Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-312/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu Mihi Mratoviću, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke koji je izradila viša sudska savjetnica Mirna Veža, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice D. D. iz R., zastupane po pun. J. H., odvj. iz R., protiv ovršenika D. D. iz R., zastupanog po pun. T. S., odvj. iz R., radi ovrhe, odlučujući o ovrhovoditeljičinoj žalbi protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Ovr- 48/2011-57 od 13. veljače 2024., 5. travnja 2024.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se ovrhovoditeljičina žalba, ukida se rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Ovr-48/2011-57 od 13. veljače 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. O naknadi troška sastava žalbe, odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda, pobliže označenim u izreci, obustavljena je ovrha određena rješenjem od 21. prosinca 2011. za razdoblje od prosinca 1995. do srpnja 2004.

2. Protiv navedenog rješenja pravovremeno je podnijela žalbu ovrhovoditeljica pobijajući ga iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53./91., 91./92., 112./99., 88./01., 117./03., 88./05., 2./07., 84./08., 96./08., 123./08., 57./11., 25./13., 70./19., 80./22., 114./22. i 155./23. dalje ZPP), koji se primjenjuje na temelju članka 19. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 57/96., 29/99. 42/00., 194/03., 151/04, 88/05, 121/05, 67/08; dalje: OZ), s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Prvostupanjski sud donio je pobijano rješenje pozivom na članak 67. stavak 2. OZ-a.

5. Iz stanja spisa proizlazi:

- da je rješenjem o ovrsi prvostupanjskog suda, poslovni broj Ovr-48/11 od 21. prosinca 2011., određena ovrha pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava ovršenika po svim računima i oročenim sredstvima, radi naplate dospjele tražbine ovrhovoditelja,

-da je potvrdom HZMO od 17. veljače 2012. utvrdio za potrebe ovršnog postupka da je ovršenik osiguranik, prijavljen u radnom odnosu,

-da je prvostupanjski sud uvažavajući žalbu ovršenika rješenjem posl.br. Ovr- 48/11 od 20. lipnja 2013. preinačio rješenje o ovrsi u toč. I. na način da je ovrha određena radi naplate dospjele nepodmirene novčane tražbine ovrhovoditelja u visini od 35% iznosa neto plaće odnosno mirovine za razdoblje od veljače 2008. do 29. veljače 2012., dok je odbijen prijedlog za ovrhu za razdoblje od prosinca 1995. do veljače 2008. odnosno na buduće obroke uzdržavanja koji dospijevaju od 29. veljače 2012. te se u tom dijelu ukida rješenje ovrsi na mirovini ovršenika, a u preostalom dijelu na mirovini se rješenje održava na snazi, ujedno je odbijen i ovršenikov prijedlog za odgodu ovrhe,

-da je ovrhovoditeljica sudu podnijela zahtjev za suđenje u razumnom roku 10. lipnja 2013.koji je rješenjem posl.br. Su-Gzp-I-18/13 od 5. srpnja 2013. odbijen kao neosnovan,

- da je po žalbi ovrhovoditeljice Županijski sud u Rijeci rješenjem posl.br. Gž Ovr-4610/2013 od 2. listopada 2014., ukinuo rješenje prvostupanjskog sud posl.br. Ovr-48/11 od 20. lipnja 2013. u toč. I. izreke u dijelu kojim je usvojena žalba ovršenika i preinačeno rješenje o ovrsi te odbijen prijedlog za ovrhu za dospjele mjesečne iznose uzdržavanja za razdoblje od 1995. do veljače 2008. i predmet vratio u tom dijelu na ponovni postupak istom sudu,

-da je prvostupanjski sud rješenjem posl.br. Ovr-48/11 od 16. lipnja 2015. uputio ovršenika u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a koje je postalo pravomoćno rješenjem Županijskog suda u Rijeci posl.br.Gž Ovr-688/2015-2 od 8. veljače 2016.,

