Poslovni broj: Usž-3619/2022-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Snježane Horvat-Paliska, predsjednice vijeća, Gordane Marušić-Babić i Mire Kovačić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijaliste Blaženke Drdić kao zapisničara, u upravnom sporu tužitelja B. Š. iz B., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Z., radi invalidske mirovine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-335/2022-8 od 4. srpnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 10. travnja 2024.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-335/2022-8 od 4. srpnja 2022.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, klasa: 141-02/21- 03/05073155472, urbroj: 341-99-06/2-21-9700 od 22. veljače 2022., te radi priznavanja tužitelju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti kao posljedice bolesti 100% zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
2. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena na rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u K., broj: 35636 od 13. prosinca 2021., kojim je tužitelju, hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata, kod kojega je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti uzrokovan 30% bolešću zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 70% bolešću nastalom izvan tih okolnosti, određena invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti od 13. siječnja 2021. u svoti od 3.233,98 kuna mjesečno. Istim rješenjem tužitelju je umjesto navedene mirovine određena najniža mirovina u svoti od 3.787,22 kune mjesečno, te je riješeno da će se svota mirovine određena ovim rješenjem obračunati sa svotama isplaćenim na temelju rješenja Područnog ureda u K., broj: 35636 od 2. prosinca 2014.
3. Tužitelj je protiv prvostupanjske presude podnio žalbu zbog bitne povrede postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnome navodi da sud nije savjesno i brižljivo ocijenio sve dokaze, jer u razlozima presude nije cijenio naknadno pogoršanje njegovog zdravstvenog stanja, tj. psihijatrijski nalaz od 12. siječnja 2022. i nalaz i mišljenje psihologa od 4. veljače 2022. Smatra da je sud na taj način, ne uzimajući u razmatranje navedenu dokumentaciju pogrešno primjenjivao odredbe zakona. Navodi također da sud nije, iako je to bilo potrebno, uzeo u razmatranje činjenicu da je on dragovoljac Domovinskog rata, ratni veteran, koji je 53 mjeseca proveo u Domovinskom ratu, od toga 1613 dana u borbenom sektoru, da je bio zapovjednik desetine, pohvaljivan i nagrađivan od nadređenih zapovjednika, te je odlikovan spomenicom Domovinskog rata i Medaljom "Oluja". Navodi da je umirovljen 2014. godine radi PTSP-a, dok su se ostale bolesti javile kasnije. Predlaže da ovaj Sud pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje ili da presudu preinači i prizna mu pravo po osnovi oboljenja 50% PTSP i 50% ostala oboljenja.
4. Tuženik nije dostavio sudu odgovor na žalbu tužitelja.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, sukladno članku 73. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. – dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda žalbom pobija niti razlozi na koje sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Prema podacima spisa razvidno je da je tužitelj od 20. listopada 2014. korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti zbog bolesti, priznatog pravomoćnim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u K. od 2. prosinca 2014. prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj: 157/13. – dalje: ZOMO/13), s time da mu je umjesto te mirovine kao hrvatskom branitelju i dragovoljcu iz Domovinskog rata određena najniža mirovina primjenom članka 21. i članka 31. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", broj: 174/04. – 92/14.). Osporeno rješenje tuženika, odnosno prvostupanjsko rješenje Područnog ureda u K. od 13. prosinca 2021. doneseno je u postupku vođenom po zahtjevu tužitelja za određivanje invalidske mirovine prema odredbama članka 30. do 37. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine", broj: 121/17.), s obzirom na status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i razdoblja sudjelovanja u Domovinskom ratu te ostvareni status ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata IX. skupine sa 30% oštećenja organizma prema rješenju K. županije, Upravnog odjela za hrvatske branitelje i zdravstvo od 28. veljače 2020. Ujedno je 20. ožujka 2020. u Područnom uredu u K. zaprimljen i prijedlog izabranog doktora medicine o upućivanju tužitelja na vještačenje.
