REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 775/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice K. U. iz Z., OIB …, koju zastupa punomoćnik D. L., odvjetnik u Z., protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra S., Z., OIB …, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž R-336/20-2 od 3. kolovoza 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-5979/18-18 od 28. veljače 2020., u sjednici održanoj 10. travnja 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tuženika, ukidaju se presuda Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž R-336/20-2 od 3. kolovoza 2020. i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-5979/18-18 od 28. veljače 2020. u dijelu pod toč. I. izreke u kojem je tuženiku naloženo platiti tužiteljici iznos od 193,96 € s pripadajućim zateznim kamatama s osnove prekovremenog rada i pod toč. III. izreke te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

„ I./ Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar S. … iz Z., OIB: … da tužiteljici K. U. iz Z., OIB: …, isplati na ime pogrešno isplaćene plaće iznos od 18.343,14 kn bruto sa zakonskim zateznim kamatama, izuzev zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, tekućim na:

- iznos od 774,26 kuna počev od 16.01.2017. pa do isplate,

- iznos od 923,93 kuna počev od 16.02.2017. pa do isplate,

- iznos od 649,31 kuna počev od 16.03.2017. pa do isplate,

- iznos od 567,37 kuna počev od 16.04.2017. pa do isplate,

- iznos od 2.120,63 kuna počev od 16.05.2017. pa do isplate,

- iznos od 767,36 kuna počev od 16.06.2017. pa do isplate,

- iznos od 621,48 kuna počev od 16.08.2017. pa do isplate,

- iznos od 201,28 kuna počev od 16.09.2017. pa do isplate,

- iznos od 488,50 kuna počev od 16.10.2017. pa do isplate,

- iznos od 605,02 kuna počev od 16.11.2017. pa do isplate,

- iznos od 825,74 kuna počev od 16.12.2017. pa do isplate,

- iznos od 986,88 kuna počev od 16.01.2018. pa do isplate,

- iznos od 737,93 kuna počev od 16.02.2018. pa do isplate,

- iznos od 678,91 kuna počev od 16.03.2018. pa do isplate,

- iznos od 501,55 kuna počev od 16.04.2018. pa do isplate,

- iznos od 980,91 kuna počev od 16.05.2018. pa do isplate,

- iznos od 772,80 kuna počev od 16.06.2018. pa do isplate,

- iznos od 850,04 kuna počev od 16.07.2018. pa do isplate,

- iznos od 465,13 kuna počev od 16.08.2018. pa do isplate,

- iznos od 1.392,78 kuna počev od 16.09.2018. pa do isplate,

- iznos od 907,88 kuna počev od 16.10.2018. pa do isplate,

- iznos od 593,18 kuna počev od 16.11.2018. pa do isplate,

- iznos od 930,27 kuna počev od 16.12.2018. pa do isplate,

i to po stopi koja je bila određena za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena za razdoblje od dospijeća do 31. srpnja 2015., a od 1. kolovoza 2015. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 8 dana.

II./ Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva za isplatom zatezne kamate na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak na dosuđeni iznos od bruto 18.343,14 kuna.

III./ Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 8.450,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 28. veljače 2020. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 8 dana.“.

2. Drugostupanjskom presudom je suđeno:

„Odbija se žalba tuženika, kao neosnovana te potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pr-5979/2018-18 od 28. veljače 2020., u točkama I i III izreke.“.

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-3299/20-2 od 23. ožujka 2021. dopustio tuženiku reviziju protiv drugostupanjske presude zbog pravnog pitanja koje glasi:

„Da li postoji pravna osnova za umanjivanje mjesečnog fonda radnih sati za dane blagdana i neradnih dana, određenih sukladno Zakonu o blagdanima, ako oni padaju od ponedjeljka do petka samo nekim radnicima koji su te dane radili, s obzirom na to da je Zaključkom 153. Zajedničkog povjerenstva za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 21. prosinca 2015. godine jasno utvrđeno da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati te da on mora za sve radnike biti isti i da se sati koje su radnici radili na dane blagdana i neradne dane evidentiraju kao redovan rad?“.

4. Tuženik je zbog navedenog pravnog pitanja podnio reviziju protiv drugostupanjske presude, sukladno odredbi čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), bez prijedloga o sadržaju odluke ovog suda.

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

6. Revizija je osnovana.

7. Prema odredbi čl. 391. st. 1. ZPP-a u povodu revizije iz čl. 382. ZPP-a revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena. U reviziji prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP-a stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.

8. Predmet spora u revizijskom stupnju postupka je zahtjev za isplatu razlike plaće za razdoblje od prosinca 2016. do studenoga 2018. koji tužiteljica temelji na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da je tuženik pogrešno primjenjujući odredbu čl. 51. st. 10. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj 143/13 i 96/15 - dalje: KU/13), odnosno odredbe čl. 49. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj 29/18 - dalje: KU/18), pogrešno obračunao mjesečni fond radnih sati, a posljedično tome i broj prekovremenih sati.

9. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojih je revizija dopuštena proizlazi da je u ovom stupnju postupka sporan način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati, jer prema tvrdnji tužiteljice u mjesečni fond radnih sati računaju se svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tuženika mjesečni fond sati računa na način da se od dana u tjednu odbiju samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji eventualno pada u tjednu. Dakle, sporno je tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13, odnosno istovjetne odredbe čl. 49. st. 10. KU/19.

10. Odredbom čl. 51. st. 10. KU/13 određeno je da redovni mjesečni fond radnih sati čine sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna, a mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati.

11. Prema shvaćanju ovoga suda, s obzirom na odredbu čl. 19. st. 6. KU/13, prema kojoj tumačenje povjerenstva ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, sud je prilikom primjene KU/13 vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU/13 (tako i ovaj sud u odlukama poslovni broj Rev-587/2021, Revr-630/2017 i dr.). Pri tome, nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl. 12. Odredbu čl. 51. st. 10. KU/13 Zajedničko povjerenstvo za tumačenje dva puta je tumačilo. Na 23. sjednici održanoj 1. srpnja 2015. članovi Povjerenstva donijeli su Zaključak broj 148. koji glasi: „Sukladno Kolektivnom ugovoru, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad. U skladu Ustavnog izjednačavanja prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima, kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem sati od radnika s 40-satnim radnim tjednom. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen. Primjerice, s obzirom da u listopadu 2015. godine jedan blagdan pada u radni dan mjesečni fond radnih sati za taj mjesec iznosi 168 sati i za sve je radnike isti neovisno u kojim oblicima rada oni rade (od ponedjeljka do petka, u smjeni, turnusu i dr.). Svaki sat rada koji radnik odradi iznad 168 sati predstavlja prekovremeni rad i tako treba biti plaćen.“.

13. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na sjednici od 21. prosinca 2015. donijelo je Zaključak br. 153. koji glasi:

„Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno. Sati odrađeni po redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju se u redovnu mjesečnu satnicu. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima. Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada na radni dan, imaju pravo na naknadu plaće. Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21, 48 i 148.“.

14. Ovaj sud ne nalazi da bi s obzirom na opće odredbe obveznog prava trebalo otkloniti primjenu navedenih tumačenja kao sastavnog dijela KU/13.

15. Zaključak br. 153. razlikuje se od Zaključka br. 148. (koji Zaključak je stavljen izvan snage nakon donošenja Zaključka br. 153.) u tome što po njemu redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam sati, dok je prema Zaključku broj 148. redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati. Zaključak broj 153. o tumačenju odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 nije stavljen izvan snage.

16. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na 30. sjednici donijelo je Zaključak broj 169. koji glasi:

„Zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora. Izmijenjeni zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene.“.

17. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja stupio je na snagu 1. prosinca 2013. te se tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13, doneseno po povjerenstvu pod brojem 148., a prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati, primjenjuje se od njegovog stupanja na snagu.

18. S obzirom na to da je tumačenje broj 148. izmijenjeno (stavljeno izvan snage) tumačenjem broj 153. od 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju bi redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i osam sati, od dana izmjene tumačenja, dakle od 21. prosinca 2015. primjenjuje se tumačenje broj 153.

19. Kao što je već navedeno, tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora obvezuju te predstavljaju sastavni dio Kolektivnog ugovora (čl.19. st. 6. KU/13), pa je samim time djelomično osnovan navod umješača na strani tuženika da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da je tuženik u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računao mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dan blagdana u tom mjesecu.

20. Odredbom čl. 51. KU/13, odnosno čl. 49. KU/18 određeno je da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenski rad i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati se uvećavaju u postocima navedenim u čl. 52. KU/13, odnosno čl. 50. KU/18. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike) tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbi čl. 51. st. 9. KU/13, odnosno čl. 49. KU/18.

21. S obzirom na to da tužiteljica zahtjev za isplatu iznosa od 193,96 € / 1.461,36 kuna temelji na djelomično neosnovanoj tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati, koje u svom opsegu ne spori, to su pogrešno nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su u tom dijelu za cijelo utuženo razdoblje, neovisno o različitim tumačenjima izračuna mjesečnog fonda sati, tužbeni zahtjev tužiteljice ocijenili osnovanim u cijelosti.

22. Slijedom navedenog, zbog pogrešnog pravnog pristupa, nižestupanjski sudovi osnovanost tužbenog zahtjeva nisu raspravili primjenom Zaključka broj 153. pa nema uvjeta za preinaku presude, slijedom čega je (ispitujući pobijanu presudu samo u granicama koje određuje dopušteno pravno pitanje u skladu s odredbom čl. 391. st.

1. ZPP-a), valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a ukinuti nižestupanjske presude u pobijanom dijelu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje te je odlučeno kao u toč. I. izreke rješenja.

23. Odluka o troškovima postupka, sadržana u toč. II. izreke, donesena je temeljem odredbe čl. 166. st. 3. ZPP-a.

Zagreb, 10. travnja 2024.

Predsjednica vijeća

Renata Šantek, v.r.