Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 24 Gž-4216/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Vlatke Fresl Tomašević kao predsjednice vijeća, Tomislava Aralice kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te Vlaste Feuš kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja N. B. iz P., OIB:… zastupan po punomoćnici M. B., odvjetnici u P., protiv tuženika R. A. d.d. Z., OIB:…, zastupan po punomoćnicima u Odvjetničkom uredu P., G. i dr., odvjetnicima u Z., radi utvrđenja i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P- 887/2021-20 od 26. svibnja 2023, u sjednici vijeća održanoj 9. travnja 2024,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-887/2021-20 od 26. svibnja 2023. pod točkama I.,

II., IV. i V. izreke.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadom troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-887/2021-20 od 26. svibnja 2023. suđeno je:

"I. Utvrđuje se ništetnim odredbe ugovora o kreditu: broj: 112-50-4864069 dana 8.5.2008., ovjerenog od strane javnog bilježnika D. P. u P., pod poslovnim brojem: OV-4219/08 dana 12.05.2008. sklopljenog između tužitelja N. B. kao korisnika kredita i založnog dužnika s jedne strane i tužene R. d.d., kao davatelja kredita s druge strane, u dijelu u kojem je određena promjenjivost kamatne stope u skladu sa važećom odlukom banke sadržana u čl. 2. Ugovora o kreditu te u dijelu čl. 1. i 7. Ugovora o kreditu u kojem je određeno da se mjesečni anuitet obračuna uz valutnu klauzulu CHF tj. naplaćuje se u kunama po srednjem tečaju banke za CHF važeće na dan dospijeća.

II. Nalaže se tuženici R. d.d da isplati tužitelju N. B. kao korisniku kredita novčani iznos od 4.165,68 EUR/ 31.386,11 HRK, uvećan za pripadajuće zakonske zatezne kamate tekuće od dospijeća svakog iznosa počevši od:

