REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

Poslovni broj: 3 Us I-286/2023-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji toga Suda Jasenki Beker Rupčić, uz sudjelovanje zapisničarke Sabine Branković, u upravnom sporu tužiteljice S. A. iz O., OIB: ..., koju zastupa opunomoćenica M. F. M., odvjetnica u O., protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb, OIB: 53969486500, radi priznavanja prava na status roditelja njegovatelja, 4. travnja 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži poništavanje rješenja Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-554-05/22-02/154, URBROJ: 524-11-02/2-22-5 od 21. prosinca 2022. i rješenja Centra za socijalnu skrb Osijek, KLASA: UP/I-555-05/22-04/136, URBROJ: 2158-017-03/13-22-3 od 14. rujna 2022.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-554-05/22-02/154, URBROJ: 524-11-02/2-22-5 od 21. prosinca 2022. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Centra za socijalnu skrb Osijek KLASA: UP/I-555-05/22- 04/136, URBROJ: 2158-017-03/13-22-3 od 14. rujna 2022. kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za priznavanjem prava na status roditelja njegovatelja radi njege mlt. kćerke M. A., rođ.

2. Tužiteljica u tužbi u bitnome navodi da osporava utvrđeno činjenično stanje od strane tuženika kako ne ispunjava uvjete za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja. Citira relevatne odredbe članka 61. i 62. Zakona o socijalnoj skrbi, kao i nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda od 23. studenoga 2022. te ističe da tuženik izostavlja činjenicu da se status njegovatelja priznaje za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe jer joj je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege kao što je to kod mlt. M. A. koja je gotovo gluhonijema osoba i koristi slušni aparatić te je kao takva potpuno ovisna o majci u zadovoljavanju osnovnih i svakodnevnih životnih potreba. Smatra da je tuženik pogrešno protumačio nalaz i mišljenje drugostupanjskog tijela vještačenja jer iz istoga proizlazi da kod mlt. M. A. postoji prijeka potreba pomoći i njege u punom opsegu jer je djevojčica ovisna o pomoći druge osobe u provođenju intenzivne habilitacije, kao i komunikacijske podrške druge osobe te praćenja od strane nadležnih specijalista. Pored navedenoga, tužiteljica je stajališta da je tuženik propustio provjeriti prvostupanjski postupak i njegov utjecaj na rješavanje stvari, a naročito žalbene navode i činjenicu je li kod provođenja vještačenja uzeta u obzir sva medicinska dokumentacija, a koja se odnosi na zdravstveno stanje mlt. M. A., a upitno je i da li je drugostupanjsko tijelo vještačenja imalo uvid u kompletnu medicinsku dokumentaciju mlt. djeteta. Osim toga, smatra da je jedino neposrednim pregledom mlt. djeteta bilo moguće sukladno pravilima struke na jasan i potpuni način izraditi nalaz i mišljenje tijela vještačenja na kojem se temelje osporeni akti te utvrditi vrste i težine invaliditeta i promjena u zdravstvenom stanju mlt. kćeri tužiteljice. Stoga predlaže Sudu provesti medicinsko vještačenje i saslušati tužiteljicu kao stranku u sporu te nakon provedenih dokaznih prijedloga poništiti osporavana rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela, uz naknadu troška upravnog spora.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje u cijelosti kod obrazloženja iz pobijanog rješenja, te predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

4. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja (članak 55. Zakona o upravnim sporovima - „Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – Odluka Ustavnog suda RH, 29/17. i 110/21., u daljnjem tekstu: ZUS) Sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, Sud je izvršio uvid u sudski spis, spis tuženika dostavljenog u odgovoru na tužbu te je proveo dokaz izvođenjem medicinskog vještačenja po stalnoj sudskoj vještakinji za medicinu rada, prim. dr. sc. M. Z., spec. medicine rada, obzirom da je tužiteljica prigovorima u svezi zdravstvenog stanja kćerke mlt. M. A. dovela u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja u pogledu činjenica medicinske naravi, a posljedično tome i sumnju u zakonitost osporavanih rješenja.

