. godine, točan datum ne zna. Da to sije su vidjeli njegov šogor i šogorica i još neki ljudi. Što se tiče tuženika nitko mu nije rekao da ne smije sijati. Istovremeno dok je sijao taj kukuruz je u tu mašinu s kojom je sijao stavljao i umjetno gnojivo i to NPK 15-15-15 i to je potrošio otprilike 350-400 kg, isto je kupio u Poljocentru Križevci, a cijena za 100 kg umjetnog gnojiva je bila 370,00 kuna. Za sve radove na obradi i sijanju tog kukuruza je potrošio 4 sata i to je napravio u jednom danu. Radove je izvodio sa svojim traktorom marke Zetor Proxima 2007. godište koji koristi plavi dizel te je za tih 4 sati potrošio 20-30 litara tog plavog dizela. Dok je sijao kukuruz na toj zemlji došao je ovdje tuženik sa svojim automobilom i tamo na jednom mjestu mu je s autom blokirao da ne može sijati, međutim on je otišao dalje i tamo je nastavio radove te je iste završio. Dok je taj kukuruz bio visok nekih 10-15 cm, a to je bilo nekih 4 tjedna nakon sijanja, na tu zemlju je došao ovdje tuženik D. O. te mu je izorao sav taj kukuruz, to su mu javili susjedi, išao je odmah pogledati na polje i sreli su tuženika u polju, ali se nije htio s njim upuštati u razgovore. Cijena ta parcela je bila potanjurana i to više puta. Ništa od tog kukuruza nije ostalo. O tom događaju nije obavijestio policiju. 2022. godine nije bilo problema s tom zemljom i normalno ju je obradio, a sada 2023. godine mu je tuženik opet izorao tu zemlju nakon što je posijao kukuruz i sada je zvao policiju i to prijavio. U pogledu te tužbe i te 2021. godine on je te godine od tog zasijanog kukuruza očekivao prinos od 7 do 8 tona, što zna iz iskustva, a te godine je cijena kukuruza bila otprilike 1,20 kn/kg. Prije tanjuranja i rotiranja te zemlje misli da istu nije orao. Tuženik ima više oranica koje obrađuje, sada manjim dijelom on, većinom ih obrađuje M. K. te još neki ljudi. Tuženik živi sa suprugom, nije mu poznato tko je "gazda" u toj kući. Tu zemlju je tuženik izorao prije te njegove sjetve i to negdje u kolovozu 2020. Ne zna da li je ta zemlja bila pognojena poslije tog oranja. Toga dana dok je on izvodio radove i sijao taj kukuruz 2021. godine na zemlju je čini mu se došla i supruga tuženika M. O., bila je u autu kada su mu blokirali prolaz u autu, čini mu se da je došla policija, ali kasnije već nakon što je on otišao na drugu zemlju. Taj kukuruz koji je on zasijao je nakon ta 4 tjedna bio visok 10- 15 cm, izrastao je normalan, zdrav kukuruz, niknuo je na svim mjestima, to je malo bolja vrsta kukuruza gdje se garantira da će isti izrasti, te se je taj kukuruz jasno vidio na parceli. Dok su mu tuženik i supruga blokirali prolaz zasijao je negdje 1/3 parcele.

