REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 617/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. B. iz Z., (OIB: …), zastupane po punomoćnici I. G. Š., odvjetnici iz Z., protiv tuženika E. B. iz V. G., (OIB: …), zastupanog po punomoćniku I. V., odvjetniku iz K., radi promjene odluke o ostvarivanju sadržaja roditeljske skrbi i plaćanja uzdržavanja, uz sudjelovanje u postupku maloljetne djece stranaka E. B. (OIB: …) i N. B. (OIB: …), oboje zastupanih po posebnoj skrbnici T. P., zaposlenici Centra za posebno skrbništvo, Dislocirane jedinice S., odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli - Pola posl. br. Gž Ob-178/2022-2 od 5. rujna 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru posl. br. P Ob-159/2021 od 19. srpnja 2022., u sjednici održanoj 4. travnja 2024.,

r i j e š i o j e :

Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda kako glasi:

"I Mijenja se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici posl. br. P Ob-194/19 od 9. listopada 2020., ispravljena rješenjem Općinskog suda u Velikoj Gorici P Ob- 194/2019-42 od 11. veljače 2021. u dijelu pod toč. II-V. tako da ista glasi:

II Zajednička djeca stranaka mlt. E. B. (...) i mlt. N. B. (...) stanovati će sa majkom M. B. na adresi … Z.

III Osobni odnosi oca E. B. (...) i djece stranaka mlt. E. B. (...) i mlt. N. B. (...) održavati će se:

- svaki drugi vikend od petka popodne do nedjelje popodne, i to na način da majka M. B. djecu dovede do K., gdje će ih otac preuzeti u 17,00 sati, i odvesti na adresu svoga prebivališta u V. G., te da otac djecu vrati u nedjelju u 18,00 sati na način da ih dovede u K. gdje će ih preuzeti majka i odvesti na adresu prebivališta majke i djece u Z.,

- svaki drugi blagdan, državni praznik i neradni dan u RH na način da na dan koji mu prethodi majka dovede djecu u 17,00 sati do K. gdje će ih otac preuzeti i odvesti na adresu svog prebivališta u V. G., te da ih otac vrati idući dan u 18,00 sati na način da ih dovede u K. gdje će ih preuzeti majka i odvesti na adresu prebivališta majke i djece u Z.,

- petnaest dana u srpnju i petnaest dana u kolovozu (na način da djeca prvi dio ljetnih praznika provedu s ocem u neparnim godinama, a s majkom u parnim godinama) na način da majka M. B. djecu dovede do K. gdje će ih otac preuzeti i odvesti na adresu svog prebivališta u V. G., te da ih otac vrati na način da ih doveze u K. gdje će ih preuzeti majka i odvesti na adresu prebivališta majke i djece u Z.,

- polovicu svih jesenskih, zimskih i proljetnih predškolskih i školskih praznika sukladno dogovoru roditelja, sa time da svaki roditelj snosi svoj trošak prijevoza. Roditelj sa kojim djeca ne borave ima pravo ostvarivati kontakt putem videopoziva sa djecom svaki dan u trajanju od sat vremena dnevno u vremenu koji će roditelji odrediti dogovorno.

IV Majka M. B. (...) djelomično samostalno će ostvarivati roditeljsku skrb, i to u pogledu izrade osobnih dokumenata, donošenju odluka o zdravlju i obrazovanju mlt. djece, E. B.2 (...) i mlt. N. B. (...), dok će o ostalim pitanjima roditelja skrb biti zajednička.

V Nalaže se tuženiku E. B.1 da za uzdržavanje mlt. E. B. plaća iznos od 1.400,00 kuna mjesečno, i to do 30-og u mjesecu za tekući mjesec, počev od dana donošenja presude (19. srpnja 2022.), pa dok za to budu postojali zakonski razlozi, sa zakonskom zateznom kamatom koja na svaki mjesečni iznos teče od dospijeća, pa do isplate, te da za uzdržavanje mlt. N. B. plaća na ime uzdržavanja iznos od 1.150,00 kuna mjesečno, i to do 30-og u mjesecu za tekući mjesec, počev od dana donošenja presude (19. srpnja 2022.), pa dok za to budu postojali zakonski razlozi, sa zakonskom zateznom kamatom koja na svaki mjesečni iznos teče od dospijeća, pa do isplate."