6. Dana 28. ožujka 2024. održana je rasprava na koju je pristupila opunomoćenica tužiteljice koja je u cijelosti ostala kod navoda iz tužbe, navoda iz podneska od 12. veljače 2024. (kojim se očitovala na nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje), kao i postavljenog tužbenog zahtjeva (na raspravi održanoj dana 27. rujna 2023. odustala je dokaznog prijedloga saslušanja tužiteljice kao stranke u sporu), dok na raspravu nije pristupio uredno pozvani tuženik te je ista održana u njegovoj odsutnosti sukladno odredbi članka 39. stavka 2. ZUS-a. Ujedno je opunomoćenica tužiteljice zatražila trošak specificiran u troškovniku od 28. ožujka 2024. u sveukupnom iznosu od 4.000,00 eura.

6.1. Na raspravi je stalna sudska vještakinja usmeno izložila svoj nalaz i mišljenje (članak 33. stavak 5. ZUS-a u svezi sa člankom 260. Zakona o parničnom postupku, ''Narodne novine'', broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. – dalje: ZPP) na kojoj raspravi je strankama dana mogućnost o istome se očitovati sukladno odredbi članka 6. stavka 1. i članka 33. ZUS-a te odredbe članka 260. ZPP-a.

7. Uvidom u spis tuženika vidljivo je da je tužiteljica 1. srpnja 2022. podnijela zahtjev za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja kćerke mlt. M. A., rođene

8. Odredbom članka 61. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj: 18/22., 46/22.) propisano je da se pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja je: 1. potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe jer joj je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko- tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj ili njegovatelj osposobljen, 2. u potpunosti nepokretna i uz pomoć ortopedskih pomagala ili 3. koja ima više vrsta oštećenja četvrtog stupnja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih) zbog kojih je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.

9. Uredbom o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, broj: 67/17., 56/18., 16/22., u daljnjem tekstu: Uredba) razrađen je postupak za ostvarivanje prava na temelju vrste i stupnja oštećenja organizma – tjelesnog oštećenja iz područja socijalne skrbi (članak 20., 21. i 22. Uredbe).

9.1. Sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Uredbe, nalaz i mišljenje o vrsti i težini invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti sadrži podatke o vrsti oštećenja i težini invaliditeta – oštećenju funkcionalnih sposobnosti sukladno Listi težine i vrste invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti koja je sastavni dio ove Uredbe (Prilog 5), dok je stavkom 2. istog članka detaljno propisano što se utvrđuje nalazom i mišljenjem o težini i vrsti invaliditeta-oštećenju funkcionalnih sposobnosti iz stavka 1. ovog članka.

10. Centar za socijalnu skrb Osijek donio je rješenje KLASA: UP/I-555- 05/22- 04/136, URBROJ: 2158-017-03/13-22-3 od 14. rujna 2022. kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja, a koje se temelji na nalazu i mišljenju Vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda, evidencijski broj vještačenja: 767759 od 20. svibnja 2022. prema kojem kod mlt. M. A. postoji teški invaliditet IV. stupnja, ali ne postoji više vrsta teških oštećenja zbog kojih je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba sukladno Uredbi.

11. Postupajući po žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja, Vijeće viših vještaka Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom donijelo je nalaz i mišljenje, evidencijski broj vještačenja: 836322 od 23. studenoga 2022. prema kojem kod mlt. M. A. postoji 4. stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Postoji prijeka potreba privremene pomoći i njege u punom opsegu jer je djevojčica ovisna o pomoći i druge osobe posebno i provođenju intenzivne habilitacije, kao i komunikacijske podrške druge osobe te praćenja od strane nadležnih specijalista, dok je očekivano trajanje privremene potrebe pomoći i njege do svibnja 2026., kada je potrebna reevaluacija zdravstvenog stanja i funkcioniranja uz nove nalaze otorinolaringologa – audiologa, logopeda s utvrđenim slušno- govornim statusom, psihologa s utvrđenim intelektualnim statusom te mišljenje škole o njenom funkcioniranju. Kod mlt. kćerke tužiteljice nije utvrđeno postojanje više vrsta oštećenja četvrtog stupnja niti je utvrđeno postojanje potpune nepokretnosti i uz pomoć ortopedskih pomagala, kao niti potreba za specifičnom njegom uz izvođenje medicinsko-tehničkih zahvata sukladno Uredbi. Zaključuju da kod mlt. M. A. ne postoji oštećenje zdravlja u smislu članka 61. Zakona o socijalnoj skrbi, što predstavlja zapreku za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja tužiteljici u smislu navedene odredbe. Ovo iz razloga jer kod mlt. M. A. ne postoji potpuna ovisnost o pomoći i njezi druge osobe radi koje bi joj za održavanje života bilo potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko tehničkih zahvata niti je u potpunosti nepokretna ili uz pomoć ortopedskih pomagala, a nema niti više vrsta teških oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih).

