REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-254/2021-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu po sucu Marijanu Bertalaniču kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Nataše Balog, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika I. P. zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj: KO-DO- 144/2021 od 28. siječnja 2020., nakon održane rasprave u prisutnosti zamjenika Općinskog kaznenog državnog odvjetnika u Zagrebu Luku Rebca te okrivljenika I. P. uz branitelja odvj. K. G., dana 3. travnja 2024.

p r e s u d i o  j e

Okr. I. P., OIB:…, sin Z. i J. r. B., rođen ... u Z., iz Z., državljanin RH, inženjer informatike, neoženjen, otac dvoje maloljetne djece, neosuđivan,

k r i v  j e

što je:

dana 10. svibnja 2019. oko 7,40 sati u Z., protivno odredbi članka 47. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, upravljao biciklom marke "R.", broj okvira …, sjevernim nogostupom Z. avenije u smjeru istoka te je došavši do stupa javne rasvjete broj …, koji se nalazi istočnije od U. H. s., olako držeći da do štetnih posljedica neće doći, protivno odredbi članka 70. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, započeo pretjecati s lijeve strane vozačicu bicikla I. K., koja se biciklom marke "O.", broj okvira …, kretala ispred njega u smjeru istoka, na način da je svoj bicikl tijekom radnje pretjecanja propustio držati na potrebnoj udaljenosti od bicikla kojim je upravljala imenovana tako da ju ne ometa i ugrožava prilikom vožnje, iz kojeg razloga je naletio na I. K., uslijed kojeg naleta je I. K. zajedno s biciklom pala na nogostup, zadobivši ozljede u vidu krvnog podljeva na korijenu nosa, višeivernog prijeloma gornjeg dijela lijeve nadlaktične kosti s pomakom ulomaka, oguljotine na hrptovima obje šake i u području desnog ručnog zgloba, iščašenja 2. kosti doručja desne šake, te kontuzijskog biljega na lijevom koljenu, a koje ozljede u svojoj ukupnosti čine tešku tjelesnu povredu,

dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu, kršenjem propisa o sigurnosti prometa na cestama, izazvao opasnost za tijelo ljudi pa zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu - opisano u članku 227. stavku 1. i 2. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 227. stavak 2. Kaznenog zakona,

pa mu se temeljem članka 227. stavak 2. Kaznenog zakona izriče

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI

Temeljem članka 56. Kaznenog zakona okrivljeniku se izriče

UVJETNA OSUDA

te izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko okrivljenik u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

Temeljem članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku oštećenica I. K. se s imovinskopravnim zahtjevom upućuje u parnicu.

Temeljem članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku okrivljeniku se nalaže podmiriti troškove kaznenog postupka i to trošak sudskomedicinskog i prometnog vještačenja u iznosu od 337,26 eura, te nagradu i nužne izdatke punomoćnika oštećenice, čija visina će biti naknadno utvrđena posebnim rješenjem.

Obrazloženje

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu je uvodno označenom optužnicom optužilo okrivljenika I. P. da je počinio kazneno djelo činjenično i pravno opisano u izreci.

Pozvan da se očituje o osnovanosti optužnice, okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim za djelo koje mu je stavljeno na teret.

U dokaznom postupku su ispitani okrivljenik I. P., oštećenica u svojstvu svjedoka I. K. te prometni vještak S. H., uz suglasnost stranaka je pročitan nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine dr. D. M. (listovi 89-90), pročitana i pregledana je dokumentacija koja prileži spisu i to zapisnik o očevidu (listovi 3-4) skica mjesta događaja (list 5), fotografski elaborat (listovi 6-11), te izvodi iz kaznene i prekršajne evidencije za okrivljenika (listovi 120-121).

