Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-508/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Joke Umićević kao predsjednice vijeća, Ines Kovačević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i mr.sc. Iris Gović Penić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. G. pok. M. iz M., OIB:…, zastupan po punomoćnici A. B. B., odvjetniku u M., protiv tuženika pod 1) I. U. pok. D., W., SR Nj., zastupan po punomoćniku S. A., odvjetniku u M., pod 2) M. R.¹ (upisanog prezimena "R.²") rođ. U. iz M., i pod 3) M. R. rođ. U. iz B., tužena pod 3) zastupana po punomoćniku za primanje pismena-tuženoj pod 2), radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi 1. tuženika protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj P-684/19-28 od 12. studenog 2020., dana 2. travnja 2024.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba 1. tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj P-684/19-28 od 12. studenog 2020.

II Odbija se zahtjev tužitelja za troškom odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio sljedeću presudu:

Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

I/ "Utvrđuje se da je tužitelj I. G. pok. M., M., OIB:…, isključivi vlasnik dijela čestice zemlje 1699/5 upisane u zk.ul. 888/1 KO M.-M., u površini od 90 m2, pobliže označenog i prikazanog brojevima 1-2-3- 4-5-6-7 na Geodetskom snimku-Skici s preklopljenim katastarskim planom od 05.09.2019. godine, sačinjenom od stalnog sudskog vještaka za geodeziju A. R., dipl. ing. geod. u M., kao i dijela čestice zemlje 1699/5 upisane u zk.ul. 888/1 KO M.-M., u površini od 112 m2, pobliže označenog i prikazanog na istom Geodetskom snimku-Skici s preklopljenim katastarskim planom brojevima 9-10-11-12-13-14-15-16, a koji Geodetski snimak-Skica s preklopljenim katastarskim planom od 05.09.2019. godine predstavlja sastavni dio izreke ove presude, te je tužitelj ovlašten nakon što se po prijavnom listu formiraju posebne čestice zemlje u koje će ući navedeni dijelovi čestice zemlje 1699/5 u površinama od 90 m2 i 112 m2, temeljem ove presude i tog prijavnog lista zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva tih novonastalih čestica zemlje u koje ulazi gore navedeni dijelovi čestice zemlje u površinama od 90 m2 i 112 m2 na svoje ime za cijelo, uz istodobnu uknjižbu brisanja tog prava vlasništva u navedenim dijelovima navedene nekretnine sa imena tuženih.

II/ Nalaže se tuženiku pod 1) I. U. da tužitelju naknadi parnične troškove u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, u iznosu od 14.550,00 kuna, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude, pa do isplate i koja se određuje sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, odnosno uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena".

2. Protiv navedene presude žalbu ulaže 1. tuženik zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka predlažući da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu u skladu sa žalbenim navodima tuženika uz naknadu troška parničnog postupka 1. tuženiku, podredno da istu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba 1. tuženika je neosnovana.

4. Tužitelj je podnio odgovor na žalbu.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio ovaj sud smatra da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 28713,89/14 i 70/19,80/22 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a. te nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati jer ista sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u samom postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

6. Prvostupanjski sud je na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio sve okolnosti koje su relevantne za donošenje pravilne i zakonite odluke te je na osnovu izvedenih dokaza i njihove ocjene u skladu sa odredbom čl. 8. ZPP-a pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da je isključivi vlasnik dijela čestice zemlje 1699/5 upisane u zk.ul. 888/1 KO M.-M., u površini od 90 m2, pobliže označenog i prikazanog brojevima 1-2-3- 4-5-6-7 na Geodetskom snimku-Skici s preklopljenim katastarskim planom od 05.09.2019. godine, sačinjenom od stalnog sudskog vještaka za geodeziju A. R., dipl. ing. geod. u M., kao i dijela čestice zemlje 1699/5 upisane u zk.ul. 888/1 KO M.-M., u površini od 112 m2, pobliže označenog i prikazanog na istom Geodetskom snimku-Skici s preklopljenim katastarskim planom brojevima 9-10-11-12-13-14-15-16.

8. Prvotuženik u žalbi u bitnome ističe da tužitelj odnosno njegov pravni prednik, a s obzirom da mu je pravomoćnom odlukom tada nadležnog tijela Općine M. bila dodijeljena površina od 201 m2 predmetne čestice, a što proizlazi iz priloženih isprava, ne može pozivati da nije znao da mu ne pripada sporni dio čestice koji je predmet ovog sudskog postupka jer je tužitelj bio upoznat i sa predmetnom odlukom a isto se odnosi i na rješenje o nasljeđivanju O-224/71 iza smrti M. G, oca tužitelja, jer upravo iz ostavinskog rješenja proizlazi da je imovina ostavitelja nekretnina k.o. M.- M. - pravo korištenja ZU 888 za cijelo 1699/ 18 a koja je bila formirana za vrijeme života M. G. i to u skladu sa ugovorom koji je zaključen 5. ožujka 1965.

