- 1 -              Revd 3762/2023-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 3762/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari I- tužitelja T. A., OIB … i II- tužitelja J. A., OIB …, oba iz M. D., zastupani po punomoćniku B. Z., odvjetniku u P., protiv tuženika A. Z. d.d. Z., OIB …, zastupanog po punomoćniku N. B., odvjetniku u Odvjetničkom društvu K. i B. j.t.d. Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-96/2023-3 od 23. svibnja 2023., u dijelu kojim je preinačena presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Vrbovcu, broj Pn-106/2021-10 od 17. studenoga 2022., na sjednici održanoj 6. prosinca 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

I. Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.

 

II. Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

III. Odbija se tuženikov zahtjev za naknadu troškova sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.

 

 

Obrazloženje

 

1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-96/2023-3 od 23. svibnja 2023., u dijelu kojim je preinačena presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Vrbovcu, broj Pn-106/2021-10 od 17. studenoga 2022. postavljajući četiri pitanja koja drži važnima za rješenje spora, ali i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi, a koja glase:

 

1) Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika?

 

2) Je li drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, kada je postupajući po ovlaštenju iz čl. 373.a ZPP, utvrdivši bitne činjenice različito od prvostupanjskog suda, preinačio prvostupanjsku presudu, a da pritom u njegovoj presudi o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju zapisnika (u konkretnom slučaju o iskazima tužitelja iz zapisnika na kojima drugostupanjski sud temelji odluku) i samog tog zapisnika?

 

3) Je li drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP i povredu čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, kada je postupajući po ovlaštenju iz čl. 373.a ZPP, utvrdivši bitne činjenice različito od prvostupanjskog suda, preinačio prvostupanjsku presudu, a da pritom nije odlučivao na temelju rezultata cjelokupnog postupka, nije ocijenio sve izvedene dokaze, niti je obrazložio zbog čega pojedine dokaze prihvaćene po prvostupanjskom sudu ne prihvaća?

 

4) Je li drugostupanjski sud postupio protivno odredbama iz čl. 366.a st. 1. i 2., te čl. 373.b. st. 2. ZPP, kada je postupajući po ovlaštenju iz čl. 373.a ZPP, utvrdivši bitne činjenice različito od prvostupanjskog suda, preinačio prvostupanjsku presudu, nakon što je ona već bila jedanput ukinuta u povodu žalbe i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja, pa je time počinio bitnu povredu odredaba iz parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP jer nije drugi put ukinuo prvostupanjsku odluku i sam proveo postupak uz odgovarajuću primjenu odredaba o postupku pred prvostupanjskim sudom radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja i nije ponovio već izvedene dokaze na koje je uputio u svojoj ranijoj odluci (a koje ni prvostupanjski sud u ponovnom postupku nije izvodio radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja) pa bi zbog toga prvostupanjsku odluku trebalo ponovno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje?

 

2. Kao razloge zbog kojih pitanja smatraju važnima za odluku o sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, predlagatelji se u odnosu na postavljeno prvo do treće pitanje pozivaju na odluke Rev-x 108/2012-2 od 13. studenoga 2013., Rev-x 607/2016-2 od 21. siječnja 2020., Rev-x 705/2017-3 od 21. rujna 2021., Revd 405/2020-2 od 25. veljače 2020., Revd 1718/2020-2 od 23. rujna 2020., Revd 493/2021-2 od 4. svibnja 2021., a u odnosu na četvrto postavljeno pitanje na odluku Županijskog suda u Zagrebu Gž-581/2019-5 od 26. listopada 2021.

 

3. Tužitelji su naveli da su im zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka povrijeđena temeljna prava zajamčena čl. 29. i čl. 48. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014 – dalje: Ustav), sadržana i u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06 i 13/17, dalje: Konvencija) i to pravo na pravično suđenje i pravo vlasništva.

 

4. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik predlaže isti odbiti. Traži troškove sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.

