REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-243/2023-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Željka Šarića člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja OZ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici Mira Glavaš i Hrvoje Šutalo, odvjetnici u Vinkovcima, protiv tuženika Zagrebačke banke d.d., OIB 92963223473 Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, koju zastupa punomoćnica Margita Kiš Kapetanović odvjetnica iz Odvjetničkog društva Porobija & Porobija u Zagrebu, radi ništetnosti i isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-625/2022-3 od 14. srpnja 2022., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj P-835/19-24 od 24. veljače 2022., u sjednici održanoj 3. travnja 2024.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se revizija tuženika kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom je utvrđena ništetnom odredba članka 2. Ugovora o kreditu broj 3206929647 od 28.06.2006. godine u dijelu u kojem se navodi da je kamatna stopa promjenjiva u skladu sa Odlukom o kamatnim stopama kreditora, bez navođenja ikakvih objektivnih parametara za promjenu iste, koji Ugovor je zaključen između tužitelja kao korisnika kredita u visini novčanog iznosa od 20.300,00 CHF u protuvrijednosti u kn po srednjem tečaju HNB-a na dan korištenja i tuženika te stoga isti članak ne proizvodi nikakav pravni učinak za ugovorne stranke (toč. I. izreke). Nadalje, utvrđena je ništetnom odredba članka 7. istog Ugovora o kreditu broj 3206929647 od 28.06.2006. godine kojima se regulira otplata kredita u jednakim mjesečnim anuitetima u CHF u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju kreditora za valutu ugovora (CHF), odnosno primjena valutne klauzule (otplate mjesečnih rata vezanu uz tečaj CHF na dan plaćanja mjesečnog otplatnog iznosa ugovorenog u anuitetima) tijekom trajanja otplate po predmetnom ugovoru o namjenskom kreditu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine broj 3204687913 od 19.04.2005. godine te isti članak ne proizvodi nikakav pravni učinak na ugovorne strane (toč. II. izreke). U toč. III. izreke utvrđena je ništetnom odredbe čl. 18. točka c) Ugovora o kreditu broj 3206929647 od 28.06.2006. godine koja glasi: „ Korisnik kredita može izvršiti prijevremenu konačnu otplatu kredita uz plaćanje naknade prema Odluci o Tarifi naknada za usluge Kreditora, odnosno općim uvjetima poslovanja Kreditora važećim u trenutku prijevremene otplate „ , točka J) koja glasi: „ Na prava i obveze ugovornih strana primjenjuju se Opći uvjeti poslovanja Zagrebačke banke d.d. …… Potpisom ovog Ugovora ugovorne strane izjavljuju da su upoznate s Općim uvjetima poslovanja Zagrebačke banke d.d. i pristaju na njihovu primjenu te izrijekom potvrđuju da im je pri sklapanju ovog Ugovora uručen primjerak istih. Ugovorne strane pristaju da se u skladu s Općim uvjetima poslovanja Zagrebačke banke d.d. na ovaj ugovorni odnos primjene i sve izmjene i dopune navedenih općih uvjeta poslovanja koje budu donesene za vrijeme trajanja ovog Ugovora“, točka K) koja glasi: Potpisom ovog Ugovora Korisnik kredita potvrđuje da je upoznat s uvjetima kredita/depozita i efektivnom kamatnom stopom/realnom godišnjom kamatnom stopom, te da mu je uručena otplatna tablica……. EKS/RGKS može biti promijenjen uslijed promjene kamatne stope na kredit kao i promjene zakonske regulative kojom se definira izračun EKS-a/RGKS-a……., te točke L) koja glasi : Ugovorne strane pristaju da kao dokaz o visini bilo koje tražbine po ovom Ugovoru služe poslovne knjige Kreditora i ostala dokazna sredstva s kojima Kreditor raspolaže……..“. U toč. IV. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju s naslova povrata preplaćenog iznosa otplate kredita temeljem ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi novčane tražbine u domaćoj valuti, u iznosu od 5.217,35 kuna, uvećano za pripadajuću zateznu kamatu na pojedinačne iznose, kako je to pobliže navedeno u toč. IV izreke prvostupanjske presude. Zatim, naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju s naslova povrata preplaćenog iznosa otplate kredita temeljem ništetne odredbe o valutnoj klauzuli novčane tražbine u domaćoj valuti, u iznosu od 25.363,02 kuna, uvećano za pripadajuću zateznu kamatu na pojedinačne iznose, kako je to pobliže navedeno u toč. V. izreke prvostupanjske presude. Odlukom o trošku obvezan je tuženik isplatiti tužitelju iznos od 11.062,50 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 24. veljače 2022. do isplate (točka VI. izreke), dok je u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadom troška odbijen kao neosnovan (točka VII. izreke).
