Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-279/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sucu ovog suda Mihi Mratoviću , kao sucu pojedincu, na temelju nacrta prijedloga više sudske savjetnice Mirne Veža, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja T. T., OIB: ..., iz M., kojeg zastupa punomoćnik V. S., odvjetnik u Odvjetničkom društvu M. i P., u R. protiv protivnika osiguranja 1. HEP E. d.o.o., Z., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnica A. P., mag.iur., djelatnica 1. protivnika osiguranja i 2. HEP O. D. S. d.o.o., Z., E. R., OIB: ..., radi određivanja privremene mjere,odlučujući o žalbama protivnika osiguranja ad.1. i ad.2. izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji posl.br. Ovr-1614/2023-7 od 22. prosinca 2023., 2. travnja 2024.

r i j e š i o  j e

Odbijaju se žalbe protivnika osiguranja ad.1. i ad. 2. kao neosnovane te se potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj Ovr-1614/2023-7 od 22. prosinca 2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem, a radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja, određena je privremena mjera kojom se protivniku osiguranja zabranjuje poduzimanje bilo kakove radnje u svezi obrađivanja poljoprivrednog zemljišta te mu se zabranjuje da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagatelju osiguranja na nekretninama pobliže opisanim u točki I. izreke pobijanog rješenja. Točkom II. izreke pobijanog rješenja riješeno je kako privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja pravovremeno se žali protivnik osiguranja, pobijajući isto zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14; dalje: ZPP), a koja odredba se primjenjuje na temelju odredbe članka 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17; dalje: OZ), predlažući ovom sudu, pobijano rješenje ukinuti.

3. Žalbe protivnika osiguranja ad.1. i ad. 2. nisu osnovane.

4. Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi, sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a, u vezi članka 21. stavak 1. OZ-a te sukladno odredbi članka 50. stavak 5. OZ- a, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi bitnu povredu odredaba postupka, niti ostvarenje žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava, odnosno kojeg drugog žalbenog razloga iz članka 50. stavak 5. OZ-a na koji pazi po službenoj dužnosti.

5. U svojoj žalbi protivnici osiguranja u bitnom navode kako nisu bile ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere, propisane odredbom članka 346. stavka 1. OZ-a te ukazuju kako je obustava isporuke električne energije izvršena pozivom na odredbe Zakona o tržištu električne energije („Narodne novine“, broj 111/21., 83/23, dalje ZTEE) i Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom („Narodne novine“, broj 100/22, dalje: Pravilnik).

6. Prema odredbi iz članka 346. stavka 1. OZ-a radi osiguranja nenovčane tražbine sud može odrediti privremenu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

7. Prvostupanjski je sud u provedenom postupku utvrdio odlučne činjenice i to:

-da je predlagatelj osiguranja podnio prvostupanjskom sudu 6. prosinca 2023. prijedlog iz razloga što je u kući u kojoj prebiva sa suprugom i sinom, po prethodnoj obavijesti protivnika osiguranja ad. 1., isti po protivniku osiguranja ad. 2., privremeno obustavio isporuku električne energije na obračunskom mjestu 1200224661, po ugovornom računu 2201993020, za nekretninu upisanu u k.o. M., Z.U. 3048, kč.br. 1956, površine 4777 m[2] , u naravi etaža u prizemlju, a što da je izazvalo ugrozu za zdravlje i egzistenciju kako njega tako i obitelji, posebno vlasnice nekretnine koja da je osoba s invaliditetom, uz opasnost od propasti prehrambenih artikala koji se nalaze u frižiderima i škrinji,