12. Stoga je tuženik na temelju navedenog nalaza i mišljenja donio osporavano rješenje od 21. prosinca 2022. kojim je odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja od 14. rujna 2022. potvrdivši da nisu ispunjeni uvjeti za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja temeljem odredbe članka 61.

Zakona o socijalnoj skrbi,

13. Kao što je već navedeno, imajući u vidu navode tužbe iz kojih je razvidno da su u konkretnom slučaju između stranaka prvenstveno sporne činjenice medicinske naravi Sud je, s ciljem potpunog i pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja, na ročištu za raspravu održanom 27. rujna 2023. usvojio dokazni prijedlog tužiteljice te je odredio izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji, prim.dr.sc. M. Z., spec. medicine rada rješenjem ovoga Suda poslovni boj: 3 Us I-286/2023-9 od 9. studenoga 2023. (članak 33. stavak 5. ZUS-a u svezi sa člancima 250.-263. ZPP-a).

14. Slijedom toga, vještakinja prim.dr.sc. M. Z. je 2. siječnja 2024. u sudski spis dostavila svoj nalaz i mišljenje od 29. prosinca 2023. iz kojega u bitnome proizlazi da je mlt. M. A. rođena pri boravku u rodilištu nije utvrđeno oštećenje sluha. APGAR je pri rođenju iznosio 9/10. Otpuštena je kući pod dg. novorođenčeta, bez ikakvih dijagnoza bolesti uključujući i oštećenje sluha. Majka je tijekom vremena oko druge godine života primijetila da djevojčica slabije govori te posumnjala i da slabije čuje. Obrađivana je po logopedu (16. ožujka 2018., 28. kolovoza 2018., 5. svibnja 2021.), psihologu (16. travnja 2018., 13. ožujka 2019., 16. studenoga 2021., 14. travnja 2022.), u specijaliziranoj ustanovi u Osijeku u Zagrebu logoped, ORL i/ili psiholog (S., 27. prosinca 2018., 13. veljače 2019., 25. travnja 2022.) i ORL klinici u Osijeku (16. travnja 2018., 16. listopada 2018., 7. prosinca 2018., 28. kolovoza 2019., 3. veljače 2023.).

14.1. Inicijalnom je logopedskom obradom postavljena dijagnoza usporenog jezično – govornog razvoja, predloženo i objašnjeno majci na koji način provoditi vježbe s djevojčicom. Na kontroli 5. svibnja 2021. logoped preporuča nastavak logopedskih vježbi uz intenzivan rad kod kuće prema danim uputama uz preporuku odgode upisa u prvi razred osnovne škole, što je i realizirano. Dana 21. ožujka 2022. logoped bilježi da M. nije dolazila redovito, sve do veljače ove godine, na logopedske vježbe koje su bile predviđene jednom tjedno. Navodi da sada dolazi redovito te vježba kod kuće s majkom prema danim logopedskim uputama. Od zadnjeg nalaza nije došlo do daljnjeg napretka u Marijinom jezičnom i govornom razvoju. Na području izgovora i dalje je narušena artikulacija svih gore navedenih glasova. Još uvijek ima teškoća u brojanju. Sada broji do 10, ponekad uspijeva točno brojati, a ponekad preskače brojeve te je preporučen intenzivan rad kod kuće po uputi logopeda. Preporuča uz to odabrati odgovarajući oblik školovanja.