9. Stoga 1. tuženik ističe da je ovdje i prednik tužitelja M. G. i njegova supruga (majka tužitelja) kao i sam tužitelj bili upoznati sa navedenim ispravama pa se stoga ovdje ne može govoriti o njihovoj savjesnosti jer nije ispunjen taj subjektivni uvjet dakle svijest onoga koji se poziva na stjecanje prava vlasništva dosjelošću odnosno svijest stjecatelja da je to njegovo vlasništvo i da nije imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

10. Prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće činjenice:

- da je očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika A. R. dipl. ing. geod. radi identifikacije predmeta spora vještak u svom nalazu i mišljenju identificirao predmetnu nekretninu, koju je prikazao na slici lica mjesta izrađenoj u nalazu (list 54 spisa), te na fotografijama (list 47-53 spisa),

- da je vještak u nalazu naveo kako je na očevidu tužitelj pokazao cijeli obuhvat koji posjeduje na terenu, i koji je sa svih strana definiran čvrstim lomnim točkama (betonskim zidovima, linijom asfaltne ceste i rubom postojeće kuće), a na skici koja je prilog ovom nalazu i mišljenju je označen brojevima 1, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 6, 5, 4, 3 i 2 i ima površinu 403 m2,

- da se taj obuhvat u cijelosti nalazi na katastarskoj č. zem. 670 k.o. M.-M. a koja nije usklađena sa zk stanjem, a nakon uvida u planove na temelju kojih se vode zemljišne knjige, utvrđeno je da se predmetni obuhvat nalazi na sljedećim zk česticama:

1. - dio zk. č. zem. 1699/5 oznake 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7 – površine 90 m2,

2. - cijela zk. č. zem. 1699/18 oznake 6, 7, 8, 9, 16 i 17 – površine 201 m2, 3. - dio zk. č. zem. 1699/5 oznake 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15 i 16 – površine 112 m2,

- da su obuhvati pod rednim brojem 1. i 3. a koji su predmet spora i koji su na skici vještaka sa preklopljenim katastarskim planom koja je prilog nalaza prikazani crvenim točkastim ispunom,

- da u izvadku iz zemljišne knjige ZU 888/1 k.o. M.-M. (list 6 spisa), je utvrđeno da je na čest. zem. 1699/5 R. voćnjak površine 1213 m2, upis prava vlasništva na ime društveno vlasništvo za cijelo,

- da iz darovnog ugovora od 13. lipnja 1968. godine proizlazi da je ugovor zaključen između ugovornih stranaka i to darovateljice U. V., žene D., iz M. i U. Ivana pok. D. iz Nj. (ovdje tužitelja) R. M. rođ. U. iz B. i R. M. rođ. U. iz M., kao daroprimatelja,

- da predmetnim darovnim ugovorom darovateljica daruje svojoj djeci, daroprimcima, svakome po ¼ dijela prava korištenja čest. zem. 1699/5 koja ima ukupnu površinu 3206 m.č. ZU 888 k.o. M.-M., što daroprimatelji sa zahvalnošću prihvaćaju, te je ugovor potpisan od strane darovatelja U. V. i daroprimatelja U. I., R. M. i R. M. a koji je ovjeren kod Općinskog suda u Makarskoj pod brojem II OV BR. 601/68 dana 13. lipnja 1968. godine,

- da na ugovoru stoji ovjera voditelja zk odjela Općinskog suda u Makarskoj od 9. rujna 1968. godine br. Z-430/68 kojom se potvrđuje da je na temelju navedene isprave obavljena uknjižba naložena rješenjem od 9. rujna 1968. i na ugovoru stoji ovjera i trećeg Općinskog suda u Beogradu, OV br. 4310/68 od 21. juna 1968.,

- da iz rješenja Općinskog suda u Makarskoj Z-430/68 od 9. rujna1968. (list 8 spisa), proizlazi da je navedenim rješenjem, na temelju darovnog ugovora od 13. lipnja 1968. OV.601/68 i OV. 4310/68, izvršena uknjižba prava poljoprivrednog korištenja na čest. zem. 1699/5, ZU 888, u korist U. I. pok. D. iz M. za ¼, R. M. rođ. U. iz B. za ¼, R. M. rođ. U. iz M. za ¼, uz istodobno brisanje tog prava s imena U. V. žene D. rođene S. iz M.,

