REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-258/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Pajalića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Željka Šarića člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. K. iz Z., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik M. U., odvjetnik u Z., protiv tuženika C. o. d.d. iz Z., OIB ..., uz sudjelovanje umješača na strani tuženika I. Š. iz Z., (prebivalište u S.), OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik J. G., odvjetnik u S., radi naknade štete, odlučujući o reviziji umješača na strani tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-1200/2021-2 od 22. veljače 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-2139/2012-89 od 26. svibnja 2021., u sjednici održanoj 3. travnja 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Ukida se presuda Županijskog suda u Splitu broj Gž-1200/2021-2 od 22. veljače 2022., te se predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Odluka o naknadi troška revizijskog dijela postupka ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Nalaže se tuženiku C. o. d.d. isplatiti tužitelju S. K. iznos od 20.050,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8. lipnja 2011. godine do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. godine do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a, kao i naknaditi mu prouzročen parnični trošak u iznosu od 16.750,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26. svibnja 2021.godine do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a, sve u roku od 15 dana.
II Odbija se tužitelj sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 114,23 kn kao previsoko postavljenim.".
2. Drugostupanjskom presudom odbijene su žalbe tuženika i umješača na strani tuženika (dalje: umješača) kao neosnovane i potvrđena je prvostupanjska presuda.
3. Rješenjem ovog suda broj Revd-3518/2022-2 od 6. rujna 2022. tuženiku i umješaču je dopušteno podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog pravnog pitanja:
"Ako je jedan dionik štetnog događaja - prometne nesreće motornih vozila pravomoćno osuđen u kaznenom postupku, može li se u parničnom postupku dokazivati doprinos drugog dionika istog štetnog događaja prometnoj nesreći, odnosno moraju li se sudovi očitovati na prigovor doprinosa oštećenika šteti ako je dokazan relevantan stupanj vjerojatnosti osnovanosti tog prigovora?".
4. Postupajući po predmetnom dopuštenju, protiv drugostupanjske presude umješač je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja u odnosu na koje je revizija dopuštena. Predlaže ovom sudu preinačiti, podredno ukinuti nižestupanjske odluke i predmet vratiti na ponovno suđenje.
5. Odgovor na reviziju nije podnesen.
6. Revizija je osnovana.
7. U skladu s odredbom čl. 391. st. 1. ZPP revizijski sud ispitao je pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja u odnosu na koje je dopuštena.
8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koju je pretrpio uslijed zadobivenih ozljeda u prometnoj nesreći koju je skrivio osiguranik tuženika, umješač na strani tuženika u ovom postupku.
9. Nižestupanjski sudovi su ocijenili da je umješač isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja, budući da je pravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj Ks-318/2010 od 6. svibnja 2011. proglašen krivim za kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa i osuđen na kaznu zatvora, pri čemu je u izreci kaznene presude navedeno da je umješač "upravljajući osobnim automobilom reg. oznake ZG ... kolnikom ... ulice lijevom prometom trakom za ravno u smjeru zapada dolaskom do raskrižja s ... ulicom protivno odredbi čl.59 st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, lakomisleno smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, nastavio vožnju ravno ušavši u raskrižje u trenutku dok je za njegov smjer kretanja bilo upaljeno crveno svjetlo na semaforu, uslijed čega je na prednji lijevi bočni dio njegova automobila svojim prednjim dijelom unatoč kočenju naletio osobni automobil reg. oznake ZG ... kojim je upravljao S. K.".
10. Prvostupanjski sud je zaključio da je sukladno odredbi čl. 12. ZPP vezan pravomoćnom osuđujućom presudom kaznenog suda i utvrđenjem kaznenog suda prema kojemu je umješač u ovom predmetu skrivio prometnu nesreću prolaskom kroz raskrižje na znak crvenog svjetla na semaforu. Navode umješača kojima je prigovorio doprinosu tužitelja nastanku štetnog događaja i štete, prvostupanjski sud je ocijenio neosnovanim obzirom na takva utvrđenja kaznenog suda.
11. Umješač u reviziji (kao i u podnesenoj žalbi) ukazuje na nalaz i mišljenje prometnog vještaka, iz kojeg bi proizlazilo da je tužitelj reagirao kočenjem prije sudara na udaljenosti s koje nije mogao vidjeti vozilo umješača te da nema elemenata uzročne veze između kočenja vozila tužitelja i kretanja vozila tuženika. Revident nalaz i mišljenje prometnog vještaka također dovodi u vezu s iskazom tužitelja koji je, suprotno takvom nalazu i mišljenju vještaka, iskazivao da je reagirao naglim kočenjem jer je ugledao vozilo umješača - zaključujući da je ostalo upitno zašto je tužitelj kočio, odnosno ukazuje na mogućnost postojanje doprinosa tužitelja nastanku štete, o čemu drugostupanjski sud u presudi nije iznio razloge niti je odgovorio na iznesene žalbene prigovore.
12. Prema odredbi čl. 12. st. 3. ZPP, u paničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.
13. Slijedom navedenog, parnični sud je vezan pravomoćnom presudom kaznenog suda u pogledu kaznenog djela i kaznene odgovornosti, ali je taj sud u mogućnosti samostalno odlučivati o tome je li tužitelj svojim držanjem doprinio nastanku štete.
14. Isto shvaćanje izneseno je primjerice u odluci ovog suda broj Rev-1280/10-2 od 22. prosinca 2010., prema kojem je parnični sud u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik proglašava krivim, ali u smislu navedene odredbe isto nije zapreka parničnom sudu da u parničnom postupku utvrđuje omjer doprinosa.
15. Dakle, u situaciji kad je jedan dionik štetnog događaja - prometne nesreće motornih vozila pravomoćno osuđen u kaznenom postupku, u parničnom postupku se može dokazivati doprinos drugog dionika istog štetnog događaja prometnoj nesreći - pri čemu valja imati na umu da je parnični sud vezan činjeničnim opisom kaznenog djela (tako i primjerice Rev 709/2018 od 18. svibnja 2021.).
16. U konkretnom slučaju, drugostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi odredbe čl. 375. st. 1. ZPP, budući da je propustio dati razloge o žalbenim navodima umješača koji su od odlučnog značenja.
17. Slijedom svega navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP ukinuti pobijanu drugostupanjsku presudu te predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
18. Ukinuta je i odluka o troškovima parničnog postupka jer se za sada ne zna uspjeh stranaka u sporu (čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP), a o troškovima revizije odlučit će se u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. i 4. ZPP).
Zagreb, 3. travnja 2024.
Predsjednik vijeća:
Željko Pajalić, v.r.
