Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 71 Gž-1550/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Vlasti Feuš, kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pokojnog TĐ, sina T, rođenog **.**.1957., umrlog **.**.2023., OIB [osobni identifikacijski broj], hrvatskog državljanina, s posljednjim prebivalištem u [adresa], odlučujući o žalbi JĐ, kojeg zastupa punomoćnik Vatroslav Šego, odvjetnik iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Marko Gracin & Vatroslav Šego u Zagrebu, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj O-1174/2024-9 od 12. ožujka 2024., dana 8. travnja 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba JĐ i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj O-1174/2024-9 od 12. ožujka 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbačen je prijedlog JĐ od 28. veljače 2024. za raspravljanjem ostavine iza pokojnog TĐ.

2. Pravovremeno izjavljenom žalbom navedeno rješenje pobija JĐ (dalje: žalitelj) iz svih žalbenih razloga, uz prijedlog prvenstveno prvostupanjskom sudu, temeljem odredbe čl. 189. st. 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine". 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – dalje: ZN), preinačiti pobijano rješenje na način da odluči da se po prijedlogu predlagatelja provede ostavinski postupak iza pok. TĐ, podredno dostaviti žalbu drugostupanjskom sudu predlažući istom da se žalba usvoji, ukine pobijano rješenje te vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3. Žalba žalitelja je neosnovana.

4. Prije svega, valja navesti da je odredbom čl. 179. ZN određeno da se strankom, u smislu tog Zakona, smatraju nasljednici i zapisovnici, kao i druge osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine.

5. Žalitelj u žalbi najprije navodi da ima pravni interes i da treba biti stranka u ovom postupku, jer da nedvojbeno egzistira imovina pokojnog TĐ Suše i to u obliku udjela u trgovačkom društvu kao registarsko pravo, koja se može i mora rasporediti na nasljednike u ostavinskom postupku, dok postoje i parnični postupci u kojima vjerovnici imaju pravni interes da se iza pok. TĐ utvrde nasljednici na koje će postojeća imovina biti raspoređena. Stoga navodi da kao vjerovnik pok. TĐ u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1581/2018 te kao član društva Aksel Petković d.o.o. ima pravni interes da ostavina u ostavinskom postupku bude raspravljena.

6. Za pravni položaj nasljednika uz nasljeđivanje poslovnog udjela u društvu s ograničenom odgovornošću prije svega mjerodavne su odredbe ZN i Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine" 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19 – dalje: ZTD).

7. Predmet nasljeđivanja može biti poslovni udio u društvu s ograničenom odgovornošću. Odredbom čl. 412. ZTD izričito je propisano da se poslovni udjeli mogu prenositi i nasljeđivati, dakle, poslovni udio je podoban za raspolaganje pravnim poslovima inter vivos i mortis causa, a sukladno odredbi čl. 129. st. 1. ZN u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo.

7.1. U slučaju nasljeđivanja poslovnog udjela u društvu s ograničenom odgovornošću, radi se o izvedenom odnosno derivativnom stjecanju članstva u društvu, jer se članstvo nasljednika izvodi iz članstva prethodnika. Od trenutka smrti člana društva, njegov udio prelazi na nasljednike, temeljem odredbe čl. 5. ZN koja određuje da ostaviteljevom smrću njegova ostavina prelazi na nasljednika, čime postaje njegovo nasljedstvo.

8. Kako žalitelj ne može biti stranka u ovom ostavinskom postupku, a notorna je činjenica da žalitelj nije nasljednik ostavitelja, odnosno zapisovnik te ne ulazi u krug nasljednika pok. TĐ, niti je njegov oporučni nasljednik, on nije ovlaštena osoba za pokretanje ostavinskog postupka, već bi to bio brat ostavitelja HĐ, a o kojem nasljedniku je zainteresirana osoba izvijestila sud prvoga stupnja.

9. Odredbom čl. 215. st.1. ZN propisano je da ako prema podacima kojima sud raspolaže umrli nije ostavio ostavinu, ostavinski će sud rješenjem odlučiti da se ne provodi ostavinska rasprava. Isto će tako sud postupiti i u slučaju ako je ostavitelj ostavio samo pokretnine i s njima izjednačena prava, a nijedna od osoba pozvanih na nasljedstvo ne zahtijeva da se provede ostavinski postupak (st. 2.).

10. Budući da se na poslovne udjele u trgovačkim društvima ostavinska rasprava ne provodi po službenoj dužnosti, sukladno odredbi čl. 215. st.2. ZN, već samo na zahtjev zainteresiranih osoba iz čl. 179. ZN, a budući da JĐ nije stranka u smislu čl. 179. ZN, to nije ovlašten niti predlagati provođenje ostavinskog postupka, a kako je to pravilno utvrdio sud prvoga stupnja.

11. Slijedom navedenoga, primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992.,58/93, 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022, 114/2022) u vezi s čl. 175. 2. ZN valjalo je žalbu žalitelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda.

U Zagrebu 8. travnja 2024.

Sutkinja:

Vlasta Feuš