- da iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Makarskoj O-144/78 od 16. studenog 1978. proizlazi da je iza pok. U. V. ud. D., imovina ostaviteljice pobliže navedena pod točkom I rješenja, raspoređena zakonskim nasljednicima temeljem zakona i to R. M. rođ. U. iz B., kći ostaviteljice za 1/3 dijela, U. I. pok. D. iz Nj., sin ostaviteljice za 1/3 dijela i R. M. rođ. U. iz M., kći ostaviteljice za ¼ dijela,

- da iz ugovora o davanju na korištenje gradskog zemljišta za izgradnju obiteljske stambene zgrade br. 01-177E/1-1965 od 5. ožujka 1965. proizlazi da je ugovor zaključen između Općine M. i G. M. pok. I. iz M., po kojem ugovoru Općina M. daje na korištenje građevinsko zemljište za izgradnju obiteljske stambene zgrade na čest. zem. 1699/18, površine 201 m2 k.o. M.¹-M.², građevinska parcela br. 2-A, predio R., korisniku G. M. pok. I. iz M., uz uvjete uređene navedenim ugovorom, ugovor je potpisan od strane korisnika zemljišta G. M. i predsjednika Općine M. ing. I. V.,

- da iz rješenja Z-255/65 od 27. ožujka 1965. proizlazi da se navedenim rješenjem na osnovu prijavnog lista br. 77/65 od 3. ožujka 1965., sa nacrtom, ugovora o davanju na korištenje građevinskog zemljišta za izgradnju obiteljske stambene zgrade općine M. br. 01-1770/1-1965 od 5. ožujka 1965. na zahtjev SO M. br. 04/2- 1749/1-1965 od 23. ožujka 1965., dozvoljava u zemljišnoj knjizi za k.o. M., dioba čest. zem. 1699/5, voćnjak i pašnjak sa 200 + 3374 m.č. površine, zk tijelo 4. ZU 888, društvenog vlasništva u podčestice čest. zem. 1699/5, voćnjak sa 200 m2 i pašnjak 3173 m2 površine na R., te gradilište čest. zem. 1699/18 gradilište R. sa 201 m2 površine, te uknjižba prava korištenja u svrhu izgradnje stambene zgrade na zemljištu društvenog vlasništva, parcela 1699/18, gradilište R. sa 201 m.č. tijela ZU 888 u korist G. M. pok. I., iz M., kao starješine domaćinstva, uz istodobnu uknjižbu brisanja prava korištenja sa imena U. V.,

- da iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Makarskoj O-224/71 od 6. ožujka 1972. proizlazi da je iza smrti G. M. pok. I., imovina ostavitelja pobliže navedena pod točkom I rješenja, raspoređena temeljem zakona nasljednici G. K. ud. M., supruge ostavitelja za cijelo,

- da iz situacija terena k.o. M.-M. od 18. svibnja 1976. (list 15 spisa), proizlazi da je u navedenoj situaciji prikazan posjed R. J., Č. J., obitelji G., uz napomenu da se za G. ulicu uzima 175 m2 + 111 (prilazni put), ukupno 286 m2 zemljišta vlasništvo U. V. i djece,

-da iz prijepisa posjedovnog lista 277 proizlazi da je na čest. zem. 670, M.. ul. Kuća i dvorište površine 472 m2, upis posjeda na ime K. G., M., …,

- da iz ugovora o darovanju od 7. svibnja 2015. proizlazi da je ugovor zaključen između ugovornih stranaka K. G. ud. M. iz M., kao darovateljice i I. G. ovdje tužitelja, pok. M. iz M., kao daroprimaoca te ugovorom stranke suglasno utvrđuju da je darovateljica majka daroprimaoca koja jamči da je isključiva vlasnica nekretnine označene kao čest. zem. 1699/18 ZU 888 k.o. M.-M. za cijelo, da je vlasnica ½ dijela čest. zem. 7/2 i 22/1, obje u ZU 988 K.O. K., da je izvanknjižna vlasnica dijela č. zem. 1699/5 u površini od 126 m2 i drugog dijela iste čest. zem. 1699/5 u površini od 78 m2 k.o. M.-M.,