38. Tuženik D. O., je u iskazu izjavio da ta zemlja koja je predmet ovog postupka stoji na njegovu ženu M. O. u 1/1 dijela. Onda je na sudu sutkinja O. koja je potplaćena uzela tu zemlju i dala je tužitelju a sada je opet ta zemlja dodijeljena njemu. Ističe da je ta zemlja u njegovom vlasništvu, te njegovog djeda i pradjeda više od 100 godina. Ista je površine 1240 čhv-a. Na proljeće 2021. godine je on tužitelju rekao da zašto sije njegovu zemlju, rekao mu je da to ne radi, da je to njegova zemlju, međutim on se na to oglušio. Onda je on 3 dan tu zemlju stanjurao. Ponovno je na nekim mjestima niknuo kukuruz pa je opet on to istanjurao. U pogledu te zemlje je bilo više sudskih sporova, isti su bili po žalbama na višim sudovima, te je ovdje tužitelj G. sve te sporove izgubio i ta zemlja je dodijeljena njemu (tuženiku), a sada stoji na suprugu M. O. Točno je da je te 2021. taj kukuruz koji je tužitelj posijao potanjurao i to 4 ili 5 puta. Navodi da je 04. lipnja 2023. na toj zemlji posijao zob i kada je ta zob već cvala onda je došao tužiteljev sin i tu zob je zmalčirao i na njegovu zemlju je nasipao 7 kamiona zemlje. U pogledu tog događaja nije zvao policiju samo je prijavio odvjetniku. On je orao tu zemlju prije nego je tužitelj istu zasijao i to najesen 2020. u 11 mjesecu. Ta zemlja je bila i gnojenja 2018. kada je po njoj navozio đubre, te je po njoj bacio živo vapno. Tužitelj nikada od njega nije tražio predaju posjed te zemlje. Te 2021. godine nakon što je on tu zemlju nije bilo nikakvog prinosa kukuruza. Očekivani prinos na toj zemlji ovisi o ljetini, ali po hektaru je uobičajeno 700 metara.

39. Stranke su ostale u svojim iskazima kod navoda iznijetih tijekom postupka.

40. Na osnovu navedenog, a i iskaza stranaka u ovom postupku, ovaj sud je jasno utvrdio da je ovdje tužitelj G. oštećena strana. Također je sud utvrdio da je spornu oranicu tužitelj zasijao u trenutku kada je isti smatrao da je on vlasnik te nekretnine, temeljem sklopljenog Ugovora o kupoprodaji nekretnine, a u svezi čega je i pokrenuo postupak pred Općinskim sudom u Varaždinu radi utvrđenja prava vlasništva na toj nekretnini, kako je već obrazloženo.

41. Što se tiče vlasništva nekretnine upisane u z.k.ul.br. … k.o. L., čest.br. … oranica K. u D. m. od 4280 m2, sud je utvrdio da je Rješenjem Općinskog suda u Varaždinu, Zemljišno-knjižni odjel u Ludbregu broj Z-16882/2020 od dana 28. prosinca 2020.god. na istoj zabilježen spor koji se vodi kod Općinskog suda u Varaždinu pod brojem P- 549/2020. Vlasnica te nekretnine je u tom trenutku bila O. M., supruga ovdje tuženika, dok je zabilježbu spora tražio ovdje tužitelj G. S.

42. Dakle, od tog trenutka je obitelj O. konkretno vlasnica nekretnine M. O. bila obaviještena da se u svezi vlasništva nad tom nekretninom vodi sudski spor. 43. Osim toga, supruga tuženika O. M. je u spisu Općinskog suda u Varaždinu broj P- 549/2020 ( utvrđivanje prava vlasništva na nekretnini ) dana 06. travnja 2021.god. dala odgovor na tužbu, dakle znala je da se u svezi te nekretnine vodi spor i znala je da ovdje tužitelj G. od suda traži da je utvrdi da je on vlasnik te nekretnine.

44. To je dakle bilo upravo u proljeće 2021.god. kada se dogodio sporni događaj koji je predmet ovog postupka. Opće je poznata činjenica da se kukuruz u ovom podneblju tj. sjeverozapadnom dijelu RH od polovice travnja do kraja travnja u godini. Prema iskazu tužitelja u ovom postupku i prema ranije utvrđenom iz spisa Općinskog suda u Varaždinu, ovaj sud utvrđuje da je ovdje tužitelj G. taj kukuruz zasijao svakako nakon što je već podnio tu tužbi i svakako nakon što je taj spor već zabilježen u zemljišnim knjigama, pa čak i nakon što je O. M., supruga ovdje tuženika u tom spisu već dala odgovor na tužbu, dakle sud smatra da je tuženik O. D. znao da je upravo tužitelj zasijao kukuruz na toj spornoj nekretnini – oranici.

45. U ovom postupku tuženik O. nije dokazao da bi predmetna nekretnina - oranica ikada bila vraćena supruzi tuženika O. M., kao i da bi zemljišnim knjigama bila ponovno upisana kao vlasništvo M. O. Oranica je bila upisana kao vlasništvo njihovog sina O. J., nakon njegove smrti na njegovu suprugu koja pak je istu prodala ovdje tužitelju što je utvrđeno u pravomoćno okončanom postupku kod Općinskog suda u Varaždinu, kako je već navedeno.

