Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 80 Gž Ob-383/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice M. Č., OIB:…, Z.¹, zastupljene po punomoćniku I. Š., odvjetniku u Z.², protiv I. tuženika Tea Maleca, OIB:…, Z.¹, zastupanog po punomoćniku N. K., odvjetniku u Z.¹, II. tuženika K. S., OIB:…, S. i III. tuženice J. U., OIB:…, S., radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P Ob-64/22-31 od 23. svibnja 2023., dana 2. travnja 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P Ob-64/22-31 od 23. svibnja 2023.
Odbacuje se podnesak (dopuna žalbe) tužiteljice podnesen 14. lipnja 2024. kao nepravovremen.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem utvrđen je prekid postupka (točka I. izreke), te je odlučeno da će se postupak nastaviti nakon pravomoćnosti postupka koji se vodi kod istog prvostupanjskog suda pod poslovnim brojem P-146/22. (točka II. izreke).
2. Protiv navedenog rješenja žale se tužiteljica putem punomoćnika žalbom od 6. lipnja 2025. i osobno žalbom od 14. lipnja 2024. sadržajno zbog pogrešne primjene materijalnog prava što predstavlja žalbeni razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. st. 1. t. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 24/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), te se predlaže pobijano rješenje ukinuti.
3. Žalba podnesena 6. lipnja 2024. je neosnovana, a podnesak koji sadržajno predstavlja dopunu žalba koja je podnesena 14. lipnja 2024. je nepravovremena.
4. Prvostupanjski sud je utvrdio da je tužiteljica pokrenula parnični postupak radi utvrđenja izvanbračne stečevine na koji postupak je upućena rješenjem iz ostavinskog postupka koji se vodi iza pokojnog M. M. i to sa tužbenim zahtjevom da se utvrdi da imovina (koja je detaljno opisana u tužbenom zahtjevu), a koja je ušla u sastav ostavine iza pokojnog M. M. predstavlja izvanbračnu stečevinu tužiteljice i ostavitelja u jednakim dijelovima pa da u ostavinsku imovinu ne ulazi ½ dijela imovine. Tužba je podnesena protiv tuženih kao zakonskih oporučnih nasljednika.
5. Prvostupanjski sud je također u bitnome utvrdio da je tužiteljica u predmetu istog prvostupanjskog suda poslovni broj P-146/22 podnijela tužbu protiv T. M. (ovdje 1. tuženika i nasljednika) radi utvrđenja da je taj tuženik nedostojan za nasljeđivanje pokojnog M. M. koju temelji na tvrdnji da se isti ogriješio o obvezi uzdržavanja o ostavitelju i nije mu htio pružiti nužnu pomoć pa su ostvarene pretpostavke iz čl. 125. st. 1. toč. 4. Zakona o nasljeđivanju.
6. Prema pravnom shvaćanju prvostupanjskog suda za pitanje pasivne legitimacije 1. tuženika od odlučnog je značaja ima li isti pravni status nasljednika. Utvrdivši da se o navedenom pitanju vodi spor između stranaka, a što utječe i na nasljednopravne dijelove ostalih zakonskih i oporučnih nasljednika to pitanje nedostojnosti za nasljeđivanje 1. tuženika po mišljenju prvostupanjskog sud predstavlja i prethodno pitanje za odluku u ovom sporu jer o položaju 1. tuženika, kao nasljednika, ovisi i njegova pasivna legitimacija. Slijedom navedenog prvostupanjski sud je odlučio da ne rješava sam o tom prethodnom pitanju pa je odlučeno kao u pobijanom rješenju temeljem odredbe čl. 213. st. 1. i čl. 215. st. 4. ZPP.
7. Suprotno žalbenim navodima odluka prvostupanjskog suda je pravilna i zakonita i to kako u odnosu na 1. tuženika tako i u odnosu na ostale tuženike.
8. Naime, kako je pokretanjem tužbe radi utvrđenja nedostojnosti 1. tuženika u nasljeđivanju pokojnog prednika M. M. dovedena u pitanje njegova pasivna legitimacija u ovom postupku koji je protiv njega kao jednog od sunasljednika podnijela tužiteljica radi utvrđenja izvanbračne stečevine na ostavinskoj imovini M. M., to se suprotni žalbeni navodi ne mogu prihvatiti.
9. Pri tome treba nadodati da prema odredbi čl. 201. ZPP-a ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima (jedinstveni suparničari), smatraju se oni kao jedna parnična stranka, tako da su u slučaju ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju učinak parničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže se i na one koji te radnje nisu poduzeli.
10. U sporu o tome ulazi li određena stvar (odnosno, pravilnije, pravo vlasništva određene stvari) u ostavinu, nasljednici su nužni suparničari, jer se spor može riješiti samo na jednak način za sve nasljednike. Opseg ostavine ne može biti različit za pojedine nasljednike. Odsutnost nekog od sunasljednika u parnici radi utvrđenja sastava ostavine predstavlja nedostatak procesnopravne legitimacije za vođenje parnice, zbog čega bi takvu tužbu trebalo odbaciti.
11. Slijedom navedenoga kako je pokretanjem tužbe radi utvrđenja nedostojnosti 1. tuženika u nasljeđivanju pokojnog prednika M. M. dovedena u pitanje pasivna legitimacija 1. tuženika u ovom postupku to se suprotni žalbeni navodi da se prekid postupka ne bi trebao odnositi i na ostale tuženike kao sunasljednike.
12. Slijedom navedenog je odlučeno kao u izreci pod točkom I. ove drugostupanjske odluke, a osnovom odredbe čl. 380. t. 2. ZPP.
13. Pobijano rješenje suda prvog stupnja dostavljeno je punomoćniku tužiteljice dana 23. svibnja 2023.
14. Protiv navedenog rješenja je punomoćnik tužiteljice podnio pravovremenu žalbu dana 6. lipnja 2023., a tužiteljica je osobno putem pošte dana 14. lipnja 2024. podnijela podnesak koji po svom sadržaju predstavlja dopunu žalbe.
15. Dopuna žalbe je nepravovremena.
16. Prema odredbi čl. 348. st. 1. ZPP rok za žalbu iznosi 15 dana, a prema odredbi čl. 358. st. 2. ZPP je žalba nepravovremena ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njezino podnošenje.
17. Obzirom je tužiteljici, prijepis pobijanog prvostupanjskog rješenja dostavljen putem punomoćnika 23. svibnja 2023. a podnesak odnosno dopuna žalbe podnesena 14. lipnja 2023., dakle, po proteku roka od 15 dana za podnošenje žalbe (i dopune žalbe), to je navedenu dopunu žalbe tužiteljice valjalo odbaciti kao nepravovremenu u smislu čl. 348. st. 1. ZPP te odlučiti kao pod točkom II. izreke ove drugostupanjske odluke.
U Zagrebu 2. travnja 2024.
S u t k i nj a:
Gabriela Topić Kordej, v.r.