- da darovateljica daruje opisane nekretnine označene u čl. 2 Ugovora daroprimatelju, što isti u cijelosti sa zahvalnošću prihvaća, te ugovorom darovatelj daje ovlaštenje za uknjižbu prava vlasništva temeljem navedenog ugovora u zemljišnim knjigama, a darovateljica potpisom ugovora uvodi darovatelja u posjed darovanih nekretnina,

- da je čl. 9. Ugovora o darovanju stranke u interne svrhe ugovaraju da je na nekretnini označenoj kao čest. zem. 1699/18, izgrađena obiteljska kuća darovateljice, pa stranke ugovaraju da je i ta kuća kao jedinstveni i neodvojivi dio čest. zem. 1699/18 k.o. M.-M., predmet ugovora,

- da je Ugovor o darovanju potpisan od strane darovateljice K. G., daroprimaoca I. G., te sudionika Lj. B., A. I.; te je predmetni Ugovor ovjeren kod javnog bilježnika A. B. sa sjedištem u M. pod brojem OV-3019/2016 dana 8. ožujka 2016. i OV-3222/2016 dana 11. ožujka 2016.,

- uvidom u rješenje o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odsjek za graditeljstvo i zaštitu okoliša od 13. travnja 2015. je utvrđeno da je povodom zahtjeva I. G. iz M., doneseno rješenje o izvedenom stanju kojim je ozakonjena završena, zahtjevna, poluugrađena stambena zgrada (jugoistočni dio), razvedenih vanjskih tlocrtnih dimenzija 9,10 x 20,01 m, ukupne građevinske bruto površine 467,58 m2 sa 5 nadzemnih etaža, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje (S+P+2K+POTK.) sa završnim, ravnim, neprohodnim krovom, a dijelom kosim krovom visine vijenca 11,13 m u kojoj se nalaze 4 stambene jedinice i garaža i to u suterenu jedna stambena jedinica, na drugom katu jedna stambena jedinica, te u potkrovlju tehnički izlaz na ravni neprohodni krov, rekonstruirana (dograđena i nadograđena), na kč. z. 690 k.o. M.¹-M.² u M.¹, na adresi … ulica, prikazana na geodetskom snimku izvedenog stanja br. 2013-0203-001 od 20. veljače 2013., izrađena u G. d.o.o. od ovl. ing. geodezije B. Č., dipl. ing. geod. (GEO 174) i na arhitektonskom snimku izvedenog stanja oznake TD 23/13 iz veljače 2013., izrađenom u D. e. c. d.o.o. iz Z. od ovl. arhitektice B. G. dipl. ing. arh. (A 3176), - da iz povijesnog izvadka katastarskog stanja na predmetnoj čest. zem. 1699/5 k.o. M.- M. (kat. čest. 670), uz potvrdu o identifikaciji čestice (list 41 spisa), razvidno da je od revizije katastra 50-tih godina č. zem. 1699/5 imala površinu od 3574 m2 i bila upisana u posjedovni list br. 726 na posjednika Ursić Vinka ž. Dinka te je 1965. godine prijavnim listom 77/65 od predmetne čestice formirana nova č. zem. 1699/18 površine 201 m2 i upisuje u PL 1092 na G. M. pok. I., a č. zem. 1699/5 ostaje sa površinom od 3373 m2 u PL 726 na U. V. ž. D.,

- da je 1970. godine prijavnim listom 58/70 od č. zem. 1699/5 nastaje nova č. zem. 1699/25 površine 225 m2 i upisuje u PL 1353 na B. M. ž. M. rođ. U. a č. zem. 1699/5 ostaje sa površinom od 3148 m2 u PL 726 na U. V. ž. D.,

- da je 1970. godine prijavnim listom 389/70 od č. zem. 1699/5 nastaju nove č. zem.: -1699/26 – 254 m2 u PL 726 – U. V. ž. D., -1699/27 – 160 m2 u PL 726 – U. V. ž. D., -1699/28 – 310 m2 u PL 1397 – R. M. ž. J. rođ. U., - 10 -1699/29 – 184 m2 u PL 1398 – U. I. pok. D., - 1699/30 – 184 m2 u PL 1399 – R. M. rođ. U., -1699/31 – 184 m2 u PL 338 – P. M. pok. P., -1699/32 – 230 m2 u PL 726 – U. V. ž. D. – 120 m2, PL 181 – K. A. ud. M. – 103 m2, PL 344 – P. P. i M. pok. T. – 7 m2, -č. zem. 1699/8 ostaje sa površinom od 1752 m2 u PL 726 na U. V. ž. D.,