2. Drugostupanjski sud je djelomično prihvatio žalbu tuženika i preinačio prvostupanjsku presudu u dijelu pod točkom III. izreke kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja radi utvrđenja ništetnim dijela odredaba članka 18. točka J) Ugovora o kreditu broj 3206929647 od 28. lipnja 2006. godine koja glasi: „ Na prava i obveze ugovornih strana primjenjuju se Opći uvjeti poslovanja Zagrebačke banke d.d. …… Potpisom ovog Ugovora ugovorne strane izjavljuju da su upoznate s Općim uvjetima poslovanja Zagrebačke banke d.d. i pristaju na njihovu primjenu te izrijekom potvrđuju da im je pri sklapanju ovog Ugovora uručen primjerak istih. Ugovorne strane pristaju da se u skladu s Općim uvjetima poslovanja Zagrebačke banke d.d. na ovaj ugovorni odnos primjene i sve izmjene i dopune navedenih općih uvjeta poslovanja koje budu donesene za vrijeme trajanja ovog Ugovora“, točka K) koja glasi: Potpisom ovog Ugovora Korisnik kredita potvrđuje da je upoznat s uvjetima kredita/depozita i efektivnom kamatnom stopom/realnom godišnjom kamatnom stopom, te da mu je uručena otplatna tablica……. EKS/RGKS može biti promijenjen uslijed promjene kamatne stope na kredit kao i promjene zakonske regulative kojom se definira izračun EKS-a/RGKS-a……., te točke L) koja glasi: Ugovorne strane pristaju da kao dokaz o visini bilo koje tražbine po ovom Ugovoru služe poslovne knjige Kreditora i ostala dokazna sredstva s kojima Kreditor raspolaže“, te je u tom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan (toč. I. izreke). U toč. II. izreke drugostupanjske presude djelomično je odbijena žalba tuženice kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu pod točkama I., II., IV., V. i VI. izreke, te u preostalom dijelu pod točkom III. izreke. Odbijen je zahtjev tuženice za naknadu troškova žalbenog postupka kao neosnovan (toč. III. izreke).
3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-4414/2022-2 od 16. studenog 2022. tuženiku dopustio reviziju u odnosu na sljedeće pravno pitanje:
„Može li sud u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, tužbeni zahtjev tužitelja umanjiti s tzv. potplaćenim iznosima odnosno negativnim tečajnim razlikama, na temelju materijalno pravnih prigovora tuženika koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK/CHF bio manji od tečaja HRK/CHF na dan isplate kredita?“.
4. Postupajući po navedenom rješenju tuženik podnio je reviziju pozivom na odredbu čl. 382. i 389.e Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP) zbog pitanja u odnosu na koje je dopuštena. Predlaže prihvatiti reviziju I preinačiti drugostupanjsku presudu te odbiti tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 680,48 kn uvećano za pripadajuće zatezne kamate na taj iznos, podredno ukinuti drugostupanjsku presudu i vratiti predmet na ponovni postupak drugostupanjskom sudu, uz naknadu troška revizijskog postupka.
5. Na reviziju nije odgovoreno.
6. Revizija nije osnovana.
7. Temeljem odredbe čl. 391. st. 3. ZPP ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
8. Nižestupanjski sudovi su prihvatili tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu u kojem je tražio isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, a na temelju nalaza i mišljenja financijskog vještaka pri čemu nižestupanjski sudovi nisu uzimali u obzir i nisu umanjivali tzv. potplaćene iznose kada je tečaj CHF bio niži od tečaja CHF na dan isplate kredita.
9. Prema shvaćanju tuženika, a vezano za postavljeno pitanje, posljedice ništetnosti se odnose na obje ugovorne strane pa stoga ne može samo tužitelj ostvarivati svoja prava na temelju ništetnosti pojedine ugovorene odredbe već je svaka ugovorna strana dužna vratiti dugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a to u konkretnom slučaju znači da je sud trebao uzeti u obzir i ono što je tužitelj platio manje od ugovorenog, jer je nesporno da je tužitelj u određenom razdoblju plaćao anuitete po tečaju CHF/HRK koji je bio niži od tečaja CHF/HRK na dan isplate kredita. Smatra da su nižestupanjski sudovi bili dužni postupiti po materijalnopravnom prigovoru tuženika da je nužno uzeti u obzir i manje plaćeno od strane tužitelja i za iznos negativnih tečajnih razlika umanjiti tužbeni zahtjev tužitelja.
