REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 345/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i mr.sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja T. S. iz Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik D. L., odvjetnik u Z., protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Z., Z., OIB: …, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-896/2020-2 od 27. listopada 2020., kojom je preinačen dio presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-6239/2018-24 od 14. srpnja 2020. (toč. II. i dio toč.III. izreke), u sjednici od 3. travnja 2024.,

r i j e š i o  j e :

I. Prihvaća se revizija tuženika, preinačuje se presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-896/2020-2 od 27. listopada 2020. u toč. I. izreke kojom je preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 6239/2018-24 od 14. srpnja 2020. u toč. II. izreke i odluci o troškovima postupka (u dijelu toč. III. izreke) i sudi:

„1. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-6239/2018-24 od 14. srpnja 2020. (toč. II. i dio toč.III. izreke), u dijelu kojim je tužitelj odbijen s dijelom tužbenog zahtjeva preko iznosa od 8.352,67 eura/62.933,25 kn do iznosa od 8.876,02 eura/66.876,39 kn bruto odnosno u iznosu od 523,34 eura/3.943,14 kn zajedno sa zateznom kamatom osim kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanom u navedenom iznosu, koje teku na pojedine iznose od datuma pobliže naznačenih u izreci (stavak II. izreke) i u odluci o troškovima postupka (toč. III. izreke) u dijelu u kojem nije prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška preko iznosa od 831,17eura/ 6.262,50 kn do iznosa od 1.204,45 eura/9.075,00 kn odnosno za iznos od 373,28 eura/2.812,50 kn.

2. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.“

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak revizije u iznosu od 53,08 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju razliku manje isplaćenih plaća od 62.933,25 kn bruto zajedno s pripadajućim zateznim kamatama osim kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanom u navedenom bruto iznosu, koje teku na pojedine iznose od datuma pobliže naznačenih u izreci (stavak I. izreke); odbijen je tužbeni zahtjev preko iznosa od 62.933,25 kn do iznosa od 66.876,39 kn bruto (za iznos od 3.943,14 kn) zajedno sa zateznom kamatom osim kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanom u navedenom iznosu, koje teku na pojedine iznose od datuma pobliže naznačenih u izreci (stavak II. izreke) te je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 6.262,50 kn sa zateznom kamatom tekućom od 14. srpnja 2020. do isplate, sve po stopi pobliže određenoj kao u izreci (stavak III. izreke).

2. Drugostupanjskom presudom je u toč. I. izreke, odlučujući o žalbi tužitelja u odnosu na toč. II. i u dijelu toč. III. izreke kojim nije prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška za iznos od 2.812,50 kn (preko iznosa od 6.262,50 kn do iznosa od 9.075,00 kn), preinačena prvostupanjska presuda te je prihvaćen tužbeni zahtjev za daljnji iznos od 3.3943,14 kn bruto (preko iznosa od 62.933,25 kn do iznosa od 66.876,39 kn bruto) zajedno sa zateznom kamatom osim kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanom u navedenom iznosu, te je naloženo tuženiku da tužitelju naknadi daljnji parnični trošak u iznosu o od 2.812,50 kn (preko iznosa od 6.262,50 kn do iznosa od 9.075,00 kn) sa zateznom kamatom tekućom od 14. srpnja 2020. do isplate; dok je u toč. II. izreke naloženo tuženiku da tužitelju naknadi trošak sastava žalbe u iznosu od 781,25 kn.

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-4574/2021-2 od 26. listopada 2021. dopustio reviziju protiv drugostupanjske presude zbog pravnih pitanja:

"1. Ubrajaju li se sati odrađeni prema redovnom rasporedu radnog vremena na blagdan i neradni dan u mjesečni fond radnih sati te evidentiraju li se kao redovan rad uzimajući u obzir odredbe čl. 51. i čl. 52. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 96/15) te obvezujuća tumačenja Kolektivnog ugovora posebice Zaključak 153. Zajedničkog povjerenstva za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 21. prosinca 2015. godine kojim je utvrđeno da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati kao i da se sati rada blagdanom i neradnim danom i dan Uskrsa evidentiraju kao redovan rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu?