- da 1971. prijavnim listom 524/71 od č. zem. 1699/5 nastaje č. zem. 1699/17 površine od 339 m2 i upisuje u PL 1494 na R. B. pok. M. a č. zem. 1699/5 ostaje sa površinom od 1585 m2 u PL 726 na U. V. ž. D., 1972. godine prilikom izrade novog premjera za k.o. M. koji je stupio na snagu 1975. godine na dijelu zk čestice 1699/5 nastaje nova katastarska čestica 670 površine 472 m2 (kuća i dvor) i upisuje se u posjedovni list br. 277 na posjednika G. K. iz M. i takav je upis je i danas te katastarski i zk. podaci nisu usklađeni,

- da tužitelj I. G. u svom iskazu u bitnome ističe da je ovo stanje koje je utvrđeno u postupku stekao darovanjem od svoje majke G. K. prije 5-6 godina, koja je to stekla nasljedstvom iza njenog pok. oca M. G. koji je preminuo 1971. te su nekretnine koje su predmet spora u gabaritima koje su pokazani na terenu još njegovi roditelji utvrdili prije 50 godina i nikada nitko njegove roditelje, kao ni njega koji je zajedno s njima posjedovao ove nekretnine nije ometao u posjedu odnosno ometao u vlasništvu kao ni osporavao granice koje je još njegov otac na terenu utvrdio, da je za spor saznao tek prije 6-7 godina kada se tuženik pod 1) pojavio, i tada ga je prvi puta vidio tvrdeći da je on vlasnik ovih nekretnina koje su predmet postupka ističući da je on vlasnik svega ovoga što je istaknuto u postupku, te da će dovesti geodeta i da će sve to premjeriti, s čim se suglasio, ali nije vidio skicu koja je izrađena od strane geometra, a kada je 1. tuženik drugi puta došao i tražio je od njega da za sporno zemljište plati oko 40.000,00 EUR-a, na što nije pristao jer 1. tuženik u tom trenutku nije ni bio vlasnik tog zemljišta, jer je njegova majka kao nasljednik iza pok. oca stekla to zemljište, a uz to su i sestre imale pravo na svoj dio, te majka 1. tuženika kao i njegove sestre nisu polagale pravo na to zemljište niti su mu to ikada osporavale, kuća u kojoj živi izgrađena je 1965-1966. južni dio predmeta spora odnosi se na vrt ispred kuće i suteren kuće i taj dio je još njegov otac ogradio i taj vrtal je majka obrađivala, sadila, a u suterenu kuće je jedno vrijeme njegova sestra A. I. živjela da kada se radio taj suteren koji je izgrađen odmah kada i kuća 1965/1966, nitko se tome nije protivio, kao ni kada se taj prostor uređivao i kada je u njemu živjela njegova sestra, stepenice uz kuću koje vode do tog dijela napravljene su u isto vrijeme kad i kuća jedino je on dogradio jedan kat kuće pred Domovinski rat,a sjeverni dio predmeta spora, koji se nalazi odmah uz … ulicu oduvijek je bio parking, tu je njegov otac koji je bio autoprijevoznik parkirao svoja vozila, i nikada se nitko tome nije protivio, otac je to i betonirao, a nešto je on kasnije popravljao, te se ni tome nikada nitko nije protivio, natkriveni izdignuti parking kojem se pristupa sa … ulice, a graniči sa ovim sjevernim parkingom koji je predmet spora, to je parking g. I., i napravljen je sredinom 70 godina prošlog stoljeća, kada je g. I., na njihovoj gomilu izgradio zid, poravnao teren i napravio sebi parking, i to mu njegov otac nije osporavao, niti je među njima bilo ikakvih sporova, a g. I. je taj dio zemljišta kupio od obitelji U., i on ima svoju kuću u neposrednoj blizini ovog parkinga naime njegova kuća je odmah uz kuću tužene pod 2), istočno od kuće I. nalazi se kuća tužene pod 2), a zapadno od kuće I. je kuća obitelji J. te je tuženik i od ostalih susjeda tražio naknadu a njegovi roditelji i on nikada nisu dali nikakvu novčanu kompenzaciju obitelji U. za ovo zemljište koje je dodijeljeno njegovim roditeljima te mu je njegova majka darovala sporno zemljište a koje je naslijedila od oca i bila u posjedu predmetne zemlje a tužena pod 2) ima kuću od 1980. prošlog stoljeća te je ona došla nakon što je njegova obitelj izgradila kuću te po kazivanjiima njegove majke otac je dobio zemljište i majka je čuvala to što je dobiveno a kako je bespravno izgradio prvi kat kuće pokrenuo je postupak legalizacije te se nije bavio papirima, dao je da to sve agencija obavi,