- 1.7.2008. na iznos od 2,41 EUR/18,17 HRK,

- 1.10.2008. na iznos od 1,97 EUR/14,81 HRK,

- 1.11.2008. na iznos od 8,89 EUR/67,00 HRK,

- 1.12.2008. na iznos od 5,81 EUR/43,77 HRK,

- 6.1.2009. na iznos od 17,37 EUR/130,89 HRK,

- 5.2.2009. na iznos od 19,15 EUR/144,27 HRK,

- 26.3.2009. na iznos od 18,59 EUR/140,05 HRK,

- 5.5.2009. na iznos od 19,17 EUR/144,47 HRK

- 5.5.2009. na iznos od 18,70 EUR/140,88 HRK,

- 3.6.2009. na iznos od 15,21 EUR/114,63 HRK,

- 11.8.2009. na iznos od 12,73 EUR/95,90 HRK,

- 11.8.2009. na iznos od 13,33 EUR/100,44 HRK,

- 3.9.2009. na iznos od 14,68 EUR/110,63 HRK,

- 1.10.2009. na iznos od 14,56 EUR/109,71 HRK,

- 31.10.2009. na iznos od 13,46 EUR/101,40 HRK,

- 1.12.2009. na iznos od 16,16 EUR/121,79 HRK,

- 1.1.2010. na iznos od 19,72 EUR/148,58 HRK,

- 1.2.2010. na iznos od 21,63 EUR/162,97 HRK,

- 4.3.2010. na iznos od 20,07 EUR/151,25 HRK,

- 7.4.2010. na iznos od 24,05 EUR/181,17 HRK,

- 5.5.2010. na iznos od 23,29 EUR/175,47 HRK,

- 3.6.2010. na iznos od 24,76 EUR/186,57 HRK,

- 8.7.2010. na iznos od 37,48 EUR/282,38 HRK,

- 5.8.2010. na iznos od 34,85 EUR/262,57 HRK,

- 28.9.2010. na iznos od 42,57 EUR/320,75 HRK,

- 1.10.2010. na iznos od 38,54 EUR/290,38 HRK,

- 1.11.2010. na iznos od 35,64 EUR/268,53 HRK,

- 23.12.2010. na iznos od 47,43 EUR/357,38 HRK,

- 1.1.2011. na iznos od 60,38 EUR/454,91 HRK,

- 1.2.2011. na iznos od 47,42 EUR/357,26 HRK,

- 3.3.2011. na iznos od 51,45 EUR/387,64 HRK,

- 3.5.2011. na iznos od 44,91 EUR/338,37 HRK,

- 3.5.2011. na iznos od 48,36 EUR/364,37 HRK,

- 21.6.2011. na iznos od 65,07 EUR/490,25 HRK,

- 1.7.2011. na iznos od 66,60 EUR/501,82 HRK,

- 2.8.2011. na iznos od 78,88 EUR/594,32 HRK,

- 2.9.2011. na iznos od 72,04 EUR/542,80 HRK,

- 28.10.2011. na iznos od 64,60 EUR/486,71 HRK,

- 1.11.2011. na iznos od 62,10 EUR/467,86 HRK,

- 1.12.2011. na iznos od 62,36 EUR/469,83 HRK,

- 1.1.2012. na iznos od 67,68 EUR/509,92 HRK,

- 1.2.2012. na iznos od 69,62 EUR/524,58 HRK,

- 1.3.2012. na iznos od 69,17 EUR/521,14 HRK,

- 1.4.2012. na iznos od 66,58 EUR/501,65 HRK,

- 1.5.2012. na iznos od 68,80 EUR/518,37 HRK,

- 6.6.2012. na iznos od 69,64 EUR/524,72 HRK,

- 4.7.2012. na iznos od 68,00 EUR/512,32 HRK,

- 4.8.2012. na iznos od 68,43 EUR/515,60 HRK,

- 8.9.2012. na iznos od 67,19 EUR/506,25 HRK,

- 25.10.2012. na iznos od 65,98 EUR/497,13 HRK,

- 1.11.2012. na iznos od 67,10 EUR/505,59 HRK,

- 1.12.2012. na iznos od 68,53 EUR/516,31 HRK,

- 1.1.2013. na iznos od 68,10 EUR/513,08 HRK,

- 1.2.2013. na iznos od 61,99 EUR/467,04 HRK,

- 8.3.2013. na iznos od 66,97 EUR/504,58 HRK,

- 7.5.2013. na iznos od 67,58 EUR/509,20 HRK,

- 7.5.2013. na iznos od 65,58 EUR/494,10 HRK,

- 2.7.2013. na iznos od 58,30 EUR/439,26 HRK,

- 2.7.2013. na iznos od 59,88 EUR/451,14 HRK,

- 4.8.2013. na iznos od 61,25 EUR/461,48 HRK,

- 2.10.2013. na iznos od 63,39 EUR/477,64 HRK,

- 2.10.2013. na iznos od 66,46 EUR/500,78 HRK,

- 1.11.2013. na iznos od 64,52 EUR/486,11 HRK,

- 1.12.2013. na iznos od 65,83 EUR/495,97 HRK,

- 1.1.2014. na iznos od 66,44 EUR/500,57 HRK,

- 7.2.2014. na iznos od 68,04 EUR/512,68 HRK,

- 25.3.2014. na iznos od 70,19 EUR/528,81 HRK,

- 8.5.2014. na iznos od 68,96 EUR/519,55 HRK,

- 8.5.2014. na iznos od 67,33 EUR/507,29 HRK,

- 4.6.2014. na iznos od 66,23 EUR/499,03 HRK,

- 1.7.2014. na iznos od 67,58 EUR/509,18 HRK,

- 1.8.2014. na iznos od 71,15 EUR/536,07 HRK,

- 1.9.2014. na iznos od 72,51 EUR/546,34 HRK,

- 1.10.2014. na iznos od 70,45 EUR/530,78 HRK,

- 1.11.2014. na iznos od 72,33 EUR/544,99 HRK,

- 1.12.2014. na iznos od 73,27 EUR/552,08 HRK,

- 1.1.2015. na iznos od 72,42 EUR/545,62 HRK,

- 1.2.2015. na iznos od 72,83 EUR/548,76 HRK,

- 1.3.2015. na iznos od 73,22 EUR/551,64 HRK,

- 1.4.2015. na iznos od 73,22 EUR/551,64 HRK,

- 1.5.2015. na iznos od 73,22 EUR/551,65 HRK,

- 1.6.2015. na iznos od 73,33 EUR/552,52 HRK,

pa sve do isplate, po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015., od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na sve posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženici R. d.d da isplati tužitelju N. B. kao korisniku kredita novčani iznos od 276,55 EUR/ 2.083,53 HRK, uvećan za pripadajuće zakonske zatezne kamate tekuće od dospijeća svakog iznosa počevši od:

