- 1 -              Revd 2839/2023-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 2839/2023-2

 

 

 

R e p u b l i k a H r v a t s k a

 

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. L. iz K., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik A. Đ., odvjetnik u S., protiv tuženika Z. d.d. Z., OIB: …, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva M., K. i partneri sa sjedištem u Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja i tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž - 3142/2022-2 od 13. prosinca 2022., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu broj P - 3371/2019 od 6. svibnja 2022., u sjednici održanoj 6. prosinca 2023.,

 

r i j e š i o   j e:

 

              I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbija.

 

              II. Dopušta se revizija tuženiku protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž - 3142/2022-2 od 13. prosinca 2022. radi pravnih pitanja:

 

              „1. Ima li mjesta primjeni članka 138.a Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj: 79/07, 125/07, 79/09 i 89/09) u pojedinačnim sudskim postupcima (izravna primjena odluka u Kolektivnom postupku), kada je odluka nacionalnog suda u Kolektivnom postupku donesena na temelju predugovorne dokumentacije (oglasi i reklamni materijal) bez ispitivanja okolnosti u kojima su vođeni pregovori te opsega pruženih informacija prije sklapanja ugovora, a stav je nacionalnog suda u Kolektivnom postupku da su informacije koje su pojedini potrošači dobili tijekom pojedinačnih pregovora o sklapanju ponuđenog ugovora relevantne samo za pojedinačni odnos banke i određenog potrošača i da se sudovi u Kolektivnom postupku nisu time bavili?

 

2. Treba li sud u postupcima u kojima tužitelj postavlja restitucijski zahtjev za isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovu ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, tužbeni zahtjev umanjiti s tzv. potplaćenim iznosima, točnije umanjiti s negativnim tečajnim razlikama nastalim u razdoblju kada je tečaj CHF bio niži od tečaja CHF na dan isplate kredita?“

 

Obrazloženje

 

1. Tužitelj i tuženik podnijeli su prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž - 3142/2022-2 od 13. prosinca 2022., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu broj P - 3371/2019 od 6. svibnja 2022.

 

2. Na prijedloge za dopuštenje revizije nije odgovoreno.

 

3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385. a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj : 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da na temelju onoga što prijedlog tužitelja sadrži i što je uz njega dostavljeno, nije riječ o važnim pravnim pitanjima u smislu članka 385.a stavak 1. ZPP-a. Naime, tužitelj je naznačio pravna pitanja koja se odnose na ocjenu suda je li određeni podnesak bio potreban za vođenje parnice. Međutim, pod pravnim pitanjima shodno prethodno navedenim odredbama ZPP-a ne podrazumijevaju se pitanja o individualnim pravima stranaka u konkretnim situacijama, već pitanje mora biti naznačeno na opći način, kako bi se odgovorom na to pitanje rješavale materijalnopravne i postupovnopravne dvojbe koje se pojavljuju u bitnim slučajevima koji su bitnim elementima podudarni. Dakako, to pitanje mora biti povezano i s konkretnim predmetom u kojem se podnosi revizija (rješenje u sporu mora ovisiti o tom pitanju). Kako nije riječ o pravnim pitanjima važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, na temelju odredbe članka 389.b stavak 1. ZPP-a u odnosu na prijedlog tužitelja odlučeno je kao u izreci pod t. I. ovog rješenja.

 

4. Isto tako, postupajući prema prethodno navedenim odredbama ZPP-a u odnosu na prijedlog tuženika, revizijski sud je ocijenio da su u odnosu na pitanja navedena u izreci ovog rješenja ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, jer je kod prvog pitanja riječ o pravnom pitanju o kojem bi sudsku praksu trebalo preispitati uzimajući u obzir promjene u pravnom sustavu uvjetovane odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-5458/21 od 30. lipnja 2022., te uzimajući u obzir odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj. Rev-81/23 od 21. veljače 2023., a kada je riječ o drugom pitanju, jer sudska praksa drugostupanjskih sudova nije jedinstvena (odluke Županijskog suda u Zagrebu broj Gž – 1200/2021 od 2. lipnja 2021., Županijskog suda u Puli - Pola broj Gž – 299/2020 od 6. travnja 2020., Županijskog suda u Splitu broj Gž – 755/2021 od 13. listopada 2021.). Stoga je valjalo temeljem odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a riješiti kao u izreci pod t. II. ovog rješenja. U odnosu na preostala pitanja naznačena u prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije, uzima da je prijedlog povučen, sukladno odredbi čl. 389.b st. 3. ZPP.

Zagreb, 6. prosinca 2023.