REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4100/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja S. F. M. iz Z., OIB ..., i 2. tužitelja D. F. iz Z., OIB ..., koje zastupa punomoćnik A. Š., odvjetnica u Odvjetničkom društvu B. i P. j.t.d. u Z., protiv tuženika Lovačkog društva J. N., N., kojeg zastupa punomoćnik I. B., odvjetnik u R., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-729/2021-2 od 10. lipnja 2021., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Pn-106/2017 od 19. ožujka 2021., na sjednici održanoj 4. travnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž 729/2021-2 od 10. lipnja 2021. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Pn-106/2017 od 19. ožujka 2021.
2. Postupajući po odredbi 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19 - dalje: ZPP) te primjenom odredbi čl. 385.a ZPP ovaj revizijski sud je ocijenio da prijedlog nije dopušten.
3. Prema odredbi čl. 385.a st.1. ZPP ovaj sud dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a osobito:
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, ili
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, ili
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena, ili
- ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi - osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije - trebalo preispitati sudsku praksu.
4.1. Polazeći od utvrđenja da je tužba podnesena protiv tuženika Lovačko društvo J. N., N., a da je ono brisano iz Registra udruga, te da su tužitelji pozivajući se na odredbu čl. 83. ZPP i otklonjivost nedostatka podneskom od 24. travnja 2018. označili kao tuženika Lovačko društvo J. 1923. N., taj sud odbacuje tužbu jer da je tužba podnesena protiv nepostojeće osobe, uz obrazloženje da je to neotklonjiv nedostatak.
4.2. Takvu odluku potvrđuje drugostupanjski sud.
5. Podnositelji revizije postavljaju pravna pitanja:
"1. Da li se radi o otklonjivoj smetnji stranačke sposobnosti u smislu čl. 83.st.1. ZPP, kada tužitelj ispravi te pravilno označi naziv prvobitno označenog tužitelja koji sa takvim nazivom nije postojao u vrijeme podnošenja tužbe -pa nije mogao biti stranka u postupku, i tijekom postupka pravilno označi kao tuženika pravnu osobu koja može biti stranka u postupku , a koja ima gotovo identičan naziv kao prvotno označeni tuženik, a posluje na istoj adresi kao i nepostojeći prvotni tužitelj
2. Da li ispravno označavanje tuženika predstavlja ispravak tužbe ili subjektivnu preinaku tužbe?
3. Da li nedostatak koji je postojao u označavanju tuženika može biti otklonjen i samom procesnom intervencijom pravilno označenog tuženika u parnici, odnosno da li na ulogu stranke u postupku utječu procesne radnje koje je ta stranka u parnici poduzela u smislu prihvaćanja svoje stranačke uloge?
4. Da li brisanjem pravne osobe iz registra prestaje i odvjetnička punomoć za zastupanje koju je brisana pravna osoba izdala?
5. Da li je sud ovlašten prihvatiti parnične radnje osobe koja nema valjanu punomoć za zastupanje /jer zastupa nepostojeću pravnu osobu/ ili je dužan tako poduzete radnje ukinuti?
6. Da li nepostojanje uredne odvjetničke punomoći za zastupanje predstavlja apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka?".
6. U odnosu na prva tri pitanja predlagatelji se pozivaju na različitost sudske prakse, međutim pobijana odluka donesen je u skladu sa pravnim shvaćanjem sa pete sjednice Građanskog odjela ovog suda od 5. srpnja 2021. SU-IV-16/2021-14 koje glasi:
„Ako je tužba podnesena protiv umrle fizičke osobe ili pravne osobe koja je prestala postojati riječ je o neotklonjivom nedostatku iz čl. 83. st. 5. ZPP zbog kojeg tužbu treba odbaciti (i ukinuti provedene radnje u postupku).“
Praksa na koju se pozivaju tužitelji je ranija praksa u odnosu na citirano pravno shvaćanje ovog suda.
7. U odnosu na preostala pitanja potrebno je istaći da s obzirom na prethodno izložene razloge vezane uz pravno shvaćanje ovog suda, odgovor na njih ne bi utjecao na povoljniju poziciju tužitelja u ovom postupku.
8. Slijedom navedenog u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije jer se na naznačena pitanja ne može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu (4., 5. i 6.) te pitanja (1., 2. i 3.) nisu važna ni za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer nije riječ o pravnom pitanju o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, niti je praksa revizijskog suda nejedinstvena niti je treba preispitati. Stoga je na temelju odredbe članka 387. st. 5. ZPP riješeno kao u izreci ove odluke.
Zagreb, 4. travnja 2024.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