- 5.5.2009. na iznos od 9,36 EUR/70,51 HRK

- 5.5.2009. na iznos od 9,26 EUR/69,79 HRK,

- 3.6.2009. na iznos od 9,02 EUR/67,93 HRK,

- 11.8.2009. na iznos od 8,82 EUR/66,49 HRK,

- 11.8.2009. na iznos od 8,78 EUR/66,13 HRK,

- 3.9.2009. na iznos od 8,77 EUR/66,04 HRK,

- 1.10.2009. na iznos od 8,68 EUR/65,42 HRK,

- 31.10.2009. na iznos od 8,55 EUR/64,40 HRK,

- 1.12.2009. na iznos od 8,60 EUR/64,77 HRK,

- 1.1.2010. na iznos od 8,67 EUR/65,36 HRK,

- 1.2.2010. na iznos od 8,68 EUR/65,37 HRK,

- 4.3.2010. na iznos od 8,51 EUR/64,14 HRK,

- 7.4.2010. na iznos od 8,60 EUR/64,77 HRK,

- 5.5.2010. na iznos od 8,48 EUR/63,86 HRK,

- 3.6.2010. na iznos od 8,45 EUR/63,68 HRK,

- 8.7.2010. na iznos od 8,90 EUR/67,07 HRK,

- 5.8.2010. na iznos od 8,68 EUR/65,42 HRK,

- 28.9.2010. na iznos od 8,91 EUR/67,16 HRK,

- 1.10.2010. na iznos od 8,64 EUR/65,07 HRK,

- 1.11.2010. na iznos od 8,41 EUR/63,36 HRK,

- 23.12.2010. na iznos od 8,78 EUR/66,14 HRK,

- 1.1.2011. na iznos od 9,18 EUR/69,17 HRK,

- 1.2.2011. na iznos od 8,56 EUR/64,49 HRK,

- 3.3.2011. na iznos od 8,60 EUR/64,76 HRK,

- 3.5.2011. na iznos od 8,23 EUR/62,00 HRK,

- 3.5.2011. na iznos od 8,23 EUR/62,03 HRK,

- 21.6.2011. na iznos od 8,74 EUR/65,85 HRK,

- 1.7.2011. na iznos od 8,66 EUR/65,22 HRK,

- 2.8.2011. na iznos od 6,88 EUR/51,84 HRK,

- 2.9.2011. na iznos od 6,58 EUR/49,59 HRK,

- 28.10.2011. na iznos od 6,27 EUR/47,26 HRK,

- 1.11.2011. na iznos od 0,54 EUR/4,08 HRK,

- 1.12.2011. na iznos od 0,54 EUR/4,09 HRK,

- 1.1.2012. na iznos od 0,55 EUR/4,12 HRK,

- 1.2.2012. na iznos od 0,53 EUR/3,97 HRK,

- 1.3.2012. na iznos od 0,53 EUR/3,96 HRK,

- 1.4.2012. na iznos od 0,50 EUR/3,79 HRK,

- 1.5.2012. na iznos od 0,49 EUR/3,70 HRK,

- 6.6.2012. na iznos od 0,47 EUR/3,56 HRK,

- 4.7.2012. na iznos od 0,47 EUR/3,56 HRK,

- 4.8.2012. na iznos od 0,46 EUR/3,44 HRK,

- 8.9.2012. na iznos od 0,45 EUR/3,36 HRK,

- 25.10.2012. na iznos od 0,43 EUR/3,22 HRK,

- 1.11.2012. na iznos od 0,42 EUR/3,18 HRK,

- 1.12.2012. na iznos od 0,42 EUR/3,13 HRK,

- 1.1.2013. na iznos od 0,40 EUR/3,00 HRK,

- 1.2.2013. na iznos od 0,38 EUR/2,86 HRK,

- 8.3.2013. na iznos od 0,37 EUR/2,80 HRK,

- 7.5.2013. na iznos od 0,36 EUR/2,75 HRK,

- 7.5.2013. na iznos od 0,35 EUR/2,60 HRK,

- 2.7.2013. na iznos od 0,33 EUR/2,46 HRK,

- 2.7.2013. na iznos od 0,31 EUR/2,35 HRK,

- 4.8.2013. na iznos od 0,31 EUR/2,31 HRK,

- 2.10.2013. na iznos od 0,29 EUR/2,21 HRK,

- 2.10.2013. na iznos od 0,29 EUR/2,17 HRK,

- 1.11.2013. na iznos od 0,27 EUR/2,03 HRK,

- 1.12.2013. na iznos od 0,25 EUR/1,92 HRK,

- 1.1.2014. na iznos od 0,25 EUR/1,86 HRK,

- 7.2.2014. na iznos od 0,23 EUR/1,75 HRK,

- 25.3.2014. na iznos od 0,23 EUR/1,70 HRK,

- 8.5.2014. na iznos od 0,21 EUR/1,57 HRK,

- 8.5.2014. na iznos od 0,19 EUR/1,43 HRK,

- 4.6.2014. na iznos od 0,18 EUR/1,36 HRK,

- 1.7.2014. na iznos od 0,14 EUR/1,06 HRK,

- 1.8.2014. na iznos od 0,13 EUR/1,01 HRK,

- 1.9.2014. na iznos od 0,12 EUR/0,89 HRK,

- 1.10.2014. na iznos od 0,11 EUR/0,82 HRK,

- 1.11.2014. na iznos od 0,09 EUR/0,70 HRK,

- 1.12.2014. na iznos od 0,08 EUR/0,64 HRK,

- 1.1.2015. na iznos od 0,08 EUR/0,57 HRK,