-da je rješenjem Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž Ovr- 163/2016-2 od 8. veljače 2016. potvrđeno rješenje o ovrsi prvostupanjskog suda posl.br.:Ovr- 48/11 od 21. prosinca 2011 osim u dijelu u kojem je ovrha određena radi naplate budućih iznosa uzdržavanja počev od 29. veljače 2012. pa na dalje,

-da je podneskom ovrhovoditeljica od suda 9. svibnja 2019. dostavila presliku presude Općinskog suda u Rijeci posl.br. P-828/2016-11 od 24. travnja 2017. iz koje proizlazi da je ovršenik kao tužitelj odbijen u tužbenom zahtjevu da se ovrha proglasi nedopuštenom, a koja presuda je postala pravomoćna presudom Županijskog suda u Sisku posl.br. Gž-696/17-4 od 14. ožujka 2019. te zatražila da isti dostavi rješenje o ovrsi HZMO-u na provedbu, ovo pozivom na članak 173. OZ/96,

-da je HZMO 25. rujna 2019. obavijestio sud kako je ovršenik s 1. kolovoza 2004. ostvario pravo na mirovinu, da je za razdoblje od kolovoza 2004. do veljače 2008. Zavod izvršio obračun dospjelog dugovanja, da za razdoblje od prosinca 1995. do srpnja 2004.ovršenik nije bio korisnik mirovine uz prijedlog da se od poslodavca zatražiti dostavu obračuna neto plaće kako bi Zavod isto zaračunao u dospjelo dugovanje,

-sud je dostavio dopis HZMO ovrhovoditeljici koja je podneskom od 21. listopada 2019. dala očitovanje i zatražila provedbu ovrhe sukladno rješenju o ovrsi i zakonu,

-da je HZMO na traženje suda 11. ožujka 2020. dostavio ispis prijavno- odjavnih podataka za ovršenika,

-da je HZMO 18. ožujka 2020. sudu dostavio očitovanje u svezi traženja podataka o radnom odnosu ovršenika za razdoblje od prosinca 1995. do srpnja 2004.,

-da je HZMO dopisom od 23.ožujka 2020. dao očitovanje sudu o pljenidbi po predmetnom rješenju utvrdivši da je ustegnuto 22.662,27 kuna, a preostalo je za naplatu 8.099,03 kune,

-da je sud podatke HZMO-a dostavio ovrhovoditeljici 5. studenog 2020., na koji je podneskom od 26. studenog 2021. ista odgovorila tražeći sud naloži HZMO-u postupanje po ovršnom rješenju,

-da je sud od HZMO 2. prosinca 2021 zatražio postupanje po članku 108. Zakona o mirovinskom osiguranju te dostavu podataka o plaći/dohotku/doprinosima,

-da je HZMO od 19. siječnja 2022. dostavio izlist iz službenih evidencija te uputio sud na Poreznu upravu ili stečajnog dužnika pravne osobe kod koje je ovršenik bio zaposlen,

-da je HZMO 27. siječnja 2022. obavijestio sud o pljenidbi iznosa od 20.761,20 kuna,

i uplati na tekući račun ovrhovoditeljice,

-da je podneskom od 29. studenog 2022. ovrhovoditeljica požurila postupanje,

-da je stečajni upravitelj za stečajnu masu iza A. d.o.o. na traženje suda dostavio očitovanje 24. siječnja 2023. iz kojeg proizlazi da su na ispitnom ročištu utvrđene tražbine radnika-vjerovnika prvog višeg isplatnog reda,ali među istima nije bilo tražbine ovršenika,

-da je na traženje suda Ministarstvo financija, Porezna uprava 27. siječnja 2023. dostavila podatak iz službene evidencije za ovršenika za razdoblje od 1995. do 2004.,

-da je ovrhovoditeljica podneskom od 13. studenog 2023.,zatražila da sud naloži HZMO provedbu ovrhe te podnijela zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku,koji je rješenjem poslovni broj Su Gzpl-104/2023-4 od 8. siječnja 2024. prihvaćen,

na način da je dodijeljen rok za odlučivanje u predmetnoj pravnoj stvari prvostupanjskom sudu, dok je u dijelu potraživanja naknade isti odbačen,

-da je Regos Sektor osiguranika i registra 5. veljače 2024., po prethodnom traženju suda dostavio podatke za ovršenika.

6. Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud obustavio je ovrhu na mirovini ovršenika za razdoblje od prosinca 1995. do srpnja 2004. jer da je nemoguće utvrditi iznose neto plaće ovršenika za navedeno razdoblje pa da je ovrha postala nemoguća zbog čega je obustavljena pozivom na članak 67. stavak 2. OZ-a.

7. Ipak, sa zaključcima prvostupanjskog suda za sada se ovaj sud ne može složiti.

8. Naime, osnovano žalitelj u žalbi upućuje prvenstveno na ostvarenje žalbenog razloga bitne povrede postupka, jer je konkretno ostvaren žalbeni razlog propisan odredbom članka 354. stavak 2. toč. 11. ZPP-a, u svezi s člankom 19. stavak 1. OZ-a .

9. S obzirom na vrijeme podnošenja ovršnog prijedloga, prvo je za kazati kako se primjenjuje osnovni Ovršni zakon iz 1996., koji nije propisivao kako je ovrha na plaći odnosno drugom stalnom novčanom primanju moguća jedino u slučaju kada se plaća /stalno novčano primanje isplaćuju ovršeniku „na ruke“.

10. Stoga, imajući u vidu činjenicu da je postupak pokrenut za vrijeme važenja OZ/96, pogrešan je pravni pristup prvostupanjskog suda kojim je obustavio ovrhu na mirovini jer provedba ovrhe ne ovisi o dostavi podataka od ovršenikovog dužnika pa je utoliko valjalo razmotriti ovrhovoditeljev prijedlog u smislu naloga ovršenikovom dužniku na isplatu iznosa za koje je ovrha određena pravomoćnim ovršnim rješenjem.

11. Kako je odredbom članka 4. stavak (7) OZ-a bilo propisano da ocjena toga može li neka stvar ili neko pravo biti predmet ovrhe, odnosno je li ovrha na nekoj stvari ili pravu ograničena, ovisi o svim okolnostima koje su postojale u vrijeme podnošenja ovršnoga prijedloga, ako Zakonom nije drukčije izrijekom određeno, sud je trebao takvu procjenu sagledavati prema stanju okolnosti konkretnog slučaja na dan podnošenja prijedloga, 10. siječnja 2011.

12. Ističe se kako za slučaj da je prvostupanjski sud stava da je ipak ovrhovoditeljev prijedlog nepotpun u smislu ispunjenja pretpostavki iz članka 35. OZ- a, tada sud treba postupiti po članku 109. ZPP-a, koji je za primijeniti pozivom na članak 19. stavak 1. OZ-a i pozvati ovrhovoditelja na ispravak odnosno dopunu.

13. Naime, člankom 35. stavak 1. OZ/96 propisano je da ovršni prijedlog mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojem će biti naznačena ovršna ili vjerodostojna isprava na temelju koje se traži ovrha, ovrhovoditelj, ovršenik, tražbina te sredstvo kojim ovrhu treba provesti po potrebi predmet u odnosu na koji ga treba provesti, a prijedlog mora sadržavati i druge propisane podatke potrebne za provedbu ovrhe.

14. Naknadnim izmjenama OZ iz 2005 i to člankom 20. ZID OZ ( „Narodne novine“ 88/05) članku 35. dodan je stavak 3. kojim je propisano da se prijedlog za ovrhu koji ne sadrži sve podatke iz stavka 1. i 2. odbacuje rješenjem bez pozivanja predlagatelja na dopunu. No, navedeno je ukinuto odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-I/2881/2014 od 1. lipnja 2016. godine ("Narodne novine", broj 55/16) .U obrazloženju, sud je naveo da se ukidanjem osporenog članka 39. stavka 3. OZ-a, na sve ovršne prijedloge na odgovarajući način primjenjuje članak 109. ZPP-a, ako i dok zakonodavac na drugačiji način, sukladan ustavnim zahtjevima, ne uredi pretpostavke za podnošenje ovršnih prijedloga.

