REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-497/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga, predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u izvanparničnom postupku predlagateljice ŽF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Željko Mendeš, odvjetnik u Slavonskom Brodu i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o reviziji predlagateljice protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku, posl. br. Gž Ob-26/23-2 od 17. svibnja 2023., kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, posl. br. R1 Ob-310/22-12 od 7. veljače 2023., u sjednici održanoj 4. travnja 2024.,
r i j e š i o j e
Revizija predlagateljice se odbija.
Obrazloženje
1. Rješenjem Općinskog suda u Slavonskom Brodu, posl. br. R1 Ob-310/22-12 od 7. veljače 2023. utvrđeno je da je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici sa AF u razdoblju od 15. ožujka 2016. do njegove smrti 17. svibnja 2022.
2. Rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku, posl. br. Gž Ob-26/23-2 od 17. svibnja 2023. preinačeno je rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu i odbijen predlagateljičin prijedlog za utvrđenje izvanbračne zajednice sa pok. AF.
3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Revd-3557/23-2 od 22. studenoga 2023. dopuštena je revizija predlagateljici protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku, posl. br. Gž Ob-26/23-2 od 17. svibnja 2023., zbog pravnog pitanja:
„Tko je pasivno legitimiran u izvanparničnom postupku u kojemu se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ili pak osobe koje imaju određena nasljedna prava?“.
4. Temeljem navedenog dopuštenja predlagateljica je podnijela reviziju na temelju odredbe čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja u odnosu na koje je revizija dopuštena. Predlaže pobijano rješenje Županijskog suda u Dubrovniku preinačiti, podredno ukinuti. Traži trošak sastava revizije u iznosu od 421,25 EUR.
5. Protustranka u odgovoru na reviziju predlaže usvojiti reviziju predlagateljice i preinačiti rješenje Županijskog suda u Dubrovniku.
6. Revizija predlagateljice nije osnovana.
7. Predmet postupka je utvrđenje izvanbračne zajednice predlagateljice radi ostvarivanja obiteljske mirovine.
8. Odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22 - dalje: ZOMO) propisano je, između ostalog, da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika mirovine, osigurani i članovi njegove obitelji te je naznačeno koji su to točno članovi obitelji.
9. Stavkom 3. istog članka propisano je da se pod članom obitelji smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine te da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
10. Predlagateljica smatra da je protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) pasivno legitimiran temeljem odredbe čl. 22. st. 3. ZOMO.
11. Prvenstveno je potrebno navesti da se odredbom čl. 22. ZOMO uopće ne reguliraju uvjeti za postojanje izvanbračne zajednice, već se propisuje koji su članovi obitelji tuženikovog osiguranika ili korisnika mirovine osigurani. Tako je propisano da se izvanbračni drug smatra članom obitelji ako je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.
12. Odredbom čl. 22. st. 3. ZOMO u dijelu u kojem je propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku, ne daje se HZMO status protustranke, već se samo regulira u kojem sudskom postupku se utvrđuje izvanbračna zajednica.
13. Odredbom čl. 1. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15 i 98/19 - dalje: ObZ) propisano je, između ostalog, da se ovim Zakonom uređuje izvanbračna zajednica žene i muškarca.
14. Odredbom čl. 11. st. 1. ObZ propisano je da se odredbe ovog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
15. Odredbom čl. 11. st. 2. ObZ propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz st. 1. ovog članka, stvara osobne imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi imovinski odnosi bračnih drugova.
16. Potrebno je navesti da je odredbom čl. 8. st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/03, 163/03, 35/03, 127/13, 33/15 i 14/19 - dalje: ZN) samo za potrebe tog Zakona reguliran pojam izvanbračne zajednice, dok je čl. 17. st. 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, broj 121/17, 98/19, 84/21 i 156/23 - dalje: ZHB), regulirano, kada se, izvanbračni drug smatra članom obitelji u smislu ZHB.
17. Dakle, ako posebnim zakonom nije nešto drugo regulirano, za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice, primjenjuju se odredbe ObZ, a zbog čega prema shvaćanju ovog revizijskog suda, pasivnu legitimaciju za utvrđenje izvanbračne zajednice ne može imati HZMO.
18. Ovakvo stajalište je u skladu s dosadašnjom praksom VSRH, kao u odluci posl. br. Rev-1639/18-2 od 2. veljače 2022. Tom odlukom je izraženo stajalište da HZMO nije pasivno legitimiran, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak.
19. Status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranka stječe, utvrđuju se u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.
20. Dakle, HZMO ne može biti pasivno legitimirana stranka u postupcima za utvrđenje izvanbračne zajednice, ali bi mogao biti umješač na strani tuženika, a u kojem slučaju bi imao status umješača s položajem jedinstvenog suparničara (čl. 209. u vezi čl. 201. ZPP).
21. S obzirom na navedeno, drugostupanjski sud pravilno je primijenio materijalno pravo kada je prijedlog za utvrđenje izvanbračne zajednice zbog promašene pasivne legitimacije odbio.
22. Slijedom svega navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 390. st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 4. travnja 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