- 1.2.2015. na iznos od 0,06 EUR/0,45 HRK,

- 1.3.2015. na iznos od 0,05 EUR/0,38 HRK,

- 1.4.2015. na iznos od 0,03 EUR/0,26 HRK,

- 1.5.2015. na iznos od 0,03 EUR/0,19 HRK,

- 1.6.2015. na iznos od 0,14 EUR/1,09 HRK,

pa sve do isplate, po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015., od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na sve posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

IV. Nalaže se tuženici da naknadi tužitelju trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.661,78 eur / 12.520,68 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 26. svibnja 2023. godine do isplate u cijelosti za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

V. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti."

2. Protiv navedene presude u dijelu pod točkama I., II., IV. i V. izreke, pravodobno se žali tuženik zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/122, dalje: ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači ili podredno ukine. Traži naknadu troška žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Suprotno žalbenim navodima, u prvostupanjskom postupku nije počinjena povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući se presuda suda prvog stupnja može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za presuđenje u ovom predmetu jasni su i neproturječni, te ne postoji proturječnost između onoga što se o razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

5. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

6. U prvostupanjskom postupku nije počinjena niti povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP, kako to neosnovano navodi žalitelj, budući je sud na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pravilno utvrdio činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom utužene svote na ime vraćanja preplaćenog iznosa anuiteta zbog nepoštene odredbe u potrošačkom ugovoru, kao i zahtjev za naknadom troškova postupka. U postupku su utvrđene sljedeće bitne činjenice:

-tuženik kao kreditor i tužitelj kao korisnik kredita zaključili su 12. svibnja 2008. Ugovor o kreditu broj: 112-50-4864069 (dalje u tekstu: ugovor) temeljem kojeg ugovora je tuženik kao kreditor odobrio i stavio tužitelju na raspolaganje kredit u kunskoj protuvrijednosti od 18.732,58 CHF, na rok otplate od 84 mjeseca;

-u točci 2. ugovora stranke su ugovorile redovnu kamatu od 6,75% godišnje, promjenjivu u skladu s Odlukom o kamatnim stopama Kreditora;

-u čl. 7. istog ugovora ugovorena je valuta uz koju je vezana glavnica u CHF te kako se kredit otplaćuje uz valutnu klauzulu vezanu uz CHF;

-za vrijeme trajanja otplate kredita tuženik je doista, u jednom razdoblju otplate kredita, samostalno mijenjao kamatnu stopu s 6,75% naviše (list 494 i 495 spisa);

-tijekom otplate kredita kurs CHF se u odnosu na kunu višekratno mijenjao, neko vrijeme je blago padao da bi potom značajno narastao (listovi 498-500 spisa);

-ugovorena je otplata kredita prema otplatnom planu u 84 mjesečne rate, od prve koja dospijeva 30. lipnja 2008, pa nadalje;

-tužitelj je do 31. svibnja 2015. otplatio čitav kredit;