15. Člankom 109. stavak 1. ZPP-a propisano je da ako podnesak nije razumljiv ili ne sadrži sve potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud će podnositelju naložiti da podnesak ispravi, dopuni, u skladu s danom uputom i u tu svrhu vratiti podnesak radi ispravka ili dopune. Stavkom 4. istog članka propisano je da ako podnesak ne bude sudu vraćen u roku s ispravkom ili dopunom, smatrat će se da je povučen i odbacit će se.

16. Po shvaćanju ovog suda, a tumačeći odluku USRH.: U-I/2881/2014 od 1. lipnja 2016. godine ciljno, smisao postupanja ovršnog suda jest, da ovrhovoditelju omogući ispravljanje očitih grešaka koje bi mogle dovesti do toga da se iz formalnih razloga ne provede ovršni postupak (neovisno radi li se o odbijanju ili odbačaju prijedloga za ovrhu

17. Dakle, sukladno naprijed navedenom, u slučaju ako sud smatra je prijedlog nepotpun, tada će prethodno pozvati stranku da u određenom roku podnesak uredi, uz upozorenje o posljedicama, ako takvo postupanje izostane.

18. Nadalje, odredbom članka 5. OZ-a propisano je da:(1) sud određuje ovrhu, odnosno osiguranje onim sredstvom i na onim predmetima koji su navedeni u ovršnom prijedlogu, odnosno prijedlogu za osiguranje. (2) Ako je predloženo više sredstava ili više predmeta ovrhe, odnosno osiguranja, sud će, na prijedlog ovršenika, odnosno protivnika osiguranja, ograničiti ovrhu, odnosno osiguranje samo na neke od tih sredstava, odnosno predmeta, ako su dovoljni za ostvarenje ili osiguranje tražbine. (3) Ako se pravomoćno rješenje o ovrsi određenim sredstvom ili na određenom predmetu ne može provesti, ovrhovoditelj može radi namirenja iste tražbine predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe. U tom slučaju sud će donijeti novo rješenje o ovrsi i nastaviti ovrhu na temelju toga rješenja. Ovrha određena prijašnjim rješenjem o ovrsi obustavit će se ako ovrhovoditelj povuče ovršni prijedlog u povodu kojega je ona određena ili ako za to budu ispunjeni drugi zakonom predviđeni razlozi.(4) Ako ovrhovoditelj u roku od dva mjeseca od obavijesti suda o nemogućnosti provedbe ovrhe ne podnese prijedlog iz stavka 3. ovoga članka, ovrha će se obustaviti.

19. S tim u svezi, za slučaj da sud iz nekog razloga utvrdi da je nemoguća ovrha na određenom ovršnom predmetu, tada je obvezan prije obustave postupiti po naprijed citiranom članku 5. OZ-a na način da pozove ovrhovoditelja da radi namirenja predloži novi predmet i sredstvo ovrhe, uz valjana upozorenja o posljedicama propuštanja postupanja po takvom pozivu suda.

20. Slijedom iznijetih razloga, zbog pogrešnog pravnog puta, posljedično i pogrešne primjene materijalnog prava, trebalo je na temelju članka 380. stavak 3. ZPP-a, u svezi s člankom 19. stavak 1. OZ-a, uvažiti žalbu ovrhovoditelja, pobijano

.

rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak

21. U ponovljenom postupku, sud prvog stupnja otklonit će uočene nepravilnosti, ispitati ovrhovoditeljev prijedlog te potom donijeti novu, na zakonu, utemeljenu odluku.

22. O zahtjevu ovrhovoditelja za naknadu troška sastava žalbe odlučit će se konačnom odlukom, ovo pozivom na članak 166. stavak 3. u svezi s člankom 155. ZPP-a, sve u svezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a.

23. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Splitu 5. travnja 2024.

Sudac:

Miho Mratović, v. r.