2. Tuženik je podnio prijedlog da mu se protiv te drugostupanjske presude dopusti revizija zbog pravnih pitanja koje (kako navodi) drži važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu:

"Da li osoba koja se nalazi na praksi ili pripravničkom stažu kod suda, a gdje je upućen od strane Centra za socijalnu skrb koji nije nadležan i ni na koji način ne sudjeluje u postupku odlučivanja o roditeljskoj skrbi, susretima i druženjima mldb. djece s roditeljima i uzdržavanju djece, predstavlja javnost te je istom potrebno onemogućiti pristup raspravi na kojoj je sukladno odredbama čl. 351. Obiteljskog zakona isključena javnost?"

"Treba li sud tuženiku koji je objektivno spriječen i u nemogućnosti pristupiti na ročište radi uručenja presude uručiti neanonimiziranu sudsku presudu?"

3. Tužiteljica je odgovorila na prijedlog i predložila da se ovaj odbaci podredno odbije kao neosnovan.

4. Prijedlog tuženika nije dopušten.

5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 5. rujna 2022., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22), na snazi od 19. srpnja 2022. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članaka 58. do 73. ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv drugostupanjske presude ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."

6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:

- odredaba čl. 387., koje propisuju obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojima: (...) "Prijedlog za dopuštenje revizije, osim podataka koje mora sadržavati svaki podnesak, treba sadržavati: (...) 2) određeno naznačeno pravno pitanje iz članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona ili određeno naznačeno temeljno ljudsko pravo iz članka 385.a stavka 2. ovoga Zakona za koje stranka smatra da joj je u postupku povrijeđeno uz dokaz da je u vezi s tim stranka iscrpila dopušteni pravni put, 3) jasno naznačene razloge zbog kojih stranka smatra da joj Vrhovni sud Republike Hrvatske treba dopustiti reviziju u smislu članka 385.a stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona uz određeno pozivanje na relevantne propise i dijelove sudskih odluka. (...) Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog za dopuštenje revizije dužna dostaviti sudske odluke na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",

- odredaba čl. 385.a, prema kojima: st. 1. "Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi,...", st. 2. "Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku."

6.1. Takav se pristup, sa takvim shvaćanjem - prema tim odredbama ZPP-a, zahtjeva za dopuštenost prijedloga zbog njegove specifičnosti - a koja specifičnost traži veću aktivnost (angažiranost) revidenta u sastavljanju prijedloga: predlagatelj mora dati razloge za podnošenje i dopuštenost upravo prijedloga - i to u svezi onih odredaba ZPP-a na kojima ga temelji, odnosno on mora uvjeriti sud u potrebu da sudi o njegovoj reviziji ako bi bila dopuštena - i da se angažira (ovdje, zbog konkretnih razloga revizije) u ujednačavanju sudske prakse.

7. Od toga polazeći, iako je predlagatelj u prijedlogu temeljenom na odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP-a naznačio dva pitanja, ovdje je odlučnim za dopuštenost podnesenog prijedloga za prihvatiti:

7.1. da se iz prijedloga ne može razabrati zašto bi ta pitanja - u usporedbi sa onime na čemu je osporena presuda temeljena, bila važna i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu: u prijedlogu nisu navedeni određeni razlozi iz kojih bi valjalo zaključiti o toj važnosti pitanja, a te razloge ne mogu nadomjestiti (prema navedenoj odredbi čl. 387. st. 3. ZPP-a) paušalni navodi predlagatelja kojima samo polemizira sa obrazloženjem osporene presude i postupkom koji joj je prethodio, sve sa uopćenim (ničime konkretiziranim) tvrdnjama da su pitanja "važna za odluku u ovom sporu jer je bitna povreda parničnog postupka i pogrešno utvrđenje stanja činjenica utjecalo na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja", odnosno tvrdnjama kojima u biti jedino prigovara postupanju prvostupanjskog suda i ukazuje na postupovne povrede koje je ovaj (kako samo on drži) počinio.