 

5.1. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - službeni pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP) revizijski je sud ocijenio da pravna pitanja koja su tužitelji postavili u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, tužitelji kroz postavljena pitanja zapravo predlaže da se ispita da li su u konkretnom slučaju počinjene određene bitne povrede odredaba parničnog postupka, a što je suprotno pravnoj prirodi revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP (a time i suprotno pravnoj prirodi prijedloga za dopuštenje revizije).

 

5.2. Uz navedeno, a u vezi iznesenih razloga važnosti postavljenih pitanja, valja reći da, budući da se postavljena postupovno pravna pitanja suštinski odnose na to je li drugostupanjski sud u pobijanoj odluci propustio ocijeniti neke dokaze, utvrditi i obrazložiti neke činjenice odnosno neki žalbeni prigovor, koje predlagatelji smatraju odlučnima, a sud ne, ali i na način koji predlagatelji smatraju pravilnim, što je pitanje postojanja ili nepostojanja bitne povrede odredaba parničnog postupka u ovom konkretnom slučaju, pa u situaciji kad takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda ili drugog drugostupanjskog suda (kao što je upravo u ovom predmetu slučaj) ne radi se važnim pitanjima u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.

 

5.3. Nadalje, tužitelji su naveli da su im zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka povrijeđena temeljna prava zajamčena Ustavom – pravo na nepristrano i pravično suđenje (čl. 29. Ustava) i pravo vlasništva (čl. 48. Ustava). Međutim, ovaj sud u tvrdnjama o arbitrarnosti pobijane drugostupanjske odluke ne nalazi da bi se o povredi takve naravi i intenziteta radilo da bi za posljedicu imalo povredu temeljnih prava. Naime, arbitrarnim se može ocijeniti pojedinačni akt pri čijem je donošenju njegov donositelj bez razboritih ili bez ikakvih razloga odstupio od ustaljene prakse, nije uzeo u obzir očigledno mjerodavan propis ili je mjerodavni propis pogrešno protumačio i primijenio, na način i u mjeri koja konkretni pojedinačni akt čini pravno neprihvatljivim. Iz osporenih presuda razvidno je da je prvostupanjski sud proveo postupak i izveo dokaze na način utvrđen mjerodavnim postupovnim zakonskim odredbama. Također je razvidno da su tužitelji bili u mogućnosti pratiti postupak i sudjelovati u njemu uz odgovarajuću stručnu pomoć te poduzimati sve zakonom dopuštene postupovne radnje i ulagati pravne lijekove, dok je osporena odluka donesena u skladu s mjerodavnim pravom Republike Hrvatske, a pravno stajalište i primjenu zakona drugostupanjski sud obrazložio je na valjan i prihvatljiv način. Što se tiče pritužbe koja se odnosi na navodnu povredu prava vlasništva zajamčenog čl. 48. Ustava odnosno prava na mirno uživanje imovine zajamčenog čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju, ovaj sud primjećuje da se postupak pred nižim sudovima odnosi na tipični građanskopravni spor između privatnih osoba te da odluke nižih sudova nisu očigledno nezakonite, arbitrarne niti očito nerazumne.

 

Dakle, tužitelji nisu učinili vjerojatnim da bi im osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka bilo povrijeđena gore navedena temeljna Ustavom zajamčena prava.

 

6. Slijedom navedenog, a u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP – zbog pravnih pitanja koje tužitelji smatraju važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava – valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i. 2. ZPP, odlučiti kao pod stavkom I. izreke, dok je u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP – u pogledu pozivanja na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom – valjalo na temelju čl. 389.a st. 4. ZPP odlučiti kao pod stavkom II. izreke ovog rješenja.

 

7. Tuženiku nisu priznati zatraženi troškovi sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 155. st. 1. ZPP jer to nije bila radnja potrebna za vođenje ovog postupka (stavak III. izreke ovog rješenja).

 

Zagreb, 6. prosinca 2023.