Okrivljenik I. P. je u svojoj obrani naveo da se u vrijeme i na mjestu predmetnog događaja kretao svojim biciklom po nogostupu izvan ucrtane biciklističke staze brzinom od 10-15 km/h. U trenutku kad je s lijeve strane počeo pretjecati oštećenicu koja se kretala biciklom ispred njega, dva puta je viknuo "pazi". Prilikom pretjecanja je držao potreban sigurnosni razmak od minimalno 1 metar. Kada je došao otprilike u istu ravan s biciklom oštećenice, ista je lagano skrenula ulijevo prema njemu, zbog čega je došlo do međusobnog kontakta koji on nije mogao izbjeći. On je pao na travnatu površinu, dok je oštećenica pala na asfaltnu površinu. Oštećenica nije čula njegovo upozorenje "pazi" jer je imala slušalice na ušima. On nije naletio na lijevu stranu oštećenice, već je ista svojom lijevom stranom naletjela na njega. Oštećenica se prilikom skretanja ulijevo neposredno prije naleta nije okrenula i provjerila "mrtvi kut", odnosno, da li se iza nje kreće neko drugo vozilo. Kontakt između nje i oštećenice je bio njegovom desnom podlakticom u lijevu podlakticu ili lakat oštećenice. Nije bilo kontakta biciklima već samo rukama. Prilikom pretjecanja je morao izaći iz ucrtane biciklističke staze. Pretjecanja je započeo desetak metara iza oštećenice. Nije upoznat s obavezom da na biciklu mora biti instalirano zvonce. U vezi toga je napomenuo da ni na biciklima koji se kupuju u trgovinama uglavnom nisu instalirala zvonca. Oštećenica se na biciklu kretala dosta sporije od njega te njeno kretanje nije djelovalo baš stabilno. Oštećenica I. K. je u svom iskazu (listovi 23,157,189) navela da se u vrijeme i na mjestu predmetnog događaja kretala svojim biciklom po nogostupu izvan ucrtane biciklističke staze. Iznenada je na nju naletio drugi biciklist koji se kretao iza nje. Uslijed naleta je pala na lijevu stranu nogostupa te prilikom pada zadobila predmetne ozljede. Neposredno prije naleta se kretala umjerenom brzinom. Nije koristila mobitel ni slušalice za mobitel, iako joj je jedna slušalica bila zataknuta za jedno uho. Ne sjeća se na koji je točno način došlo do kontakta između nje i okrivljenika. Neposredno prije naleta je čula uzvik "pazi", ali u tom trenutku nije znala što bi to značilo i što treba učiniti. Neposredno prije naleta nije skretala ulijevo. Analizirajući i ocjenjujući navedeni iskaz oštećenice I. K., kako pojedinačno tako i u vezi s drugom izvedenim dokazima, ovaj sud ga je ocijeni vjerodostojnim, budući da je sam po sebi logičan i uvjerljiv, a s druge strane potkrijepljen nalazom i mišljenjem prometnog vještaka S. H..

Iz nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine dr. D. M. (listovi 89-90) proizlazi da je oštećenica I. K. u predmetnoj prometnoj nesreći zadobila tešku tjelesnu ozljedu u vidu krvnog podljeva na korijenu nosa, višeivernog prijeloma gornjeg dijela lijeve nadlaktične kosti s pomakom ulomaka, oguljotine na hrptovima obje šake i u području desnog ručnog zgloba, iščašenja 2. kosti doručja desne šake, te kontuzijskog biljega na lijevom koljenu, a nastala je prilikom pada s bicikla. Ozljede stoje u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom.

Analizirajući i ocjenjujući navedeni nalaz i mišljenje vještaka za sudsku medicinu dr. D. M., ovaj sud ga je u cijelosti prihvatilo kao vjerodostojan budući da je sam po sebi logičan, stručan i uvjerljiv.

Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka prometni vještak S. H. (listovi 161- 164,190-191) proizlazi da se u konkretnom slučaju okrivljenik vozio na biciklu u smjeru istoka suprotno oznakama na biciklističkoj stazi iscrtanoj na sjevernom nogostupu Z. avenije, dostigavši oštećenicu koja se sporije od njega vozila na biciklu u istom smjeru. Kada je okrivljenik kao brži bio u pretjecanju s lijeve strane, u prolasku desnim bokom uz lijevi bok oštećenice je došlo do međusobnog kontakta izbočenih dijelova tijela, kontakta bicikala, ili kontakta bicikla s tijelom drugog vozača bicikla, što je imalo za posljedicu pad oštećenice s biciklom na lijevu bočnu stranu, na koju stranu je pao i bicikl okrivljenika, s tim da je okrivljenik, ako se ranije i kretao biciklističkom trakom, morao istu napustiti i voziti se površinom namijenjenom pješačkom prometu. Brzina kretanja bicikla nije od utjecaja na nastanak nesreće, već međusobni bočni sigurnosni razmak tijekom pretjecanja, ali se ne može odrediti tko je ušao kome u putanju, dali oštećenica okrivljeniku ili obrnuto, odnosno, moglo je to biti i međusobno približavanje u biciklistima uobičajenoj manje ili više vijugavoj vožnji. Okrivljenik je prije pretjecanja navodno uzviknuo "pazi". Uzvik "pazi" u prometu nema nikakvo tehničko značenje, neovisno o tome da li ga je oštećenica čula na vrijeme ili nije, da li je pravilno protumačila značenje uzvika, te da li je upućen njoj, već je za upozorenje drugim sudionicima u prometu, poglavito pješacima i drugim biciklistima, namijenjen uređaj za davanje zvučnih signala karakterističnog zvuka (zvonce), kojim bicikl okrivljenika nije bio opremljen, a njime je moga pravovremeno upozoriti oštećenicu na nailazak drugog bicikla s leđa. Do nesreće ni u kojem slučaju ne bi došlo da je okrivljenik za svoju vožnju na biciklu koristio biciklističku traku iscrtanu na južnom nogostupu Z. avenije namijenjenu za smjer kretanja prema istoku. Nesreća se mogla izbjeći na način da je okrivljenik na vrijeme pravilnim signalom upozorio oštećenicu na pretjecanje, pa kada bi ista u to bila uvjerena, tada bi okrivljenik mogao obaviti pretjecanje zauzimajući dovoljan bočni razmak na način da predvidi eventualni bočni pomak kojeg je oštećenica mogla imati u vožnji nestabilnim vozilom kao što je bicikl. Prema Pravilniku o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama bicikl mora biti opremljen uređajem za davanje zvučnih znakova. Prema tome, budući da nije bio opremljen uređajem za davanje zvučnih znakova, okrivljenikov bicikl je bio tehnički neispravan. Sigurnosni bočni razmak prilikom pretjecanja nije izrijekom propisan već je ostavljen na procjeni onoga koji obavlja radnju pretjecanja da uspostavi takav bočni razmak koji neće ugrožavati drugog sudionika u prometu. To znači da je trebao zauzeti veći bočni razmak od onog kojeg je ostvario, u kojem slučaju ne bi došlo do kontakta s oštećenicom.

Analizirajući i ocjenjujući navedeni nalaz i mišljenje prometnog vještaka S. H., ovaj sud ga je u cijelosti prihvatio kao vjerodostojan. To iz razloga što je isti sam po sebi logičan, stručan i uvjerljiv, na postavljena pitanja vještak je dao jasne, logične i uvjerljive odgovore, a s druge strane obrana nije ničim dovela u pitanje vjerodostojnost njegovog nalaza i mišljenja.

Na osnovu pojedinačne i sveukupne analize te ocjene izvedenih dokaza, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret i to na način opisan u izreci.

Na temelju zapisnika o očevidu (listovi 3-4) skice mjesta događaja (list 5), fotografskog elaborata (listovi 6-11), vjerodostojnih iskaza oštećenice I. K., te nalaza i mišljenja prometnog vještaka S. H. i vještaka sudske medicine dr. D. M., ovaj sud je nedvojbeno utvrdio da je do predmetne prometne nesreće došlo dinamikom i na način opisan u izreci, te da je u istoj oštećenica I. K. zadobila predmetnu tešku tjelesnu ozljedu.

Okrivljeniku je stavljeno na teret da je u konkretnom slučaju prekršio odredbu članka 47. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koja nalaže biciklistu da se kreće obilježenom biciklističkom stazom. Iako je u vrijeme i na mjestu predmetne prometne nesreće postojala obilježena biciklistička staza, okrivljenik se kretao na biciklu nogostupom izvan obilježene biciklističke staze. Prema nalazu i mišljenju prometnog vještaka S. H., do nesreće ni u kojem slučaju ne bi došlo da je okrivljenik za svoju vožnju na biciklu koristio obilježenu biciklističku stazu. Takvom nepropisnom vožnjom okrivljenik je izravno prouzročio predmetnu prometnu nesreću i time ostvario obilježja kaznenog djela koje mu je stavljeno na teret. Naime, da se okrivljenik kretao obilježenom biciklističkom stazom, ne bi došlo do naleta na oštećenicu. Prema tome, takva nepropisna vožnja okrivljenika je u izravnoj uzročnoj vezi s nastankom predmetne prometne nesreće.

Okrivljeniku je stavljeno na teret da je u konkretnom slučaju prekršio i odredbu članka 70. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koja nalaže biciklistu koji pretječe držati svoj bicikl na potrebnoj udaljenosti od bicikla koji pretječe, tako da ga ne ometa niti ugrožava u prometu. Prema nalazu i mišljenju prometnog vještaka S. H., do nesreće ne bi došlo da je okrivljenik prilikom pretjecanja oštećenice držao veći međusobni bočni sigurnosni razmak od onog koji je držao, i to na način da predvidi eventualni bočni pomak oštećenice uslijed vožnje nestabilnim vozilom kao što je bicikl. Takvom nepropisnom vožnjom okrivljenik je izravno prouzročio predmetnu prometnu nesreću i time ostvario obilježja kaznenog djela koje mu je stavljeno na teret. Naime, da je okrivljenik prilikom pretjecanja držao svoj bicikl na potrebnoj udaljenosti od bicikla oštećenice, ne bi došlo do naleta na istu. Prema tome, takva nepropisna vožnja okrivljenika je u izravnoj uzročnoj vezi s nastankom predmetne prometne nesreće.

Vezano za okrivljenikovu obranu, valja ukazati na činjenicu da je isti, a kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka S. H., upravljao tehnički neispravnim biciklom, budući da bicikl nije bilo opremljen uređajem za davanje zvučnih znakova (zvoncem). Naime, prema odredbi članka 166. stavak 1. točka f. Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN 85/2016) bicikl mora biti opremljen uređajem za davanje zvučnih znakova. Da je okrivljenik na svom biciklu imao ugrađeno zvonce, tada bi bio u mogućnosti zvonjenjem jasno upozoriti oštećenicu na svoje kretanje iza njenih leđa, i time prevenirati eventualni bočni pomak u njenom kretanju. Iz iskaza oštećenice proizlazi da je neposredno prije naleta čula okrivljenikov uzvik "pazi", ali u tom trenutku nije znala što bi to značilo i što treba učiniti. Međutim, prema nalazu i mišljenju prometnog vještaka S. H. uzvik "pazi" u prometu nema nikakvo tehničko značenje, neovisno o tome da li ga je oštećenica čula na vrijeme ili nije, da li je pravilno protumačila značenje uzvika, te da li je upućen njoj, već je za upozorenje drugim sudionicima u prometu, poglavito pješacima i drugim biciklistima, namijenjen uređaj za davanje zvučnih signala karakterističnog zvuka (zvonce), kojim okrivljenikov bicikl nije bio opremljen, a njime je mogao pravovremeno upozoriti oštećenicu na svoje kretanje iza njenih leđa. Prema tome, nesreća se mogla izbjeći na način da je okrivljenik na vrijeme pravilnim signalom upozorio oštećenicu na pretjecanje.

Okrivljenik je kriv za počinjenje djela koje mu je stavljeno na teret jer je morao znati i biti svjestan da vožnjom izvan obilježene biciklističke staze ugrožava sigurnost ostalih sudionika u prometu, ali je olako smatrao da do štetnih posljedica takve nepropisne vožnje neće doći. Također, okrivljenik je kriv jer je morao znati i biti svjestan da je bicikl relativno nestabilno vozilo kod čijeg kretanja valja računati na određeni bočni pomak, slijedom čega kod pretjecanja bicikla mora držati međusobni bočni sigurnosni razmak u odnosu na isti, ali je u konkretnom slučaju to propustio učiniti, pritom olako smatrajući da neće doći do naleta na oštećenicu.

Slijedom svega navedenog, ovaj sud je okrivljenika proglasio krivim.

Odlučujući o vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije koju treba primjeniti prema okrivljeniku, ovaj sud je istom izrekao uvjetnu kaznu zatvora jer je ocijenio da se i bez izvršenja kazne zatvora u konkretnom slučaju može očekivati ostvarenje zakonom određene svrhe kažnjavanja. Odmjeravajući izrečenu uvjetnu kaznu zatvora ovaj sud je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir da prema podacima iz kaznene evidencije (list 120) okrivljenik do sada nije osuđivan zbog počinjenja kaznenih djela, dok s druge strane nije našao otegotnih okolnosti. Iz svih navedenih razloga je okrivljeniku izrečena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci, koja kazna neće biti izvršena ukoliko isti u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo. Takvom vrstom i mjerom kaznenopravne sankcije će se po ocjeni ovog suda u konkretnom slučaju u odnosu na okrivljenika ostvariti generalna i specijalna prevencija.

Budući da je okrivljenik proglašen krivim, valjalo ga je temeljem članka148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku obvezati da naknadi troškove kaznenog postupka koji se odnose na sudskomedicinsko i prometno vještačenje.

U Zagrebu, 3. travnja 2024.

ZAPISNIČAR:

S U D A C:

Nataša Balog, v.r.

Marijan Bertalanič v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DOSTAVNA NAREDBA:

1. OKDO Zagreb

2. I. P.

3. odvj. K. G.

4. punomoćnik odvj. J. G.