- da je protivnik osiguranja ad.1. 14. prosinca 2023. osporio navedeni prijedlog, u bitnom ukazavši da je isključenje uslijedilo sukladno članku 106. stavak 2. Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom („Narodne novine“, broj 100/22, dalje: Pravilnik) te je privremena obustava isporuke električne energije provedena nakon prethodne pisane opomene i obavijesti o postojanju duga, a riječ je o krajnjoj mjeri, koja se provodi na zahtjev opskrbljivača, ovdje protivnika osiguranja i to sukladno odredbama iz članka 73. stavak 1. Pravilnika po prethodno izdanoj opomeni koja je istom dostavljena 26. listopada 2023., broj 01 2201993020-231091-7 za dospjele, a nepodmirene obveze prema ugovornom računu 2201993020, a koje su na dan 25.10.2023. iznosile 6.438,54 EUR (48.511,18 HRK) , te obavijesti od 16. studenog 2023. kada je i upozoren o planiranoj obustavi isporuke električne energije na obračunskom mjestu br 1200224661 uz upozorenja, kao i da je predlagatelj osiguranja upoznat s postojanjem duga i upozoren na mogućnost pokretanja postupaka prisilne naplate potraživanja protivnika osiguranja i ranijim opomenama od 31.8.2023. i od 27.9.2023. godine, te da je isti u izdanim opomenama pozvan da se obrati za besplatni individualizirani savjet i pomoć za podmirenje računa, te postizanje optimalne potrošnje električne energije, a što je predlagatelj osiguranja propustio učiniti prije provedbe mjere prisilne naplate,

-da je sud 21. prosinca 2023. održao ročište na kojem je predlagatelj ispravio prijedlog na način da ga je proširio i na protivnika osiguranja HEP E. d.o.o., Z., ispravio je i OIB prvotno označenog protivnika osiguranja, nadalje na tom ročištu saslušana je svjedokinja Koraljka Trcol, supruga predlagatelja osiguranja, čiji iskaz je sud cijenio životan, logičan i uvjerljiv i koja je u bitnom navela kako je za šest dana ispalo da je jako velika potrošnja i pretpostavila je da se pokvario sat koji očitava potrošnju pa je zatražila da se provjeri ispravnost sata i te su tri djelatnika HEP-a došla 26. travnja 2023., a da je noć prije no što su došli, uočila očitanje potrošnje od 200 kilovata što da je nemoguće, da su djelatnici HEP-a promijenili brojilo i stavili digitalno za očitavanje na daljinu, a putem kojeg je očitovanje započelo tek 12. srpnja 2023. i isto je očitavalo manje od onog što je očitano unutar ranijih šest dana kao enormno puno. Svjedokinja je kazala da nema nikakav dokaz o ispravnosti električnog brojila od tog dana kada je provjeravana ispravnost, da nisu zaprimili sporni račun, niti opomenu, da ih je išla sama zatražiti u E. R., kojom prilikom da su dobili obavijest da će biti isključeni, i kada su joj izlistali račun, dok da opomenu nisu dobili do dan danas, niti izlistanu. Shvatila je da postoji taj neki sporni račun kada je dobila račun za 8.mjesec, za dug za prethodni period od nekih 6.000,00 EUR, a za tekući nekih cca 60,00 EUR. Kada je dobila obavijest o isključenju, ponovno je otišla u E. R., gdje su joj rekli da ne mogu više ništa napraviti nego samo platiti u cijelosti, nisu joj tada rekli da je bila poslana opomena, a da ne može platiti račun niti na rate jer da je prekasno. Svjedokinja je kazala da žive u kući u kojoj na katu živi njena svekrva koja ima posebno brojilo, a da je ona inače 100%-na invalidna osoba preko dana, o kojoj oni brinu, a da nije više preko dana s njima jer u njihovom stanu nema niti grijanja, koje je spojeno na struju. Inače, da za potrebe njihovih kućanstava imaju u konobi zajedničke škrinje u kojima je smrznuta hrana i od njene svekrve, a sve je spojeno na njihovo brojilo zato što oni imaju trofaznu struju, koja je jača i imaju zbog toga spojene kod njih sve veće potrošače, kao i centralno grijanje, a sad da su već 24 dana bez struje. Platila je sve račune koji su stizali nakon ovog spornog, koji nije dobila poštom, a ovaj sporni nije platila jer se žalila na njega,