- da 1. tuženik u svom iskazu u bitnome navodi u pogledu predmeta spora da je početkom 90 godina sa suprugom došao kod svoje sestre ovdje tužene pod 2) na večeru, i tada mu je tužena pod 2) dala jedan dokument po kojem je on, njegova sestra i njihova majka dobili po 1200 m2 zemljišta, a kada je pitao gdje je to zemljište, ona je rekla da on to zaboravi, ništa posebno nije pojašnjavala. Navodi da je on na području gdje je i predmet ovog spora i kuća tužene pod 2), imao jedno zemljište površine 184 m2 za koje sam bio podnio zahtjev za gradnju kuće nakon toga je to zemljište prodao "Ž. p." za gradnju odmarališta a što se tiče ovog zemljišta koje je predmet ovog spora, njemu je g. I. D. rekao da postoji jedan parking plac kojeg bi se trebalo "uhvatiti", misleći na ovaj parking plac koji je predmet spora, jer je on bio zainteresiran da to zemljište kupi od njega. Kako je on čuo da taj parking plac koristi tužitelj, njemu se obratio 2015.g., a prije nije mogao jer je bio bolestan, a kada se obratio tužitelju 2015. tad s njim nije bio geometar a niti se izrađivala nekakva skica, pa se on samo obratio sa pitanjem, je li isti zainteresiran da mu plati ovaj parking, na što je on potvrdno odgovorio tražeći da ga ne odere sa cijenom. Pri tome nije bilo govora o nikakvim iznosima, te nije točno da je od njega tražio 50.000,00 EUR-a za ovaj parking. Dogovorili su se u kući da će se naći u gradu i taj je razgovor u gradu trajao je svega 10-15 min, jer mu je tužitelj rekao da on ne pristaje da mu plati novac za ovaj parking da ako želi da ga za to tuži te do izlaska suda na teren on prije nije ni znao da je u južnom dijelu predmeta spora vrt i suteren, a to prije nije vidio jer živi u Nj., a zbog bolesti jedan period nije dolazio u H.,

- da je vidio da je izgrađena kuća tužitelja i nema ništa protiv kuće tužitelja, te on ne zna od koga je njegova obitelj dobila zemljište za tu kuću i jesu li oni to kupili, kome su te pare otišle, o tome on ništa ne zna, zna samo da on nikakva novac nije dobio, nije vidio kada se betonirao parking i kada su se radili ovi zidovi uokolo parkinga i kuće te je čuo da je bilo govora o nekakvoj garaži koja je sada apartman, to ne zna, niti ga se to tiče,

- da dokumenti koji je njemu sestra pokazala, a po kojem svakom od njih pripada po 1200 m2 zemljišta, to je bila sudska odluka u postupku kojeg je njihova majka pokrenula da se njoj i njima - djeci od općine dodijeli zemljište zbog zemljišta koje je im je nacionalizirano tako da i oni dobiju zemljište za gradnju kuće te mu je tada sestra rekla da se radi o zemljištu kod … spomenika, dio tog zemljišta je on prodao Ž. p., a jedan dio kojeg nije smio prodati, a trebao je služiti kao put do izgrađenih kuća zaposjeo je g. K.,

- da 2. tužena M. R., u svom iskazu u bitnome ističe da u pogledu zemljišta koje je predmet spora je postojala matična čestica oznake 1699/5 koja se cijepala na više čestica, matična čest. 1699/5 imala je ukupnu površinu cca 1500 m2.te osporava navode 1. tuženika da su dobili po 1200 m2 svaki od njih jer su dobili po ¼ od matične čestice koja čestica se na prijedlog geometra R. a na zahtjev majke cijepala tako da smo su svi dobili po lokaciju za gradnju nekretnine navodeći da su 50-tih godina prošlog stoljeća nekretnine su bile nacionalizirane tako da su lokacije na ovom području bile društveno vlasništvo - državna imovina i kao takve dodjeljivale su se za gradnju, pa je na tom na tom području njenoj obitelji oduzeto nacionalizirano zemljište. Kada se cijepala ova čest. 1699/5 zatražili su dodijele lokacija te je po punomoći za 1. tuženika za njega zatražila lokaciju za gradnju od SO M. a u pogledu zemljišta koje je predmet spora kao i zemljišta na kojoj je izgrađena kuća tužitelja, to zemljište nikada nije bilo predmet prodaje između moje majke V. U. i g. M. G. jer je M. G. od SO M. dobio to građevinsko nacionalizirano zemljište za gradnju kuće koje je ogradio zemljište ogradio te je svima bilo jasno da je ogradio i dio zemljišta koja mu nije bila dodijeljena od SO M. tako da je M. G. zauzeo nešto više zemljišta od onog koje mu je dodijeljeno i već tada ga je ogradio i na tom zemljištu je izgradio kuću i parking koji je predmet spora time da su to radili i ostali susjedi te je u to vrijeme njena majka to znala i nije se tome protivila jer je zemljište bilo nacionalizirano a za oduzeto zemljište je majka dobila naknadu a kuća tužitelja je bila jedna od prvih kuća izgrađenih na tom području 1965.-1966. te su svi ograđivali kuće i nitko se nije baš držao onoga što mu je dodijeljeno a njena majka koja je umrla 1978. se nije protivila u pogledu zemljišta na kojem je tužitelj izgradio kuću i ogradio to zemljište, te posjeduju predmetnu nekretninu 60 godina te se nitko od njih nije protivio osim 1. tuženika u ovom postupku,