-stranke o ugovornim odredbama o promjenjivoj kamatnoj stopi, kao ni o valuti uz koju je vezana glavnica švicarski franak, nisu pojedinačno pregovarale, a one su uzrokovale značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, ove odredbe su bile unaprijed formulirane od strane tuženika tako da tužitelj zbog toga nije imao utjecaja na njihov sadržaj jer se radi o odredbama unaprijed formuliranoga standardnog ugovora tuženika kao trgovca;

-vještačenjem je utvrđeno kako je tužitelj, zbog primjene valutne klauzule vezane uz CHF, u razdoblju od početka otplate kredita do dana otplate kredita platio tuženiku 31.386,11 kuna / 4.165,68 eura više no što bi platio po prvotnom tečaju po kojem mu je isplaćen kredit u kunama (list 499 spisa);

-Potrošač-Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača, ustao je dana 4. travnja 2012. protiv više banaka, uključujući i tuženika, pred Trgovačkim sudom u Zagrebu s tužbom za zaštitu kolektivnih interesa i prava, a predmet je vođen pod poslovnim brojem P-1401/12;

-u tom je predmetu Trgovački sud u Zagrebu donio presudu poslovni broj P- 1401/12 od 4. srpnja 2013. u kojoj se utvrđuje kako su tužene banke, a među njima i tuženik, u razdoblju od 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008. povrijedile kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita tako što su u potrošačkim ugovorima o kreditima koristile nepoštenu ugovornu odredbu kojom je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenljiva u skladu s jednostranom odlukom banke, kao i ugovaranjem valute uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a o čemu se nije pojedinačno pregovaralo;

-ova prvostupanjska odluka je djelomično potvrđena (u dijelu glede promjenjive kamatne stope) i preinačena (u dijelu glede valutne klauzule u CHF) presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014.;

-odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 7129/13 od 13. lipnja 2014. potvrđena je presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revt-249/14 od 9. travnja 2015.;

-protiv ove odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-2521/2015, U-III-2536/2015, U-III- 2547/2015, U-III-2565/2015, U-III-2603/2015, U-III-2604/2015, U-III-2605/2015 od 13. prosinca 2016. djelomično je usvojena ustavna tužba (u dijelu glede valutne klauzule u CHF) pa je u tom dijelu predmet vraćen Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak;

-potom Vrhovni sud Republike Hrvatske, odlučujući ponovo o reviziji, odlukom poslovni broj Revt-575/16 od 3. listopada 2017. djelomično ukida dio odluke Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske (glede valutne klauzule u CHF) te mu vraća predmet na ponovno suđenje u tom dijelu;

-nakon ponovnog suđenja Visoki trgovački sud Republike Hrvatske presudom poslovni broj Pž-6632/2017 od 14. lipnja 2018. odbija žalbu tuženih banaka i sad potvrđuje odluku Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/2021 i u dijelu glede valutne klauzule u CHF;

-odlučujući povodom revizije tuženika Vrhovni sud Republike Hrvatske svojom presudom poslovni broj Rev 2221/2018 od 3. rujna 2019. potvrđuje presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-6632/2017 od 14. lipnja 2018. u dijelu u kojem je utvrđeno da su tužene banke, uključujući i tuženika, u predmetnom razdoblju povrijedile kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita sklapanjem ugovora o kreditu koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe ugovaranjem valute uz koju je vezana glavnica švicarski franak;

-dakle, u konačnici, u sporu za zaštitu interesa potrošača pravomoćno je utvrđeno kako je, između ostalih, i predmetni tuženik, u predmetnom razdoblju povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita sklapanjem ugovora o kreditu koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe, i to:

1. u potrošačkim ugovorima o kreditima koristio nepoštenu ugovornu odredbu kojom je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenljiva u skladu s jednostranom odlukom banke, a o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, i

2. u istim ugovorima ugovaranjem valute uz koju je vezana glavnica švicarski franak;

-stoga je tuženik povrijedio i prava tužitelja kao korisnika kredita kad je i u predmetnom ugovoru o kreditu uglavio nepoštene ugovorne odredbe kojima je ugovorena jedna kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenljiva u skladu s jednostranom odlukom banke, a o čemu se nije pojedinačno pregovaralo, te ugovorio valutu uz koju je vezana glavnica švicarski franak.