-da je sud u bitnome utvrdio da je na obračunskom mjestu predlagatelja pročitana potrošnja električne energije prije spornog računa 13. travnja 2023., nakon toga je očitana potrošnja 20. travnja 2023. po djelatnicima 2. protivnika osiguranja, da su djelatnici 2. protivnika osiguranja proveli provjeru ispravnosti te da su rekli saslušanoj svjedokinji da je brojilo ispravno, ali unatoč tome su ga zamijenili novim. Tada je utvrđeno da je očitana potrošnja enormne količine električne energije,

- da je odredbom članka 92 Pravilnika propisano da se o trošku operatora sustava mijenja brojilo u slučaju neispravnosti, pa da je očito brojilo bilo neispravno kada su ga zamijenili,

- da je na sporni račun koji je izdan zbog očitane enormno velike potrošnje električne energije u iznosu od 6.457,75 EUR, 11. srpnja 2023. predlagatelj osiguranja, kao evidentirani korisnik izjavio reklamaciju 12. runa 2023, na koju HEP E. d.o.o. nije odgovorio iako je bio dužan dostaviti odgovor na reklamaciju sve na temelju članka 127 Pravilnika i to u roku od 15 dana od dana zaprimanja prigovora,

-da 24 dana cijela jedna obitelj zbog ne plaćenog jednog spornog računa na koji je prigovoreno, nema električne energije i to u vrijeme kada cijeli svijet funkcionira u bitnome na električnoj energiji i to u vrijeme blagdana kroz mjesec prosinac, pa da je predlagatelj učinio vjerojatnim svoju tražbinu, čije osiguranje traži, a to je omogućiti korištenje i posjed njegove nekretnine na način da ima električnu energiju, dok da je postupanje protivnika osiguranja arbitrarno, tj. na način da uopće nisu zaštitili pravo potrošača na način da mu barem odgovore na njegovu reklamaciju sa zaključkom je li prema njihovoj ocjeni reklamacija osnovana ili nije, a da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak štete, koja je materijalno nenadoknadiva, kao i opasnost za zdravlje, jer može uzrokovati vrlo ozbiljne zdravstvene probleme prvenstveno zbog hladnoće.

8. Na temelju naprijed navedenih utvrđenja, sud prvog stupnja odredio je predloženu privremenu mjeru u suštini uspostave prijašnjeg stanja na nekretnini koja je u posjedu predlagatelja osiguranja, a vlasništvu treće osobe, majke istog, s obrazloženjem da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine propisane odredbom članka 346. stavka 1. OZ-a, odnosno da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine te da je učinio vjerojatnim nastanak nenadoknadive štete kako za istog tako i za obitelj koja s njim prebiva, budući da je električna energija nužna za svakodnevni život kao i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Nadalje, zaključio je da su protivnici osiguranja lišenjem 24 dana predlagatelja opskrbom električne energije postupali arbitrarno jer da nisu zaštitili pravo potrošača na način da mu barem odgovore na njegovu reklamaciju.

9. Zaključak prvostupanjskog suda pravilan je u pogledu odluke povodom istaknutog prijedloga , ovo uvažavajući činjenični i pravni kontekst predmeta. No, pri tom se dodatno ističe kako, iako je protivnik osiguranja u obvezi pružanja javne usluge opskrbe električnom energijom i propisima ZTEE ta obveza istog obuhvaća i obvezu za privremenu obustavu električne energije, po zahtjevu opskrbljivača, ovdje protivnika osiguranja ad.1., u situaciji ispunjenja pretpostavki koje su propisane naprijed citiranim Pravilnikom. Ipak, pogrešno je pri tom postupanje protivnika osiguranja povezivati s arbitrarnošću zbog ne davanja odgovora na reklamaciju predlagatelju kao potrošača, jer je postupak reklamacije zaseban postupak pokrenut zbog neslaganja s visinom računa, o čijem ishodu ovisi daljnja odluka o pokretanju postupka prisilne naplate.