46. U ovom postupku tuženik O. D. nije ničim dokazao da je on spornu štetu tj. oranje, tanjuranje i uništavanje usjeva kukuruza koji je zasijao tužitelj počinio po nalogu svoje supruge O. M., pa stoga sud odbija prigovor tuženika o nedostatku pasivne legitimacije u ovom postupku.

47. Sud je iz iskaza tužitelja, pa i tuženika jasno utvrdio da je tuženik O. svjesno i namjerno potanjurao i preorao spornu nekretninu i da je znao da je na toj nekretnini tužitelj G. prethodno već zasijao kukuruz.

48. Ovaj sud je utvrdio da postoji uzročna veza između izvršene štetne radnje koju je počinio tuženik O. D. kao uzroka i određene štete kao posljedice tj. oranje i tanjuranje već posijanog i već niknulog kukuruza na spornoj oranici i da postoji protupravnost štetne radnje jer protivna nekom pravnom pravilu budući da je počinjena šteta na kukuruzu koji je zasijao tužitelj na toj oranici.

49. Stoga sud smatra da je tužitelj G. u ovom postupku dokazao da mu je upravo tuženik počinio štetnu radnju i da je zbog te štetne radnje tuženika za njega nastala šteta, te su ispunjeni svi uvjeti za dosudu naknade štete tužitelju.

50. Prema čl. 1085. st. 3. Zakona o obveznim odnosima (popravljanje imovinske štete- uspostava prijašnjeg stanja i naknada u novcu) kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.

51. U konkretnom slučaju je oranica sa posijanim kukuruzom potanjurana i preorana, te je sav zasijani kukuruz uništen, što su i sam tužitelj, ali i sam tuženik u ovom postupku izjavili, tako da je očito i životno i logično da uspostava ranijeg stanja nije moguća.

52. Sukladno čl. 1089. Zakona o obveznim odnosima ( obujam i visina imovinske štete - obična šteta i izmakla korist ) st. 1. oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi, a prema st. 2. visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo. Po st. 3. toga članka Zakona pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

53. Stoga je sada potrebno utvrditi visinu štete koja je nastala tužitelju radnjama tuženika.

54. Sud je Rješenjem od dana 18. rujna 2023.god. odredio provođenje dokaza po vještaku agronomske struke i to vještačenje je povjereno stalnom sudskom vještaku K B. Vještačenje je određeno u svezi štetnog događaja ( potraživanje s osnova naknade štete ) iz kraja mjeseca travnja 2021.god. (dvijetisućedvadesetiprve godine ), a na nekretnini čkbr. … oranica K. u D. m. od 4280 m² upisane u zk.ul. … k.o. L. (V. županija), a s osnova troškova te 2021.god. i to u vidu troškova obrade zemlje, umjetnog gnojiva i sjemena kukuruza kao i štete za izgubljenu zaradu u visini očekivanog prinosa kukuruza, i to konkretno za : obradu zemlje ( tanjuranje i rotiranje – prema iskazu tužitelja u spisu), s obzirom da je oranje izvršeno ranije, za sijanje kukuruza na istoj, kao i potrebne količine kukuruza ( komada zrna) vrste DEKALB ( prema tvrdnji tužitelja ) za tu površinu nekretnine, te cijenu te potrebne količine zrna kukuruza, za sijanje 400 kg umjetnog gnojiva NPK 15-15-15 ( prema tvrdnji tužitelja ) i da li to uobičajena količina umjetnog gnojiva za tu površinu i za tu kulturu ( kukuruz ), te da li se isto može sijati istovremeno kada se sije kukuruz ( prema tvrdnji tužitelja ), zatim radi utvrđenja koliko sati je uobičajeno trajanje takvih radova ( prema tvrdnji tužitelja je radio ukupno 4 sata) i koja je onda uobičajena potrošnja goriva u traktoru marke Zetor Proxima 2007.god., kao i koji trošak je bio uobičajen s osnova tog utrošenog goriva, kao i utvrđenja koliki je očekivani prinos te kulture – kukuruza na toj predmetnoj nekretnini površine 4280 m² bio, kao i koja cijena kukuruza je bila te 2021.god. i koliko je onda očekivani iznos s osnova prinosa tog kukuruza da je isti izrastao i da je isti pobran uobičajeno na jesen te godine.

