REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-10712/2023
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. pravne osobe S. S. d.o.o. i okr. odgovorne osobe V. A., zbog prekršaja iz čl. 96. st. 1. toč. 27. u svezi st. 3. Zakona o privatnoj zaštiti („Narodne novine“, broj 16/20. i 114/22.), odlučujući o žalbi okr. pravne osobe S. S. d.o.o. i okr. odgovorne osobe V. A., podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 2. listopada 2023., broj: Pp-2721/2022-6, u sjednici vijeća održanoj 10. travnja 2024.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. pravne osobe S. S. d.o.o. i okr. odgovorne osobe V. A., ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci od 2. listopada 2023., broj: Pp-2721/2022-6, proglašeni su krivima okr. pravna osoba S. S. d.o.o i okr. odgovorna osoba V. A. da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 96. st. 1. toč. 27. u svezi st. 3. Zakona o privatnoj zaštiti, za koji je okr. pravnoj osobi, izrečena novčana kazna 1.320,00 eura, a okr. odgovornoj osobi novčana kazna 130,00 eura, koje su dužni platiti u roku 15 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezani su i na naknadu troškova prekršajnog postupka 20,00 eura, svaki okrivljenik.
2. Protiv te presude, okr. pravna osoba S. S. d.o.o i okr. odgovorna osoba V. A., putem branitelja, odvjetnika P. P., pravodobno su podnijeli zajedničku žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se ista prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. U pravu su okrivljenici kada u žalbi tvrde da je činjenično stanje, na kojem se temelji odluka o njihovoj prekršajnoj odgovornosti, nepotpuno utvrđeno, jer je prvostupanjski sud propustio utvrditi navode okrivljenika iz pisanog prigovora, uloženog na osporeni prekršajni nalog, u kojem se ističe da je obavijest o zasnivanju radnog odnosa dostavljena putem faksa, ali u konkretnom slučaju, zbog tehničkih problema telefonskog operatera, faks nije uredno poslan, iako su bili uvjerenja da je obavijest "prošla", smatrajući da to nije njihova krivnja.
5. Razloge za svoju odluku prvostupanjski sud je iznio na sljedeći način: „Po ocijeni Suda, također je nesporno utvrđeno da okrivljenici o tom zasnivanju radnog odnosa za obavljanje privatne zaštite nisu izvijestili nadležno Ministarstvo u roku od 3 dana od zasnivanja radnog odnosa s radnicom K. M. Činjenica što su okrivljenici pokušali dostaviti obavijest o zasnivanju radnog odnosa putem faxa, kako je to navedeno u prigovoru na prekršajni nalog, ne može iz osloboditi prekršajne odgovornosti, jer su mogli i trebali provjeriti da li je postojao tehnički problem u trenutku pokušaja dostave obavijesti na ovakav način, te da li je u konačnosti takva obavijest zaista i dostavljena nadležnom Ministarstvu".
6. Prvenstveno valja reći da se prigovor okrivljenika, bez njegovog zahtjeva za tim, ne može smatrati obranom okrivljenika, pa u situaciji kakva je predmetna, kada ne postoje materijalni dokazi u spisu kojima se može nedvojbeno utvrditi činjenično stanje, prvostupanjski sud nije imao osnove za provođenjem postupka bez ispitivanja okrivljenika. Međutim, budući da u tom pravcu nedostaje žalba okrivljenika, a na to ovaj sud ne pazi po službenoj dužnosti, navodi prigovora razmatrani su u okviru žalbenih navoda pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
7. U postupku je trebalo utvrditi činjenicu koju su okrivljenici isticali u prigovoru, o tome da su bili u zabludi o biću prekršaja (da obavijest o zasnivanju radnog odnosa nije dostavljena), a ako su bili u zabludi, trebalo je utvrditi radi li se o zabludi iz nehaja (kada je počinitelj kriv) ili ne (kada počinitelj nije kriv). Naime, navodi iz prigovora su šturi i nisu navedeni razlozi o kakvim se problemima telefonskog operatera radi i na koji način su bili uvjereni da je obavijest poslana, a navedeno je bitno za ocjenu radi li se nehaju ili ne, stoga prvostupanjski sud nije mogao utvrditi činjenično stanje samo iz takvih navoda prigovora, pa je trebao ispitati okrivljenike i po potrebi provesti predložene dokaze obrane (branitelja) s glavne rasprave.
8. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud nije proveo sve dostupne dokaze, nije dovoljno kritički i savjesno ocijenio provedene dokaze u cilju pravilnog i točnog utvrđenja činjenica, koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke, zbog čega je prvostupanjsku presudu, trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.
9. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, ispitati okrivljenike, a po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
10. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 10. travnja 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