14.2. Prvim psihologijskim ispitivanjem utvrđeno je da je psihomotorni razvoj graničan uz usporen razvoj govora. Kontrolnim psihologijskim testiranjem 13. ožujka 2019. utvrđeno da je psihomotorni razvoj (uvjetno) graničan i da razvojni napredak u razdoblju korištenja slušnih aparata odgovara redovitom razvojnom ritmu napredovanja receptivnog razumijevanja govora i reakcije na verbalne instrukcije; preporučene i dalje logopedske vježbe. Za optimalno poticanje preporučeno je i dalje polaženje redovitog vrtića i kontakti s vršnjačkom skupinom. U ponovnom kontrolnom psihologijskom testiranju 16. studenoga 2021. navodi se da je mentalni razvoj djevojčice graničan uz usporen razvoj govora, a razvojni napredak u razdoblju korištenja slušnih aparata ravan je dostatno razvojnom ritmu napredovanja receptivnog razumijevanja govora i reakcije na verbalne instrukcije. Za optimalno poticanje preporuča se tada i dalje polaženje redovitog vrtića, kontakti s vršnjačkom skupinom. Dana 14. travnja 2022., psiholog, s obzirom na utvrđene izražene teškoće usmjeravanja i održivosti pozornosti, preporuča osigurati asistenta u nastavi i tehnologiju potrebitu za optimalno praćenje nastave u učionici (specijalizirano pomagalo koje koristi učenica i nastavnik) te prilagodbu nastavnog programa po sadržaju i obimu dostupnosti kapaciteta ispitanice.

14.3. Detaljnom je ORL obradom, kada je djevojčica imala 3,5 godina, utvrđeno da desno postoji zamjedbena nagluhost, a lijevo gluhoća gluhoća s odzivom, preporučeno je kao obvezno upotreba slušnog aparata – pojačala, a radi omogućavanja čujnosti i razvoja govora. Djevojčica se odmah uključuje na logopedske vježbe kako bi se razvijalo slušanje i poticao razvoj jezičnog razumijevanja i produkcije, na logopedskim se kontrolama bilježi poboljšanje razumijevanja i razvoja govora. Na ORL kontroli 27. prosinca 2018. utvrđeno je da je govor na razini 60-tak riječi, da imenuje stvari, ali da još nije počela govoriti rečenice. Koristi cijeli dan slušna pomagala i traži da joj se stave, roditelji zamjećuju razliku govora sa pomagalom i bez njega. Utvrđeno je da je binauralno oštećenje sluha prema Sabine-Fowleru 74% (sedamdeset i četiri posto) i da uz slušna pomagala dolazi do poboljšanja pragova čujnosti. ORL na kontrolama preporučuje dalje logopedske vježbe. Na ORL pregledu 20. kolovoza 2020. utvrđena je dobra čujnost uz upotrebu slušnog pomagala; preporuča se redovita prilagodba slušnih pomagala te redovite kontrole 2 puta godišnje, a sa polaskom u školu savjetuje se upozoriti učiteljicu da dijete slabije čuje i nosi slušna pomagala, po mogućnosti smještaj djeteta u prednje klupe. Dana 3. veljače 2023. nakon audiološke obrade preporuka moguće ugradnje umjetne pužnice za čega su roditelji zainteresirani; nema podataka je li isti zahvat učinjen, u tijeku dostave dokumentacije je bila slikovna obrada.

14.4. Učinjena je i kardiološka i genetska obrada zbog sumnje na nasljedno oštećenje sluha uz moguće druge malformacije unutar pojedinih sindroma. Kardiološkom je obradom utvrđen uredan status srca i krvnih žila koje izlaze iz srca i ulaze u srce.

14.5. Na osnovi dokumentacije iz spisa, a sukladno Tjelesnom oštećenju prema Listi I. (točka 15.) kod maloljetne M. A. radi se o obostrano teškoj nagluhosti - ukupni gubitak sluha iznosi po SF 75% što je po Listi 70% tjelesnog oštećenja. Prema istoj Listi malodobna M. A. ima granične intelektualne teškoće; IQ kod nje iznosi procijenjeno 73%, ovo se oštećenje cijeni sa 50%. Kod mlt. M. A. postoje dvije vrste oštećenja: osjetilno oštećenje i granično intelektualno oštećenje. Osjetilno je oštećenje kod djeteta teškog stupnja, radi se o 4. stupnju oštećenja sluha koji je definiran kao: Gluha osoba koja ne koristi ili ne može koristiti znakovni jezik i ostale sustave komunikacije i/ili ima dodatne teškoće iz ovog propisa te treba stalnu pomoć druge osobe za sve aktivnosti. Intelektualno oštećenje je prema Prilogu 5. Uredbe 2. stupnja. Kod mlt. M. A. ne postoji potreba za specifičnom njegom uz izvođenje medicinsko tehničkih zahvata zbog kojih je osoba onemogućena pri uključivanju u svakodnevne životne aktivnosti u kući i izvan kuće te nema više vrsta teških oštećenja, a postoji trajna promjena u zdravstvenom stanju.