55. Stalni sudski vještak B. K., dipl.ing.agr. je u svom nalazu i mišljenju zaprimljenom dana 20. studenog 2023.god. naveo da se trošak tanjuranja i roto drljanja obračunava u visini cijene koju su obračunavali vršitelji usluga obrade poljoprivrednog zemljišta u 2021. godini i u 2021. godini na površini od 4280 m2 (0,4280 ha) iznosio je 214,00 kuna. Zatim je naveo da za sijanje 4280 m2 površine parcele potrebno je 32.100 komada sjemena zrna hibrida kukuruza DEKALB čija je vrijednost u 2021. godini iznosila 578,00 kuna. Naveo je da se trošak sjetve kukuruza obračunava u visini cijene koju su obračunavali vršitelji usluga obrade poljoprivrednog zemljišta u 2021. godini i iznosi 350,00 kn po hektaru, iz čega slijedi da je za površinu od 4280 m2 (0,4280 ha) trošak sjetve iznosio 150,00 kuna (350,00 kn x 0,4280 ha). Tako trošak sjetve i sjemena hibrida kukuruza DEKALB za površinu parcele od 4280 m2 u 2021. godini iznosi je 728,00 kuna (578,00 kn + 150,00 kuna). Vještak je zatim naveo da je potrebna količina mineralnog gnojiva NPK 15-15-15 i njegova vrijednost za 4280 m2 površine: količina od 342 kg potrebnog za proizvodnju kukuruza na površini parcele od 4280 m2 u 2021. godini iznosio je 1.265,00 kuna. Zatim je vještak K. naveo da je uobičajena potrošnja plavnog dizela kod traktora tipa Zetor Proxima 2007. god. prilikom tanjuranja i roto drljanja iznosio ukupno 25 litara/ha te potrošnja prilikom sjetve kukuruza iznosi oko 20 litara/ha, što ukupno za te radne operacije iznosi oko 45 litara plavog dizela po hektaru površine, te slijedom navedenog za navedene radne operacije na površini od 0,4280 ha potrebno je oko 20 litara plavog dizela (45 litara x 0,428 ha). Međutim, utrošeni sati rada i utrošena potrošnja plavog dizela kao trošak uračunati su i sastavni su dio troška tanjuranja i roto drljanja te troška sjetve (točka 1. točka 2. ovog Nalaza i mišljenja) i ne obračunavaju se kao zasebni trošak.

56. Vještak K. je zatim naveo da pošto je kukuruz koji je bio zasijan preoran, tužitelj nije nastavio s proizvodnjom kukuruza i ulaganjima nakon sjetve kukuruza ( i to za prskanje, sredstva za zaštitu bilja, gnojivo za prihranu, međuredna kultivacija, kombajniranje kukuruza, prijevoz kukuruza do otkupnog mjesta), te samim time nije ostvario ni prihod od proizvodnje tog kukuruza, međutim, isti je, uz već naprijed navedene troškove, pretrpio i štetu u vidu izgubljene zarade od proizvodnje kukuruza. Prema kalkulaciji proizvodnje kukuruza, objavljenoj u Katalogu kalkulacija poljoprivredne proizvodnje za 2021. godinu izdane od Ministarstva poljoprivrede – Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede (Savjetodavna služba), zarada od proizvodnje kukuruza u 2021. godini iznosila je 4.143,00 po hektaru površine (ukupni prihodi – ukupni troškovi) kalkulacija proizvodnje kukuruza nalazi se u prilogu 3. ovog Nalaza i mišljenja). Izgubljena zarada od proizvodnje kukuruza u 2021. godini tj. šteta za izgubljenu zaradu od proizvodnje kukuruza na površini parcele od 4280 m2 u 2021. godini iznosi 1.773,00 kune.

57. U konačnici je vještak K. naveo kao zaključak da troškovi obrade zemlje, sjemena kukuruza, mineralnog gnojiva te izgubljena zarada u proizvodnji kukuruza na površini od 4280 m2 (0,4280 ha) u 2021. godini iznose i to : trošak tanjuranja i roto drljanja – 214,00 kuna/ 28,40 EUR, trošak sjetve i sjemena kukuruza DEKALB – 728,00 kuna/ 96,62 EUR, trošak mineralnog gnojiva NPK 15-15-15 – 1.265,00 kuna/ 167,89 EUR, izgubljena zarada od proizvodnje kukuruza – 1.773,00 kuna/ 235,32 EUR, odnosno ukupno – 3.980,00 kuna/ 528,24 EUR. Vještak je uz nalaz dostavio i priloge temeljem, kojih je utvrdio prednje iznose nastale štete.

58. Na nalaz i mišljenje vještaka očitovao se samo tužitelj koji je stavio primjedbe na isti.

59. Dana 21. prosinca 2023. vještak B. K., dipl.ing.agr. je dostavio svoje očitovanje gdje je naveo da on smatra da je uz troškove obrade zemlje, sjetve i sjemena te mineralnog gnojiva tužitelj pretrpio štetu i u vidu izgubljene zarade od proizvodnje kukuruza, a ne i u vidu vrijednosti očekivanog prinosa kukuruza (ukupnog prihoda), što je sve detaljno objasnio u svom Nalazu i mišljenju. Napomenuo je da bi se obračunom štete u visini vrijednosti očekivanog prinosa kukuruza (ukupnog prihoda) tužitelju još jednom priznali već obračunati troškovi obrade zemlje, sjetve, sjemena i mineralnog gnojiva, kao i svi troškovi u proizvodnji kukuruza koje tužitelj nije imao (prskanje, sredstva za zaštitu bilja, gnojivo za prihranu, međuredna kultivacija, kombajniranje kukuruza, prijevoz kukuruza do otkupnog mjesta). Smatra da je njegovo vještačenje izrađeno prema navedenom zadatku vještačenja, nepristrano i u skladu s pravilima struke. Slijedom navedenog vještak je izjavio da u potpunosti ostaje pri svom Nalazu i mišljenju od 17. studenog 2023. godine.

60. Iz nalaza agronomskog vještaka K. B. proizlazi kolika je bila prosječna vlaga otkupljenog vlažnog kukuruza, a za koju je vještak utvrdio da se u 2011. godini kretala između 21-22% pa je prema cjeniku u izračun uzeta otkupna cijena od 0,98 kn/kg. U izjavi od 06.06.2011.god. je navedeno da se šteta određuje po količini koja je dogovorena kako je naprijed navedeno te prema cijeni za koju je dogovoreno da će se ista odrediti prema otkupnoj cijeni trgovačkog društva Toni d.o.o. 2021. godini za područje cijele države (čak niti ne regije u kojoj se nalazi oranica!). Dakle, sukladno Zakonu o obveznim odnosima, tužitelj ima pravo na naknadu sve štete koja mu je nastala radnjom tuženika, a to je naknada troškova koje je imao za pripremu oranice i sjetvu kukuruza kao i trošak u vidu očekivanog prinosa kukuruza. Da tuženik zasijani kukuruz nije potanjurao, tužitelj bi ostvario očekivani prinos. Točno je da bi tužitelj imao i daljnji trošak prihrane međutim taj trošak nije nastao niti tužitelj traži naknadu tih daljnjih troškova za prihranu biljke, ali traži vrijednost očekivanog prinosa jer bi ga svakako ostvario. Potpuno je pogrešno shvaćanje vještaka da tužitelj obzirom nije imao daljnje troškove, ne bi imao ni takav prinos. Tuženik je taj koji je doveo do toga da je potpuno spriječio tužitelja da ostvari očekivani prinos i stoga mu upravo u visini očekivanog prinosa i duguje naknadu štete.

61. Sud nalaz i mišljenje i očitovanje vještaka K. B. prihvaća jer je dan stručno i nepristrano, te je u skladu sa dokazima u spisu, s time da u okviru Zakona o obveznim odnosima sud odlučuje o visini dosuđene štete.

62. U ovom slučaju, sud prihvaća nalaz i mišljenje sudskog vještaka K. u pogledu utvrđenja troškova obrade zemlje, sjetve i sjemena kao i mineralnog gnojiva, te je stoga u cijelosti usvojen tužbeni zahtjev tužitelja koji se odnosi na ove troškove i to konkretno troškove s osnova tanjuranja i roto drljanja u iznosu od 214,00 kuna /28,40 EUR, zatim s osnova troškova sjetve i sjemena kukuruza Dekalb u iznosu od 728,00 kuna/96,62 EUR, kao i s osnova troška mineralnog gnojiva NPK 15-15-15 u iznosu od 1.265,00 kuna/167,89 EUR, dakle ukupno 2.207,00 kuna/292,92 EUR, koji trošak je utvrđen temeljem nalaza i mišljenja vještaka, kao i temeljem iskaza svjedoka i tužitelja i što tuženik ničim nije uspio osporiti, kako je već obrazloženo.

63. Što se tiče prava na naknadu štete zbog izgubljene zarade, sud smatra da tužitelj ima pravo na naknadu štete s ovog osnova u visini vrijednosti očekivanog prinosa kukuruza koji je očekivao na toj nekretnini u naravi oranici kada je isti kukuruz posijao, pa je onda očekivao da nakon što isti izraste i on ga pobere i proda s tog osnova ostvari određenu zaradu.

64. Dakle, riječ je o naknadi štete koja se očituje kao gubitak zarade odnosno kao nemogućnost ostvarivanja one imovinske koristi koju bi tužitelj izvjesno ostvario da nije nastupio štetni događaj tj. da mu tuženik nije preorao tj. uništio njegov usjev kukuruza na toj nekretnini – oranici.

65. Naime, da bi oštećena osoba mogla dobiti naknadu zbog izgubljene dobiti, nije dovoljno da u tužbi tvrdi da samo postoji mogućnost ostvarivanja dobitka, već da je zaista imala namjeru ostvarivati takvu imovinsku korist i vjerojatnost ostvarenja koristi – po redovnom tijeku stvari.

66. Izmakla korist je šteta koja se sastoji u sprječavanju povećanja imovine oštećenika. Mora se raditi o koristi koju bi izvjesno oštećenik po redovnom tijeku stvari ostvario da nije bilo štetne radnje. Jedna od takvih budućih, izvjesnih i kontinuiranih imovinskih šteta je šteta zbog izgubljene dobiti. Takva šteta ima uzrok u već počinjenoj štetnoj radnji, a i sama šteta je već nastala, s time da će potpuno izvjesno nastupati i trajati u budućnosti.

67. Sukladno sudskoj praksi da bi oštećenik ( ovdje tužitelj ) ostvario pravo na naknadu štete zbog izgubljene dobiti od poljoprivredne proizvodnje nije dovoljno utvrđenje da se radi o zemljištu pogodnom za proizvodnju određene ili određenih ratarskih kultura već je potrebno utvrditi da li je oštećenik ( ovdje tužitelj ) to zemljište obrađivao u vrijeme štetne radnje i da li bi prema redovnom tijeku stvari nastavio s obradom i proizvodnjom, u konkretnom slučaju kukuruza.

68. U konkretnom slučaju, sud je na temelju dokumentacije i iskaza svjedoka i stranaka utvrdio da je tužitelj te 2021.god. u proljeće na toj točnoj nekretnini u naravi oranici posijao kukuruz koji je već i niknuo, kada ga je tuženik preorao, dakle uništio tj. počinio štetu na istome, tako da po mišljenju suda tužitelj ima pravo na naknadu štete zbog izgubljene dobiti s osnova tog konkretno očekivanog prinosa kukuruza na toj oranici i prodaje te očekivane količine kukuruza koji je mogao izrasti na toj oranici da ga tuženik nije preorao, te onda i pobrati i prodati.

69. Stoga je sud u ovom dijelu u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev tužitelja i to u iznosu od ukupno 5.650,00 kuna/749,88 EUR koji iznos je vještak K. naveo u svom nalazu i mišljenju ( str. 7. istog ) kao prihod od suhog zrna kukuruza na toj površni nekretnine - oranice.