2. Jesu li radni dani koji ulaze u umnožak za izračun redovnog mjesečnog fonda radnih sati svi dani od ponedjeljka do petka obzirom je Zaključkom 153. Zajedničkog povjerenstva za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 21. prosinca 2015. godine utvrđeno da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati ili se dan blagdana koji padne u radni dan izuzima iz izračuna?

3. Je li rad blagdanom automatski i prekovremeni rad čak i u uvjetima kada nije ostvaren redovni mjesečni fond radnih sati?

4. Je li je sud u primjeni Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 96/15) vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora obzirom na odredbe čl. 18 i 19. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 96/15)?"

4. Na reviziju nije odgovoreno.

5. Revizija je osnovana.

6. Temeljem odredbe čl. 391. st. 1. ZPP-a ovaj sud je ispitao pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

7. Predmet spora u revizijskom stupnju postupka je zahtjev za isplatu razlike plaće koji tužitelj temelji na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da je tuženik pogrešno primjenjujući odredbu čl. 51. st. 10. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj 143/13 i 96/15 - dalje: KU/13), odnosno odredbe čl. 49. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj 29/18 – dalje: KU/18), pogrešno obračunao mjesečni fond radnih sati, a posljedično tom i broj prekovremenih sati.

8. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojih je revizija dopuštena proizlazi da je u ovom stadiju postupka sporan način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati, jer prema tvrdnji tužitelja u mjesečni fond radnih sati računaju se svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tuženika mjesečni fond sati računa na način da se od dana u tjednu odbiju samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji eventualno pada u tjednu. Dakle, sporno je tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13, odnosno istovjetne odredbe čl. 49. st. 10. KU/19.

9. Odredbom čl. 51. st. 10. KU/13 određeno je da redovni mjesečni fond radnih sati čine sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna, a mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati.

10. Prema shvaćanju ovoga suda, s obzirom na odredbu čl. 19. st. 6. KU/13, prema kojoj tumačenje povjerenstva ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, sud je prilikom primjene KU/13 vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU/13 (tako i ovaj sud u odlukama poslovni broj Revr-630/2017, Revr-676/13, Revr- 793/13, Revr-1515/13 i dr.). Pri tome, nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.

11. Odredbu čl. 51. st. 10. KU/13 Zajedničko povjerenstvo za tumačenje dva puta je tumačilo.

12. Tako su na 23. sjednici održanoj 1. srpnja 2015., s obzirom na veliki broj upita vezanih uz mjesečni fond radnih sati kada blagdan pada u radni dan, članovi povjerenstva odlučili na sve upite odgovoriti općenitim tumačenjem te su donijeli Zaključak broj 148 koji glasi:

"Sukladno Kolektivnom ugovoru, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad.

U skladu ustavnog izjednačavanja prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima, kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem sati od radnika s 40-satnim radnim tjednom.

Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira radi li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen. Primjerice, s obzirom da u listopadu 2015. godine jedan blagdan pada u radni dan mjesečni fond radnih sati za taj mjesec iznosi 168 sati za sve je radnike isti neovisno u kojim oblicima rada oni rade (od ponedjeljka do petka, u smjeni, turnusu i dr.). Svaki sat rada koji radnik odradi iznad 168 sati predstavlja prekovremeni rad i treba biti plaćen.".

13. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na sjednici od 21. prosinca 2015. donijelo je Zaključak 153. koji glasi:

"Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koji radnik odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-tnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati.

Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira radi li se samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno. Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

Radnik koji radi u dane blagdana, neradne dane utvrđenim zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima. Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada u radni dan, imaju pravo na naknadu plaće.

Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21, 48 i 148.".

14. Ovaj sud ne nalazi da bi obzirom na opće odredbe obveznog prava trebalo otkloniti primjenu navedenih tumačenja kao sastavnog dijela KU/13.