14.6. Nakon uvida u spis ovoga Suda i dokumentaciju koja je priložena istome, stalna sudska vještakinja je mišljenja da se kod mlt. M. A. radi o osjetilnom oštećenju, oštećenju sluha 4. stupnja i o graničnom intelektualnom oštećenju, oštećenju 2. stupnja. Mlt. M. A. nije potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe jer joj nije zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen, nije u potpunosti nepokretna i uz pomoć ortopedskih pomagala, i nema više vrsta teških oštećenja (ima teško osjetilno oštećenje i intelektualno oštećenje 2. stupnja, što je lako do srednje teško oštećenje). Mlt. M. A. nije potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba u smislu odredbe članka 61. stavka 1. alineje 3. Zakona o socijalnoj skrbi uz odgovarajuću primjenu odredbi Uredbe kojima je razrađen postupak za ostvarivanje prava na temelju težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti iz područja socijalne skrbi.

15. Tužiteljica u podnesku od 12. veljače 2024. ističe da iz priloženog nalaza vještakinje nije vidljivo na temelju čega je ista izvela zaključak da se kod mlt. djeteta radi o intelektualnom oštećenju 2. stupnja, a ne o nekom drugom stupnju oštećenja. Stavlja primjedbe na nalaz u dijelu gdje je vještakinja mišljenja kako mlt. M. nije potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe i da nema više vrsta teških oštećenja te u dijelu gdje vještakinja zaključuje da mlt. M. nije potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba. Stoga nije točno da je mlt. M. samostalna u obavljanju svakodnevnih aktivnosti već ista za njihovo obavljanje treba pomoć majke. Naime, upravo majka treba biti dostupna mlt. M. da ju može voditi na vježbe u Polikliniku Suvag i potom svakodnevno usmjeravati i pomagati djetetu u primjenjivanju svega što nauči u ranoj razvojnoj fazi života. Također, mlt. M. je upravo tužiteljica svakodnevno najpotrebnija kako bi se ista najbolje navikla na slušni aparatić u ranoj razvojnoj fazi života i osamostalila za život, a što također proizlazi iz utvrđenja vještaka da mlt. dijete ima 4. stupanj oštećenja sluha, stoga je mišljenje da mlt. djetetu nije potrebna stalna pomoć i njega druge osobe pogrešno. 16. U postupku usmenog izlaganja nalaza i mišljenja, na ročištu održanom 28. ožujka 2024., stalna sudska vještakinja je navela da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 29. prosinca 2023. te je dodala, u odnosu na navode iz podneska tužiteljice od 12. veljače 2024., da je vještačenje napravila sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi i Uredbi, a uzimajući u obzir sve nalaze koji su joj dostavljeni. Navela je da je iz dokumentacije vidljivo da se kod tužiteljice radi o dvije vrste oštećenja, od kojih je osjetilno teško tjelesno oštećenje, međutim, intelektualno oštećenje je granično prema svim psihologijskim testiranjima. Čak štoviše, navedeno je kao uvjetno granično, a što znači da je i mentalna efikasnost ovisna o gluhoći odnosno nagluhosti mlt. kćerke tužiteljice. Što se tiče intelektualnog oštećenja, vještakinja je navela da bi prema tablici ono bilo prvog stupnja jer se prvi stupanj odnosi na osobe sa graničnim prema lakim intelektualnim teškoćama, međutim, da je uzela u obzir naputak koji kaže da treba uzeti u obzir (kod ocjene funkcionalne sposobnosti osobe) i utjecaj mentalnog oštećenja na ukupno funkcioniranje te je stoga stavila intelektualne teškoće u drugi stupanj tjelesnog oštećenja. Također je dodala da mlt. M. A. nije potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe, odnosno o intenzivnoj podršci tijekom cijeloga dana (kontinuirana dnevna podrška) te da ista nema dvije vrste teškog oštećenja.