10. Navedeno shvaćanje tuženika nije pravilno.
11. Naime, ovaj sud je u proširenom vijeću iz čl. 390. st. 2. ZPP u odluci broj: Rev 549/2023-4 od 18. prosinca 2023., odlučio o pravnom pitanju postavljenom u predmetnoj reviziji i izrazio pravno shvaćanje, koje glasi:
„U slučaju izostanka prigovora radi prebijanja ili materijalnopravnog prigovora prijeboja ili protutužbenog zahtjeva, u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, sud nije ovlašten niti dužan umanjiti tužiteljevu tražbinu s tzv. potplaćenim iznosima, odnosno negativnim tečajnim razlikama koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK
– CHF bio manji od tečaja HRK – CHF na dan isplate kredita.“.
12. Navedeno pravno shvaćanje je obrazloženo na sljedeći način:
„17. Prošireno vijeće prije svega smatra da temeljem odredbe čl. 323. st. 1. ZOO kod ništetnih ugovora, a isto tako kod djelomično ništetnih odredbi ugovora, svaka strana ima pravo na restitucijski zahtjev pri čemu je osnovna pretpostavka za odlučivanje o osnovanosti takvog zahtjeva da takav svoj restitucijski zahtjev pravilno postavi i istakne. Međutim da bi se uopće moglo odlučivati o potraživanju jedne od strane ugovora koji je djelomično ništetan potrebno je da takva strana u tom smislu postavi tužbeni zahtjev, odnosno ako se radi o tuženiku da postavi protutužbeni zahtjev ili procesnopravni prigovor radi prebijanja. Također je moguće da se postavi materijalnopravni prigovor prijeboja u smislu odredbi čl. 195. i čl. 196. ZOO. Jedino tada sud može odlučivati o potraživanju tuženice na ime restitucije temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o kreditu.
18. Kod toga prošireno vijeće ističe da se protutužba i procesnopravni prigovor radi prebijanja mogu staviti do zaključenja prethodnog postupka, a materijalnopravni prigovor prijeboja može se istaknuti do zaključenja glavne rasprave, s time da sukladno odredbi čl. 288.a st. 6. ZPP se radi opravdanja takvog prigovora ne mogu iznositi nove činjenice niti se mogu predlagati novi dokazi osim u slučaju iz čl. 299. st. 2. ZPP.
18.1. Slijedom toga, valja naglasiti da prigovor radi prebijanja (sudski prijeboj do kojeg dolazi u parnici odlukom suda) u postupovnopravnom smislu ne postoji ako ga tuženik na nesumnjiv način ne istakne te ako određeno ne navede koju tražbinu stavlja u prijeboj, s tim da tražbina koju je tuženik istaknuo takvim prigovorom mora biti kvantitativno određena. Jednako je tako i u odnosu na građanskopravni prijeboj, ali uz razlike koje proizlaze iz pravne prirode ovih instituta i odredbi čl. 333. st. 3. ZPP-a., kao i onih prekluzivne naravi iz čl. 288.a st. 6. ZPP-a.
19. U tom smislu, ako u postupku u odnosu na potraživanje tužene stranke, nije na određen način istaknut procesnopravni prigovor radi prebijanja iz čl. 333. ZPP ili materijalnopravni prigovor prijeboja (kompenzacija) iz čl. 195. i čl. 196. ZOO, odnosno ako nije podnesena protutužba, tada nema ni postupovnih pretpostavki za bilo kakvo odlučivanje o osnovanosti ili neosnovanosti potraživanja tuženice na ime restitucije u vezi s negativnim tečajnim razlikama temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o kreditu u CHF.
20. Obzirom na navedeno, kada tuženica samo općenito, kao u ovom slučaju (a istovjetno i u predmetu Rev 1277/2022), stavlja materijalnopravni prigovor kojim zapravo (samo) osporava visinu potraživanja tužitelja temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o kreditu koje se odnose na CHF valutnu klauzulu, sud nije ovlašten niti dužan umanjivati potraživanje tužitelja s negativnim tečajnim razlikama nastalim u razdoblju kada je tečaj CHF bio niži od tečaja CHF na dan isplate.“.
13. Ovaj sud ustraje pri navedenom odgovoru na postavljeno pitanje, pa s obzirom na činjenicu da ni iz utvrđenja nižestupanjskih sudova niti iz revizije tuženika ne proizlazi da je tuženik u ovom postupku iznosio prigovor radi prebijanja ili materijalnopravni prigovor prijeboja ili protutužbeni zahtjev, valjalo je temeljem odredbe čl. 393. st. 1. ZPP odbiti reviziju tuženika, kao neosnovanu.
Zagreb, 3. travnja 2024.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek