REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1157/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Adriatic osiguranje d.d. iz Zagreba, Listopadska kbr. 2 (OIB: 94472454976), zastupanog po punomoćnici Božani Ivanda, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri iz Zagreba, Pisarnica Split II, protiv ovršenice EOT iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), radi ovrhe zbog naplate novčane tražbine, odlučujući o prijedlogu ovrhovoditelja da mu se dopusti revizija protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici posl. br. Gž Ovr-248/2022-2 od 26. svibnja 2022., kojim je ukinuto rješenje o ovrsi Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru posl. br. Ovr-1207/2020 od 24. studenoga 2020. i odbijen prijedlog za ovrhu, u sjednici održanoj 9. travnja 2024.,
r i j e š i o j e :
Ovrhovoditelju se dopušta revizija protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici posl. br. Gž Ovr-248/2022-2 od 26. svibnja 2022. u odnosu na pitanje koje proizlazi iz njegova prijedloga za dopuštenje revizije:
„Da li inzistiranje na odluci o ukidanju rješenja o ovrsi i odbačaju prijedloga za ovrhu jer (da) identitet osobe iz ovršne isprave ne odgovara onome iz prijedloga za ovrhu (npr. EO ili EOT istog OIB [osobni identifikacijski broj]a i na istoj adresi), a sve u situaciji kada je u ovršnoj ispravi identitet osobe određen imenom i prezimenom te osobe, naznakom mjesta njezina prebivališta ili boravišta - ali i osobnog identifikacijskog broja (OIB [osobni identifikacijski broj]a), da bi u prijedlogu taj identitet te osobe bio određen istim imenom i prezimenom, naznakom istog mjesta njezina prebivališta ili boravišta - ali i istog osobnog identifikacijskog broja (OIB [osobni identifikacijski broj]a), uz jedinu razliku - što je u prijedlogu dodano još i drugo ime te osobe (kakvo je evidentirano u izvodu iz matice rođenih), predstavlja (i pored toga što je ovršni postupak u svojoj suštini strogo formalni postupak u kojem stranke moraju biti točno naznačene kako bi se nedvojbeno moglo utvrditi tko je osoba koju je sud svojom odlukom obvezao na određenu činidbu) inzistiranje na pretjeranom formalizmu, a koje inzistiranje dovodi do uskrate prava na pošteno suđenje - što sud ne bi smio dopustiti?"
Obrazloženje
1. Drugostupanjskim rješenjem prihvaćena je žalba ovršenice te ukinuto rješenje o ovrsi prvostupanjskog suda i prijedlog za ovrhu odbačen kao nedopušten. Ujedno je ovrhovoditelju naloženo nadoknaditi ovršenici trošak za sastav žalbe od 1.125,00 kn.
2. Ovrhovoditelj je podnio prijedlog da mu se protiv tog drugostupanjskog rješenja dopusti revizija zbog pitanja:
„Je li pretjerani formalizam kod utvrđivanja identiteta u ovršnom postupku (npr. EO ili SOT istog OIB [osobni identifikacijski broj]a i na istoj adresi) dovodi do uskrate prava na pošteno suđenje?",
a koje se u svojoj suštini svodi na pitanje iz izreke ovoga rješenja.
3. Ovršenica nije odgovorila na prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Prijedlog je osnovan.
5. Pobijano drugostupanjsko rješenje doneseno je 26. svibnja 2022., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22) te odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."
6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:
- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",
- odredbe čl. 385.a stavka 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...“.
7. Po tome je pitanje iz prijedloga za sagledati imajući na umu da odredbe čl. 385.a ZPP-a predviđaju postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu („osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse.
8. Polazeći od toga i odredbe čl. 387. st. 1. ZPP-a, prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije." - dakle i u granicama pitanja iz prijedloga, pitanje iz prijedloga ovrhovoditelja Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje važnim za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: osporeno rješenje u svojoj je suštini temeljeno na shvaćanju za koje postoji (upravo zbog toga što je takvo) nejasna i može se očekivati neujednačena i nesigurna sudska praksa (gledano i prema odluci na koju se predlagatelj poziva i uspoređuje je sa osporenom).
9. Stoga je pravilno za zaključiti:
9.1. da u odnosu na pitanje iz prijedloga postoje pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za ujednačavanje primjene prava i preispitivanje sudske prakse po Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (u ostvarenju svrhe: „osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“),
9.2. da su (time) u odnosu na to pitanje nastali uvjeti za dopuštenje revizije, sve kako bi se povodom nje moglo preispitati osporeno rješenje,
te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (primjenom odredaba čl. 387. st. 1. i 6. ZPP-a).
Zagreb, 9. travnja 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