7.2. konkretno, da prijedlog u svezi u njemu postavljenih pitanja ne sadrži i navedene (određene) razloge iz odredaba čl. 387. st. 2. toč. 3. i čl. 385.a st. 1. ZPP-a: da o njima u činjeničnim okolnostima konkretnog slučaja postoji neujednačena ili nesigurna sudska praksa ili shvaćanje koje nije podudarno s (ovdje odlučno) pravnim shvaćanjem iz osporene odluke i shvaćanjem nekog drugog suda, ili da se o njima može očekivati neujednačena praksa - tako da bi ipak i zbog toga bila važna (bitno za dopuštenost revizije) za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (konkretno: za ujednačavanje sudske prakse ili za razvoj prava).

7.3. da se, sa prethodnim u svezi, postavljena pitanja odnose samo na specifične okolnosti ovoga slučaja, i to kako ih predlagatelj (a ne i sud) "vidi", na njegovo isticanje kako je po njemu trebalo voditi postupak (glede javnosti i dostave odluke te njezina sadržaja), sa njegovim pravnim shvaćanjem kojeg sugerira prihvatiti kao jedinog ispravnog i relevantnog za odluku o predmetu spora - pa takva nisu adekvatna onim kakvim bi trebala biti za dopuštenost revizije iz smisla navedenih odredaba ZPP-a.

7.4. da podneseni prijedlog revizijski sud može razmatrati samo u granicama postavljenih pitanja i razloga kojima ih predlagatelj obrazlaže (opet: u smislu odredaba čl. 387. ZPP-a), pa (sukladno tome) ne može u svezi u prijedlogu postavljenih pitanja i okolnosti samo ovog konkretnog slučaja preispitivati je li u postupku koji je prethodio ovome i inače pravilno primijenjeno procesno pravo (odnosno: je li pravno shvaćanje iz osporene odluke pravilno i u odnosu na neku drugu već postojeću sudsku praksu i druge propise i druge izvore prava).

8. U konačnom, revizijski sud tek primjećuje da i inače nije ovlašten sam nalaziti ili kreirati materijalnopravno ili postupovnopravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu kao niti (ovdje odlučno) razloge zbog kojih predlagatelj smatra da bi ono što ističe u prijedlogu imalo biti važno u istaknutome smislu - postojanje kojeg pitanja ili kojih razloga treba činiti obvezatni sadržaj prijedloga, kao što nije ovlašten ni ispitivati (tražiti) kriju li se određena pitanja ili takvi razlozi moguće u podacima u spisu ili u praksi sudova (obzirom da bi se takvim ekstenzivnim pristupom tumačenju obveze postupanja po prijedlogu doveo u situaciju da određuje pitanje i razloge koji moguće i ne bi odgovarali shvaćanju ili težnji predlagatelja - i da time pogoduje jednoj stranki).

9. Sukladno izloženom, ovdje je za zaključiti:

9.1. da pitanja iz podnesenog prijedloga, budući da nisu obrazložena adekvatnim, dostatnim i određenim razlozima, nisu važna (kumulativno potrebno za dopuštenost prijedloga i revizije) za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava: obzirom na to kako su formulirana i obrazložena razlozima važnosti te obzirom i na situaciju u ovome predmetu, Vrhovni sud Republike Hrvatske u odnosu na osporenu presudu nema razloga ujednačavati primjenu prava i preispitivati sudsku praksu,

9.2. da ne postoje pretpostavke za podnošenje revizije: čime podneseni prijedlog ne ispunjava pretpostavke za njegovu dopuštenost.

10. Stoga je prijedlog tuženika za dopuštenje revizije kada ga temelji na odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP-a valjalo (i to ne spada u "pretjerani formalizam", kojeg revizijski sud ne može dopustiti - već je riječ samo o pravilnoj i dosljednoj primjeni odredaba ZPP-a koje uređuju obvezatni sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije i dopuštenost toga prijedloga) odbaciti odlukom iz izreke ovoga rješenja (primjenom odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP-a, prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske odbacit će i prijedlog za dopuštenje revizije koji uopće ne sadržava (...) jasno naznačene razloge važnosti pravnog pitanja u smislu članka 385.a ovoga Zakona.", u svezi sa odredbom čl. 387. st. 5. ZPP-a, prema kojoj: "U rješenju kojim se prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje sud će određeno navesti razlog odbacivanja.").

Zagreb, 4. travnja 2024.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug, v.r.