- navodi da K. G. i tužitelj nisu nikada premjeravali nekretninu koju drže u posjedu, niti su u tom pravcu nju u svezi toga kontaktirali te nikada njoj ni njenoj sestri nisu nudili nikakvu novčanu naknadu kao kompenzaciju za ovo zemljište niti su oni to od njih tražili, te navodi da priznaje tužbeni zahtjev tužitelja u pogledu predmeta spora,

- da iz iskaza saslušanih svjedoka u ovom postupku i to M. G., D. S., A. P., A. I. proizlazi, a koji svjedoci kao susjedi imaju neposrednih saznanja o predmetu spora i kojima sud poklanja vjeru, da su utuženi dijelovi predmetne nekretnine u naravi jedinstvena cjelina sa kućom tužitelja, ograđena okućnica u čijem sastavu je predmetni dio sa sjeverne strane (garaža sa betoniranim prilazom kući) te s južne strane (suteren obiteljske kuće sa vrtom ograđen betonskim zidovima) te se tužitelj kao i njegovi prednici nalaze u kontinuiranom dugotrajnom nesmetanom posjedu više od 40 godina predmetnih dijelova a što potvrđuju i 1. tuženik i 2. tužena u svojim iskazima.

11. Prvostupanjski sud na temelju detaljne analize provedenog dokaznog postupka, izvodi pravilan pravni zaključak da su ovdje prednici tužitelja, njegov otac M. G. kao i majka K. G. a sada i 1. tužitelj u neometanom posjedu predmetnih dijelova više od 40 godina te da tuženici uključujući i ovdje žalitelja nisu nikada u tome ometali obitelj G. u posjedovanju tih dijelova nekretnine koji su predmet ovog spora, a niti su tuženici vršili na tim dijelovima vlasnička ili druga stvarna prava a pri tome sud nije poklonio vjeru iskazu supruge 1. tuženika M. U. koja navodi da je njen suprug prije 40 godina u nekoliko navrata pitao za sporne dijelove nekretnine koje posjeduje tužitelj odnosno njegovi prednici jer upravo su ti navodi u suprotnosti sa navodima iz iskaza samog 1. tuženika koji jasno navodi mu je g. I. ukazao za plac koji koristi tužitelj te se tek tada potaknut ukazivanju g. I. negdje 2015. obratio tužitelju vezano za prodaju predmetnih dijelova čestice a pri tome zemljište koje je 1. tuženiku bilo dodijeljeno u površini od 1200 m2 ne odnosi se na predmet ovog spora.

12. Međutim, kako je ovdje sporna savjesnost posjeda koja je temeljna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a na koju upire 1. tuženik u žalbenim navodima, valjalo je u ovom konkretnom slučaju utvrditi jesu li tužitelj odnosno njegovi prednici imali poštenje posjeda.

13. Pravilno se sud poziva na odredbu čl. 18. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br.: 91/96,68/98., 137799. - odluka USRH, 22/00-Odluka USRH. 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. – dalje: ZV) prema kojoj odredbi posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na posjed ne pripada a prema st. 5. istog članka posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotnim.