70. Sud je stoga tužitelju dosudio iznose koji se temelje na nalazu i mišljenju vještaka K., kako je zatraženo tužbenim zahtjevom u okviru kojeg sud odlučuje i to ukupno s osnova na stalih troškova za tužitelja iznos od 2.207,00 kuna/292,92 EUR, te još i s osnova izgubljene zarade iznos od ukupno 5.650,00 kuna/749,88 EUR, dakle ukupno je sud tužitelju dosudio iznos naknade štete od 7.857,00 kuna/1.042,80 EUR. 71. Na dosuđeni iznos naknade štete tužitelj ima pravo na zakonsku zateznu kamatu od dana podnošenja tužbe, pa do isplate, temeljem čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima.

72. Stoga je ovaj sud tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti usvojio i odlučio kao u toč. I. izreke ove presude.

73. Odluka o troškovima ovog parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku, jer je tužitelj u cijelosti uspio u ovom postupku jer je u cijelosti usvojen tužbeni zahtjev tužitelja.

74. Sud je tužitelju priznao troškove parničnog postupka sukladno s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine RH broj 138/23), posebice Tbr. 48. i Tbr.52 iste, dakle 2,00 EUR/bod. i to sukladno vrijednosti predmeta spora ( prvo 1.791,76 EUR tj. 100 boda svaka radnja, zatim 1.042,80 EUR tj. 75 boda svaka radnja) i to za slijedeće radnje : sastav tužbe u iznosu od 200,00 EUR (tbr.7/1 ), sastav podneska od 15.02.2023.god. u iznosu od 200,00 EUR (tbr.8/1), sastav podneska od 12.12.2023.god. u iznosu od 150,00 EUR (tbr.8/1), sastav podneska od 28.12. 2023.god. u iznosu od 150,00 EUR (tbr.8/1), te zastupanje na ročištu 22.03. 2023.god. u iznosu od 200,00 EUR (tbr.9/1 ), zastupanje na ročištu 04.05.2023.god. u iznosu od 200,00 EUR (tbr.9/1 ), zastupanje na ročištu 14.09.2023.god. u iznosu od 200,00 EUR (tbr.9/1 ) i zastupanje na ročištu 28.02.2024.god. u iznosu od 150,00 EUR (tbr.9/1 ), što sve ukupno iznosi 1.400,00 EUR, uvećano za pripadajući PDV u iznosu od 350,00 EUR, dakle sve ukupno s osnova troškova zastupanja priznaje mu se iznos od 1.750,00 EUR.

75. Sud tužitelju priznaje i trošak koji se odnosi na trošak sudskih pristojbi na tužbu u iznosu od 33,18 EUR, na presudu u iznosu od 39,82 EUR, koji iznos je odmjeren temeljem Zakona o sudskim pristojbama. Priznat mu je i trošak agronomskog vještačenja po vještaku K. B. u iznosu od 400,00 EUR.

76. Tako ukupno priznati parnični trošak tužitelja iznosi 2.223,00 EUR, a na platež je obvezan tuženik koji je izgubio spor.

77. Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine RH 57/22, 88/22) dosuđeni iznosi su u izreci iskazani dvojno tj. u valuti HRK i u valuti EUR, prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450, a kako bi iznosi bili jasniji s obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev, te nalaz vještaka.

78. Stoga je odlučeno kao u izreci ove presude.

U Čakovcu, 10. travnja 2024. godine.

S U T K I N J A :

Valentina Varga Gombar

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana primitka iste, putem ovog suda na nadležni Županijski sud sukladno čl. 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine RH broj 67/18 i 21/22), pismeno u tri istovjetna primjerka.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu smatrat će se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335 st. 9. Zakona o parničnom postupku).

O tome obavijest:

1. tužitelj po punomoćniku OD K., H. i V. iz V.

2. tuženik po punomoćniku S. B., odvjetnik iz L.

-------------------------------------------------------

fiksni tečaj konverzije 7,53450 ( EUR/HRK )

.k