10. Stoga, odluku o iskopčavanju iz sustava dotoka električne energije iz razloga neplaćanja računa, valja gledati pozivom na odredbu članka 25. stavak 1. točka 1. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, broj 19/22. i 59/23.) kojom se definira kao javna usluga distribucija električne energije potrošačima kao i na odredbu članka 29. kojom je propisano obustavljanje pružanja javne usluge i to na način da: (1) ako se račun trgovca koji pruža javnu uslugu osporava u sudskom ili izvansudskom postupku, a potrošač uredno podmiruje sve sljedeće nesporne račune, trgovac koji pruža javnu uslugu ne smije potrošaču obustaviti pružanje usluge do okončanja navedenoga sudskog ili izvansudskog postupka, osim ako je potrošač raskinuo ugovor s trgovcem koji pruža javnu uslugu, nadalje (2) ako je trgovac koji pruža javnu uslugu obustavio pružanje usluge prije nego što je od nadležnog tijela ili osobe obaviješten o pokrenutom postupku iz stavka 1. ovoga članka, dužan je, bez naknade, ponovo započeti i nastaviti pružati uslugu potrošaču do okončanja sudskog ili izvansudskog postupka, osim ako je potrošač raskinuo ugovor s trgovcem koji pruža javnu uslugu.(3) Obveza iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odnosi se i na slučaj kada trgovac koji pruža javnu uslugu pokrene postupak prisilne naplate protiv potrošača, (4) sudskim ili izvansudskim postupkom iz stavaka 1. i 2. ovoga članka smatra se svaki postupak uređen propisima, kao i svaki postupak predviđen općim uvjetima ili drugim pravilima trgovca koji pruža javnu uslugu.(5) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na pružanje javne usluge iz članka 25. stavka 1. točaka 7. i 11. ovoga Zakona.

11. Stoga, u situaciji kada je nesporno da je predlagatelj izjavio reklamaciju na navedeni sporni račun koji je razlogom obustave električne energije, a prema dokazima u spisu predmeta ostali računi su uredno plaćani, nema mjesta obustavi dotoka električne energije, uvažavajući naprijed cit. odredbe. Kako je prema Zakonu o zaštiti potrošača teret dokaza na protivniku osiguranja kao trgovcu, isti nije dokazao ispričive okolnosti o kojima bi ovisila suprotna odluka suda.

12. Naposljetku, ukazuje se i kako je Republika Hrvatska ratificirala Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava o temeljnih sloboda 7. studenog 1997. („Narodne novine“, broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1706., i 2/10-dalje Konvencija) te je time taj međunarodni ugovor postao dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, po pravnoj snazi iznad hrvatskih zakona pa je obveza suda paziti i na zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda kako to proklamira i praksom Europski sud za ljudska prava, jer su domaći sudovi, iako neovisni u svom radu, obvezni paziti na zaštitu konvencijskih prava pojedinaca. Pravo na osobni i obiteljski život (članak 8. Konvencije) nalaže domaćim sudovima paziti na pružanje zaštite od nedopuštenog miješanja u dom pojedinca, dok se člankom 1. Protokola I. navedene konvencije zaštićuje pravo na vlasništva u koje spadaju i imovinska prava.

13. Sukladno svemu navedenom valjalo je žalbe protivnika osiguranja odbiti kao neosnovane jer uvažavanjem svih okolnosti konkretnog slučaja, predlagatelj osiguranja ispunio je pretpostavke iz odredbe članka 346. stavak 1. OZ-a, jer se šteta ogleda u posljedicama kršenja naprijed navedenih odredbi zakona, povredi imovinskih prava predlagatelja i obitelji, a riječ je nesmetanom osiguranju javne usluge potrošaču posebno zaštićenom Zakonom o zaštiti potrošača kao lex specialis.

14. Naglašava se da se u ovakvoj vrsti postupaka, radi određivanja privremene mjere traži manji stupanj dokazanosti odlučnih činjenica, koje će se utvrditi, a privremena mjera opravdati u pokrenutom parničnom postupku.

15. Kako žalbeni razlozi nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, a ovaj sud nije našao niti povrede odredaba postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, u svezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, odbiti žalbe kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

16. S obzirom na to da protivnici osiguranja nisu uspjeli žalbenim navodima, odbija se i zahtjev za naknadom troška u svezi sastava žalbe, pozivom na članak 166. stavak 1. i članak 155. ZPP-a, u svezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a.

U Splitu 2. travnja 2024.

Sudac:

Miho Mratović, v. r.