REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 492/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. Z. L. iz V., …, OIB …, 2. M. Ž. iz V., …, OIB …, 3. T. L. iz V., …, OIB …, koje zastupa punomoćnik S. Š., odvjetnik u V. i 4. L. L. iz V., …, OIB …, kojeg zastupa zakonski zastupnik Z. L. iz V., …, protiv tuženika: 1. A. … d.d. iz Z., Podružnica O., OIB …, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva G. & partneri, Z. i 2. D. Đ. iz N., …, OIB …, koju zastupa punomoćnik A. M., odvjetnik u O., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika A. … d.d. protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-967/2022-2 od 1. lipnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj Pn-38/2020-22 od 5. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 10. travnja 2024.,
r i j e š i o j e
I. Prijedlog za dopuštenje revizije tuženika A. … d.d. u odnosu na pravna pitanja odbija se kao neosnovan.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije tuženika A. … d.d. u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava odbacuje se kao nedopušten.
III. Zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije odbija se kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tuženik A. … d.d. (dalje: tuženik) je podnio prijedlog za dopuštenje revizije (dalje i: prijedlog) protiv drugostupanjske presude naznačivši u njemu tri
pitanja za koja smatra da su pravna pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, - dalje: ZPP), a kako se u prijedlogu pozvao i na to da mu je povrijeđeno „pravo na jednakost pred zakonom“, proizlazi da smatra da mu reviziju treba dopustiti i na temelju st. 2. toga članka zato što su mu je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. U odgovoru na taj prijedlog tužitelji su predložili ovome sudu da ga odbaci ili odbije i tuženika obveže da im naknadi trošak sastava toga podneska.
3.1. Dvama pitanjima koja je u prijedlogu za dopuštenje revizije naznačio tuženik problematizira ocjenu nižestupanjskih sudova u vezi s doprinosom oštećenika u nastanku štete, ugrađujući u sama ta pitanja svoje viđenje činjenica u vezi s ponašanjem prednika oštećenika prilikom nastanka štetnoga događaja, koje ne odgovora u potpunosti činjenicama utvrđenima u postupku.
3.2. Trećim pak naznačenim pitanjem tuženik problematizira primjenu Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete (dalje: Orijentacijski kriteriji) koje je donio ovaj sud, ustvrđujući da njima nisu predviđeni iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete zbog smrti bake odnosno djeda te unuka. Međutim, tuženik je previdio da nižestupanjski sudovi ocjenu o iznosu koji je tužiteljima dosudio po osnovi neimovinske štete zbog smrti djeda nije obrazložio isključivo pozivanjem na Orijentacijske kriterije.
3.3. Zato se ne radi o pitanjima važnima za odluku u sporu, a tuženik i neosnovano smatra da u vezi s naznačenim pitanjima postoji praksa ovoga suda i županijskih sudova s kojom nisu podudarna pravna shvaćanja iz predmetnih nižestupanjskih presuda, jer se shvaćanja iz odluka ovoga suda i županijskih sudova na koje se tuženik pozvao odnosi na činjeničnu situaciju drukčiju od predmetne.
4. Zato je na temelju čl. 389.b st. 1. ZPP odlučeno kao u točki I. izreke.
5. Tvrdnju o povredi temeljnoga ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda tuženik u prijedlogu ničim nije obrazložio pa nije učinio vjerojatnim postojanje povrede na koju se poziva. Zato je na temelju čl. 389.a st. 4. ZPP odlučeno kao u točki II. izreke.
6. Tužiteljima nije dosuđena naknada troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije (točka III. izreke) jer se prema ocjeni ovoga suda ne radi o trošku potrebnom za odlučivanje o prijedlogu (čl. 166. st. 1. u vezi s čl. 155. st. 1. ZPP).
Zagreb, 10. travnja 2024.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek, v.r.