14. Pravilno sud zaključuje da je ovdje na tuženiku teret dokazivanja da posjed tužitelja nije pošten.

15. Suprotno žalbenim navodima 1. tuženika prvostupanjski sud je pravilno zaključio da ovdje tuženik nije dokazao nepoštenje posjeda tužitelja jer iz dokaznog postupka jasno proizlazi da je sam tužitelj u trenutku smrti njegovog oca M. G. bio maloljetno dijete pa je stoga životno i logično da nije imao saznanja o kakvoći posjeda pok. oca na predmetnim dijelovima pa tako niti njegova majka K. G. koja je u cijelosti naslijedila supruga i koja je cijelo vrijeme držala u posjedu spornu nekretninu kao okućnicu kuće koja je izgrađena na zemljištu koje je dodijeljeno njenom suprugu M. G. na korištenje navodeći tužitelju da je otac dobio zemljište za gradnju a da je majka čuvala ono što je naslijedila i držeći u posjedu predmetno zemljište koje nitko nije ometao niti osporavao uključujući ovdje tuženike kao zemljišnoknjižne vlasnike predmetnih dijelova čestice 1699/5 koji nikada nisu dugi niz godina to osporavali obitelji G. koja je dugi niz godina u samostalnom posjedu predmetnih dijelova sve dok 1. tuženik nije o tome saznao od g. I. pa se tek 2015. obratio ovdje tužitelju tražeći novčanu naknadu za predmetno zemljište.

16. Dakle sama okolnost da su sporni dijelovi predmetne čestice 1699/5 upisani na tuženike kao zk. suvlasnike ne dovode automatizmom do nesavjesnosti posjeda jer je upravo u svakom konkretnom slučaju potrebno dokazivati ovaj subjektivni element a to je svijest posjednika da stvar koju drži nije njegova a što 1. tuženik u ovom konkretnom slučaju nije dokazao stoga su žalbeni navodi 1. tuženika u tom pravcu neosnovani.

17. Upravo i sama činjenica da zemljišnoknjižni vlasnici koji su susjedi obitelji tužitelja nisu svojim ponašanjem ukazivali da ti dijelovi ne pripadaju tužitelju je još dodatna okolnost da su kako tužitelj tako i njegova majka bili uvjerenja da stvar koju drže je njihova a posebno kada predmetni dijelovi u naravi, a što je utvrđeno i očevidom i geodetskim vještačenjem, čine jedinstvenu cjelinu u potpunosti ograđenoj a što potvrđuje i sam 1. tuženik kao i saslušani svjedoci koji imaju neposrednih saznanja o predmetu spora.

18. Također ovdje niti rješenje o nasljeđivanju iza pok. M. G., a čiju cjelokupnu imovinu nasljeđuje majka tužitelja u kojem nisu obuhvaćeni sporni dijelovi, ne dovode u sumnju savjesnost majke tužitelja jer se radi o jedinstvenoj cjelini ograđene nekretnine koju je majka cijelo vrijeme držala u neometanom posjedu zajedno sa suprugom kao i nakon njegove smrti koji je umro … 1971. stoga su žalbeni navodi 1. tuženika kojim osporava savjesnost majke neosnovani.

19. Prema odredbi čl. 160. st. 3. ZV-a nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati.

20. Posjed majke K. G. upisan je i u evidenciji posjeda temeljem posjedovnog lista u kojem je ista upisana za cijelo kao posjednik kat. čestice 670 zv. … ul. površine 472 m2 a koja se sastoji od kuće i dvorišta površine 472 m2 a koji posjed obuhvaća i predmetne dijelove sporne čestice.

21. Stoga je pravilno sud zaključio da je ovdje K. G. kao stvarni vlasnik i pošteni posjednik bila ovlaštena to svoje stečeno pravo vlasništva prenijeti na svog sina ovdje tužitelja temeljem darovnog ugovora od 7. svibnja 2015. u smislu odredbe čl. 115. i čl. 116. ZV-a.

22. Slijedom navedenog pravilno je sud primijenio odredbu čl. 159. st. 3. a u vezi s čl. 160. st. 3. ZV-a kada je utvrdio da je majka tužitelja kao samostalna posjednica čiji je posjed pošten stekla pravo vlasništva sporne nekretnine dosjelošću i to protekom roka od 20 godina do darovanja predmetne nekretnine tužitelju te je kao darovateljica bila ovlaštena svoje pravo vlasništva stečeno na temelju zakona (čl. 129. st. 1. ZV-a) prenijeti na ovdje tužitelja kao daroprimca.

23. Prema odredbi čl. 159. st. 3. ZV-a samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

24. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a valjalo je žalbu 1.tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu a kako je to odlučeno u ovoj drugostupanjskoj odluci.

25. Tužitelj je odbijen s potraživanjem troška odgovora na žalbu jer taj trošak nije bio nužan za vođenje ove parnice (čl. 155. st. 1. ZPP-a).

U Zagrebu 2. travnja 2024.

Predsjednica vijeća

Sanja Joka Umićević, v.r.