8. Na utvrđene činjenice sud je prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz čl. 4., čl. 29., čl. 240. do 246., čl. 247.,čl. 269., čl. 272, čl. 322., čl. 323., čl. 323., čl. 324., čl. 326., čl. 328. i čl. 1114. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje: ZOO), čl. 3., od čl. 96. do čl. 102. i čl. 138.a Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine", broj: 79/07, 125/07, 79/09, 89/09, 75/09, 133/09, 78/12, dalje: ZZP/07), čl. 118. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj: 41/14, 110/15, 14/19, 19/22, dalje ZZP/14), pa odlučio kao u izreci.

9. Sud je prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo.

10. Polazeći od naprijed opisanih utvrđenja, sud je prvog stupnja pravilno zaključio kako postupanje tuženika glede ugovaranja jednostrano promjenjive kamatne stope i valutne klauzule u CHF nije bilo nužno niti dopušteno, kako je riječ o ugovornim odredbama o kojima se nije pojedinačno pregovaralo te da iste, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu tužitelja, slijedom čega je odlučio kako je u tom dijelu ugovor ništetan, a primjenom odredaba čl. 324. st. 1. ZOO.

11. Sud je prvog stupnja pravilno utvrdio kako su nepoštene i suprotne načelu savjesnosti i poštenja, te kako uzrokuju znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, ugovorne odredbe o jednostrano promjenjivim kamatnim stopama te o ugovaranju valute uz koju je vezana glavnica švicarski franak.

12. Pritom se prvostupanjski sud pravilno pozvao na ovdje meritorne presude, u dijelovima u kojima su postale pravomoćne, Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/2012 od 4. srpnja 2013., Visokog trgovačkog suda RH poslovni broj Pž- 7129/13 od 13. lipnja 2014 i Pž-6632/2017 od 14. lipnja 2018., te Vrhovnog suda RH poslovni broj Revt-249/14 od 9. travnja 2015. i Rev 221/2018 od 3. rujna 2019. povodom kolektivne tužbe za zaštitu interesa potrošača. Kao i na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-2521/2015, U-III-2536/2015, U-III-2547/2015, U- III-2565/2015, U-III-2603/2015, U-III-2604/2015, U-III-2605/2015 od 13. prosinca 2016.

13. U konačnici je, kako kad i kako u kojem dijelu, presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/2012 postala pravomoćna u dijelovima u kojima je utvrđeno da su nepoštene i ništetne dvije ugovorne odredbe, ona o jednostrano promjenjivoj redovnoj kamati kao i ona o valutnoj klauzuli u CHF.

14. Odredbom čl. 96. st. 2. i 3. ZZP/07, koja je bila na snazi u vrijeme sklapanja predmetnog ugovora, bilo je propisano da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje značajnu neravnotežu u odnosima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, posebice ako potrošač nije imao utjecaj na njezin sadržaj.

15. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci poslovni broj Revt-249/14 od 9. travnja 2015., pri ocjeni razumljivosti ugovornih odredaba o promjenjivoj kamatnoj stopi, bankama stavio na teret nedostatak pružanja informacija potrošačima o ekonomskim posljedicama koje takve ugovorne odredbe imaju na potrošače, pri čemu je uzeo u obzir da su takvi ugovori pisani stručnom terminologijom, nerazumljivoj i nepoznatoj prosječnom građaninu, kao i propust službenika banaka da potrošačima (korisnicima kredita) prilikom pregovaranja, odnosno sklapanja ugovora o kreditu, objasne koji sve čimbenici utječu na izračun anuiteta tijekom trajanja ugovorenog kreditnog razdoblja.

16. Ugovorna odredba potrošaču ne mora biti samo gramatički razumljiva, već potrošaču moraju biti na transparentan način objašnjeni razlozi i pojedinosti mehanizma promjene kamatne stope, kao i odnos s drugim odredbama ugovora, odnosno općih uvjeta poslovanja, koje se na to odnose tako da potrošač na temelju točnih i razumljivih kriterija može predvidjeti ekonomske posljedice koje iz dotične ugovorne odredbe za njega proizlaze.