16.1. Uredno pozvani tuženik nije pristupio na raspravu kada je stalna sudska vještakinja usmeno iznijela svoj nalaz i mišljenje, dok je opunomoćenica tužitelja u cijelosti ostala kod primjedbi danih u podnesku od 12. veljače 2024.

17. Navedeni nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje dr. M. Z. Sud u cijelosti prihvaća jer je isti objektivan, stručan i sačinjen u skladu sa pravilima medicinske znanosti.

18. Nakon ovako sačinjenog nalaza i mišljenja od strane stalne sudske vještakinje razvidno je da je putem provedenog vještačenja utvrđeno istovjetno činjenično stanje, kao i putem ovlaštenih vještaka u upravnom postupku. Dakle, u ovoj upravnoj stvari provedena su tri vještačenja u kojima su vještaci suglasni u svojoj ocjeni da kod mlt. M. A. postoji teški invaliditet IV. stupnja, ali ne postoji više vrsta teških oštećenja četvrtog stupnja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih) zbog kojih je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba. Navedena vještačenja su obrazložena, jasna i suglasna, kako u pogledu medicinske dokumentacije koja je bila predmet vještačenja, tako i u pogledu utvrđenih dijagnoza i u ocjeni nepostojanja oštećenja zdravlja mlt. M. A. u smislu članka 61. Zakona o socijalnoj skrbi.

19. Tužiteljica svojim navodima nije Sud dovela u dvojbu u pogledu medicinskih utvrđenja iz predmetnih nalaza i mišljenja, već iznosi svoja stajališta u svezi zdravstvenog stanja mlt. kćerke M. A. Pri tome valja reći da se ovdje radi o činjeničnim pitanjima medicinske naravi, koja su prije svega u nadležnosti vještaka liječnika, koji su u konačnici zaključili da kod mlt. M. A. ne postoji oštećenje zdravlja u smislu članka 61. Zakona o socijalnoj skrbi, a kako su vještaci svoje mišljenje pritom iscrpno obrazložili i Sud ga stoga prihvaća.

20. Slijedom svega navedenog, kako je osporavano rješenje doneseno na temelju mjerodavne stručne prosudbe, na način i u postupku propisanim zakonom, Sud ne nalazi osnove za ocjenu da bi osporavano rješenje bilo utemeljeno na nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, odnosno pogrešnoj primjeni materijalnog prava.

21. Stoga Sud nema osnove niti zaključiti da je odbijanjem tužiteljičinog zahtjeva za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja u smislu odredbe članka 61. Zakona o socijalnoj skrbi, povrijeđen zakon na njenu štetu pa je na temelju članka 57. stavak 1. ZUS-a odlučio kao u točki I. izreke ove presude.

22. Odlučujući o zahtjevu za naknadu troškova upravnog spora, Sud je odluku utemeljio na odredbi članka 79. stavku 4. ZUS-a prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

22.1. Tužiteljica je zatražila trošak prema troškovniku od 28. ožujka 2024., i to na ime sastava tužbe u iznosu od 1.000,00 eura, trošak pristupa na rasprave održane dana 27. rujna 2023. i 28. ožujka 2024. u iznosima od 1.000,00 eura te trošak na ime sastava obrazloženog podneska od 12. veljače 2024. u iznosu od 1.000,00 eura, dakle sveukupno 4.000,00 eura. Budući da je tužiteljica odbijena s tužbenim zahtjevom, sama snosi sve troškove upravnoga spora u skladu s odredbom članka 79. stavka 4. ZUS-a te je stoga zahtjev za naknadu troška upravnoga spora, odnosno zastupanja po opunomoćenici odbijen i odlučeno je kao u izreci presude pod točkom II.

23. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Osijeku 4. travnja 2024.

Sutkinja

Jasenka Beker Rupčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS).

DNA:

1. Tužiteljici, po opunomoćenici

2. Tuženiku