15. Zaključak broj 153. u bitnom se razlikuje od Zaključka broj 148. (koji je Zaključkom broj 153. stavljen izvan snage) u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati, dok je prema ranijem Zaključku broj 148. redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati.

16. Zaključak broj 153 o tumačenju odredbe članka 51. st. 10. KU/13 nije stavljen izvan snage.

17. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na 30. sjednici donijelo je Zaključak broj 169 koji glasi:

"Zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora, a izmijenjeni Zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene.".

18. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja stupio je na snagu 1. prosinca 2013. te se tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 donesene po Povjerenstvu pod brojem 148, a prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati, primjenjuje od njegova stupanja na snagu.

19. Budući da je tumačenje broj 148 izmijenjeno i stavljeno izvan snage tumačenjem broj 153 dana 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju redovni mjesečni fond radnih sati bi činio umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i 8 sati, od dana izmjene tumačenja, dakle od 21. prosinca 2015. primjenjuje se to novo tumačenje.

20. Obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koji predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora (čl. 19. st. 6. KU/13), osnovana je tvrdnja tuženika da je drugostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da je tuženik u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računao mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu.

21. Odredbom čl. 52. KU/13 odnosno 50. KU/18 određeno je da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa, evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

22. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se u postotcima navedenim u čl. 51. KU/13, odnosno čl. 49. KU/18.

23. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe st. 9. čl. 51. KU/13, odnosno čl. 49. KU/18.

24.1. Budući da tužitelj tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 3.943,14 kn (sada osporavani dio) temelji na neosnovanoj tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati, koje u svom opsegu ne spori, pogrešno je drugostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev tužitelja ocijenio osnovanim.

24.2. Drugostupanjski sud zauzima pogrešan stav da prekovremeni rad predstavlja rad ostvaren iznad mjesečnog fonda radnih sati u koji ne ulaze dani blagdana iz kojeg razloga nema mjesta primjeni Zaključku 153. a koji taj fond utvrđuje kao umnožak radnih dana u mjesecu bez subota i nedjelja, dakle uključuje blagdane u taj fond.

25. Naime, kao što je prvostupanjski sud naveo u obrazloženju, vještak se očitovao na prigovor tuženika, navodeći da ukoliko sud zauzme shvaćanje da se u konkretnom slučaju primjenjuje Zaključak broj 153., da ne bi postojale razlike plaća. S obzirom se u konkretnom slučaju radi o potraživanjima za razdoblje nakon 21. prosinca 2015. (pobijani dio tužbenog zahtjeva je potraživanje tužitelja za siječanj 2016. do listopada 2018.), prema shvaćanju revizijskog suda, primjenjuje se Zaključak broj 153., slijedom čega tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan (tako i u odluci ovoga suda poslovni broj Rev-281/2021-2 od 27. travnja 2021.).

26. Stoga je pravilno prvostupanjski sud ocijenio osnovanost tužbenog zahtjeva za razdoblje nakon 21. prosinca 2015. primjenom Zaključka broj 153.

27. S obzirom da je tuženik osporio i dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na naknadu za godišnji odmor, a koji dio tužbenog zahtjeva (za razdoblje od veljače do rujna 2014.) je prvostupanjski sud pravilno umanjio prema nalazu vještaka za iznos od 750,76 kn, jer je osnovano prihvatio izjavu tužitelja od 22. studenog 2014. (list 18. spisa) prema kojoj tužitelj prema tuženiku nema drugih potraživanja s osnova naknade za godišnji odmor za razdoblje od veljače 2014. do rujna 2014., a na koji izračun stranke nisu imale primjedbu.

28. Slijedom navedenoga valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 1. ZPP prihvatiti reviziju tuženika i preinačiti pobijanu presudu na način kako je odlučeno u izreci ove odluke.

Zagreb, 3. travnja 2024.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil, v.r.