17. I druga predmetna sporna ugovorna odredba, to jest što je u ugovorima o potrošačkim kreditima "ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak", također je odlukama viših sudova ocijenjena nepoštenom i ništetnom. Najprije u sad pravomoćnoj presudi Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 1401/2012, potom u presudi Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-6632/2017 od 3. listopada 2017. kojom je potvrđena dotična prvostupanjska odluka nižeg suda. Potom je odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 2221/2018. od 3. rujna 2019. odbijena revizija tuženih banaka u tom dijelu. U navedenoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske se navodi kako je dotični uglavak kojim je glavnica kredita bila vezana uz valutu švicarski franak, a u svezi sa sklapanje tih ugovora o kreditu sa ugovornom odredbom o promjenjivoj kamatnoj stopi u skladu s jednostranom odlukom te banke, i to zato jer su:

-ugovorne odredbe iz takvih ugovora o kreditu svih tuženih banaka bile nerazumljive za klijente, jer im nisu na valjan način objašnjene posljedice i doseg takvih ugovornih odredbi po klijente kao potrošače,

-tužene banke kao trgovci bile su svjesne rizika po korisnike kredita kao potrošače zbog ugovaranja ovih kredita uz primjenu valutne klauzule u švicarskim francima,

-te su banke svjesno propustile o tome informirati klijente kao buduće korisnike kredita, zbog čega su obje odredbe nepoštene i stoga ništetne.

18. Drugačija pravna shvaćanja tuženika koja on izlaže u svojoj žalbi nisu prihvatljiva.

19. Stoga je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava odlučio kao u točki I. izreke pobijane presude.

20. Nisu prihvatljiva pravna shvaćanja tuženika kako osporeni dio predmetnog ugovora nije ništetan. To je utvrđenje iz pravomoćnog dijelu presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/2012 gdje je odlučeno o tužbi za zaštitu kolektivnih interesa i prava, a o čemu je gore bilo riječi. Također nije osnovan žalbeni razlog kako je riječ o odredbi manjeg značaja, pa da zbog tog manjeg značaja, a ugovor je u cijelosti ispunjen, ništavost se ne može isticati, pozivajući se na odredbu čl. 326. ZOO. Prema shvaćanju ovog višeg suda ne radi se o odredbi manjeg značaja. Ugovorena kamata je cijena novca i kao takva jedna od osnovnih odredbi svakog ugovora o kreditu.

21. Opće pravilo o posljedicama ništetnosti sadržano je u čl. 323. st. 1. ZOO koji glasi: "U slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje."

22. Stoga je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kad je u točki II. izreke osporene presude naložio tuženiku isplatu preplaćenog iznosa s osnova predmetne ništetne odredbe o valutnoj klauzuli, a visina je utvrđena adekvatnim dokazom. Visina pretplate utvrđena je adekvatnim dokazom – financijskim vještačenjem. Tuženik i ne osporava matematičku točnost ovog izračuna.

23. U odnosu na prigovor zastare potraživanja, kog tuženik i u žalbi opetovano ističe, sud prvog stupnja ga je pravilno ocijenio neosnovanim. To iz razloga, što je Udruga Potrošač-Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača, dana 4. travnja 2012. pokrenula pred Trgovačkim sudom u Zagrebu parnični postupak radi zaštite kolektivnih interesa potrošača protiv osam banaka, između kojega i tuženika, upravo radi utvrđenja nepoštenim ugovornih odredaba o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli. Navedena tužba je pokrenuta u smislu čl. 502. a ZPP, te se fizičke i pravne osobe mogu u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz čl. 502. a st. 1. ZPP, te će sud u tom slučaju biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati.

24. Vrhovni sud Republike Hrvatske je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Su-IV-33/2022-2 od 31. siječnja 2022., upravo za predmetne pravne situacije restitucijskog zahtjeva kod ništetnog ugovora, zauzeo sljedeće pravno shvaćanje: "4. Ako je ništetnost ustanovljena, kao u ovom slučaju već u postupku kolektivne zaštite potrošača, tada zastarni rok, sukladno tekstu oba pravna shvaćanja (misli se na shvaćanja u predmetu Rev-2245/2017-2 i ono na sjednici Građanskog odjela od 30. siječnja 2020.), počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost u postupku kolektivne zaštite potrošača, neovisno od (naknadnog) utvrđenja ništetnosti sadržajno istovjetnih ugovornih odredbi kredita u CHF odnosno kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF u svakom pojedinom slučaju, a povodom individualnih parnica potrošača u kojoj se oni pozivaju na pravne učinke presude donesene u postupku kolektivne zaštite. 5. Zaključak iz točke 4. odnosi se na pravne posljedice tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača (krediti u CHF odnosno krediti u kunama s valutnom klauzulom u CHF) i stranke (tuženike) iz tog postupka."