8. Prvostupanjski je sud nakon izvršenog uvida u spis tuženika i dokumentaciju dostavljenu u tijeku spora, te nakon održane usmene rasprave, činjenično stanje utvrdio uzimajući u obzir činjenice utvrđene u upravnom postupku. Sud je, suprotno navodima tužitelja, ocijenio sve provedene dokaze te je potpuno razmotrio činjenična i pravna pitanja koja su relevantna za rješavanje predmetne upravne stvari i donošenje odluke o zahtjevu tužitelja. Iz obrazloženja presude vidljivo je da je prvostupanjski sud uzeo u obzir podatke o sudjelovanju tužitelja u Domovinskom ratu, kao i ostvarenom statusu hrvatskog branitelja dragovoljca i hrvatskog ratnog vojnog invalida po osnovi bolesti PTSP. Nadalje, sud je dao jasne i valjane razloge zbog kojih je osporeno rješenje tuženika ocijenio zakonitim, te je pri tome dostatno odgovorio na navode tužbe, a koje tužitelj ponovno iznosi u ovoj žalbi.
9. S obzirom na postojeće podatke spisa, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud osnovano ocijenio da su činjenice koje su s medicinskog stajališta odlučne za priznavanje odnosno određivanje invalidske mirovine na temelju članka 30. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine", broj: 121/17. i 98/19. – dalje: Zakon) pravilno utvrđene na temelju suglasnih nalaza i mišljenja institucionaliziranih tijela vještačenja u upravnom postupku.
10. Prema navedenoj odredbi članka 30. Zakona, pravo na invalidsku mirovinu ima hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti ili djelomični gubitak radne sposobnosti kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (stavak 1.). Sukladno stavku 2. istog članka Zakona, hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata kod kojega je potpuni gubitak radne sposobnosti ili djelomični gubitak radne sposobnosti djelomično prouzročen ranjavanjem, ozljedom, zatočeništvom u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanje bolesti odnosno pojavom bolesti zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomice bolešću, ozljedom izvan rada, ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću izvan tih okolnosti, invalidska mirovina se određuje razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti.
11. Iz spisu priloženih nalaza i mišljenja Vijeća vještaka od 1. ožujka 2021. i 19. kolovoza 2021., te Povjerenstva za reviziju ocjene radne sposobnosti Ministarstva hrvatskih branitelja od 24. ožujka 2021. i Vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku od 18. veljače 2022., razvidno je da su ta tijela stručnog vještačenja odlučne činjenice glede stupnja invalidnosti i uzroka nastale invalidnosti u konkretnom slučaju utvrdila na temelju iscrpne analize postojeće medicinske dokumentacije, uzimajući u obzir sve promjene u zdravstvenom stanju tužitelja i činjenicu da mu je po osnovi bolesti PTSP priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida sa 30% oštećenja organizma. Nalaz i mišljenje drugostupanjskog tijela vještačenja, koji je sačinjen u postupku vještačenja provedenom prema odredbama Uredbe o metodologijama vještačenja ("Narodne novine", broj: 67/17. i 56/18. – dalje: Uredba) kao i prema načelima medicinske znanosti i pravilima struke, te je u bitnom obrazložen, mogao je poslužiti tuženom tijelu kao osnova za donošenje osporenog rješenja. Tužitelj stoga svojim paušalnim prigovorima, kojima je u tužbi u bitnom izražavao nezadovoljstvo ocjenom uzroka invalidnosti odnosno utvrđenim omjerom uzroka gubitka radne sposobnosti, pozivajući se na sudjelovanje u Domovinskom ratu i ostvareni status hrvatskog ratnog vojnog invalida, nije s uspjehom doveo u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja. Tužitelj nije priložio nikakove nove dokaze niti predložio izvođenje dokaza u sporu odnosno provođenje vještačenja putem sudskog vještaka medicinske struke u prilog svoje tvrdnje da je gubitak radne sposobnosti uzrokovan 50% bolešću nastalom sudjelovanjem u Domovinskom ratu.
12. S obzirom na navedeno, sud nije počinio povrede pravila postupka koje tužitelj u žalbi ističe, te je pravilno ocijenio da osporenim rješenjem donesenim na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja i sukladno mjerodavnim propisima iz mirovinskog osiguranja i odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
13. Kako navodi žalbe nisu osnovani i ne utječu na donošenje drukčije odluke, na temelju članka 74. stavka 1. ZUS-a odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 10. travnja 2024.
Predsjednica vijeća
Snježana Horvat-Paliska, v.r.