25. U predmetnom slučaju tužitelj je ustao s tužbom 8. prosinca 2021, a s obzirom na ono gore rečeno, zastara je za restitucijski zahtjev zbog ništavosti odredbe o valutnoj klauzuli počela teći 14. lipnja 2018. Dakle, opći zastarni rok od 5 godina nije protekao prije utuženja za ovu osnovu.

26. Međutim, zastario je zahtjev za isplatom preplate s osnova jednostrano promjenjive kamatne stope zbog čega je sud prvog stupnja i odbio zahtjev za isplatom s ovog osnova u točci III. izreke presude. Ali makar zastario zahtjev za isplatom, nije zastario deklaratorni zahtjev u kojem se utvrđuje kako je ta odredba ništetna, jer po čl. 328. ZOO pravo na isticanje ništetnosti se ne gasi.

27. Stoga kad je sud prvog stupnja na temelju svih okolnosti predmetnog slučaja, uključujući i utvrđenja iz presude povodom tužbe radi zaštiti kolektivnih interesa i prava, te činjenice da se radi o unaprijed formuliranom ugovoru trgovca na čiji sadržaj tužitelj nije mogao imati utjecaj, pravilno zaključio kako se o gore navedenim predmetnim ništetnim odredbama ugovora nije pojedinačno pregovaralo.

28. O tijeku zateznih kamata sud je prvog stupnja odlučio pravilno, sadržajno primijenivši odredbu iz čl. 29. st. 1. i 2. ZOO u svezi s čl. 1115. ZOO. Tuženik je prilikom zaključenja predmetnih ništetnih ugovornih odredbi bio nepošten jer su mu, kao visoko specijaliziranom privredniku iz financijske oblasti, bili poznati financijski mehanizmi koji mogu dovesti do predmetnog očitog nerazmjera u davanjima. O tome je odlučeno u pravomoćnom dijelu presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/2012. povodom tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava. Utvrđenja iz te presude po čl. 502.c ZPP vežu sud u ovom pojedinačnom sporu, a tužitelj se upravo poziva na njih. Zato je sud prvog stupnja pravilno odlučio kako zatezne kamate teku od dana stjecanja. Vještačenjem je utvrđeno kad je stečen pojedini dio utuženog zbirnog iznosa.

29. Visina preplate s osnova ništetnosti odredbe o valutnoj klauzuli utvrđena je adekvatnim dokazom – vještačenjem. Tuženik i ne osporava točnost ovog matematičkog izračuna. To što je u jednom periodu otplate anuiteta kurs CHF padao zbog čega je došlo do smanjenja anuiteta u prvom mjesecima otplate u odnosu na onaj početni ne utječe na točnost gornjeg izračuna. To stoga jer tuženik tijekom postupka nije zahtijevao prijeboj po ovoj osnovi, a što pravilno obrazlaže u osporenoj odluci sud prvog stupnja. Valja kazati i kako je zahtijevanje povrata pretplate zbog nepoštenih odredbi po čl. 81. st. 2. i 3. ZZP/03 pravo potrošača, a tužena banka to nije.

30. Točno je kako je sud prvog stupnja odlučujući o troškovima postupka djelom pogrešno primijenio materijalno pravo jer je odlučivao po čl. 154. st. 1. ZPP mada tužitelj nije u cijelosti uspio u parnici. Međutim, on nije uspio u razmjerno neznatnom dijelu zahtjeva u odnosu na dijelove zahtjeva s kojima je uspio, a u odnosu na taj dio nije nastao poseban trošak. Stoga je pravilno valjalo primijeniti odredbu iz čl. 154. st. 5. ZPP, u svezi s čl. 155. st. 1. ZPP, i opet naložiti tuženiku da naknadi tužitelju sav njegov potreban trošak. Dakle, i pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo je jednako odlučiti. Sud je prvog stupnja pravilno odmjerio koji su troškovi bili potrebni za vođenje parnice. Visinu troška zastupanja po odvjetniku sud je prvog stupnja pravilno obredio prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23, dalje: OT/12).

31. Slijedom iznesenog, valjalo je temeljem čl. 368. st. 1. i 2. ZPP žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u ožalbljenim dijelovima, jer je ovaj sud ustanovio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.

32. Zahtjev tuženika za naknadom troška žalbe nije osnovan, jer sa žalbom nije uspio pa ga je po čl. 166. st. 1. ZPP valjalo odbiti.

U Zagrebu 9. travnja 2024.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević, v.r.