REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: 68 Pž-1425/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Ana Cvitković, u pravnoj stvari tužitelja HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., OIB 39901919995, Zagreb, Mihanovićeva 12, protiv tuženika HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ d.o.o., OIB 80572192786, Zagreb, Strojarska cesta 11, radi isplate iznosa od 6.436,57 EUR / 48.496,31 kn, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-423/2022-68 od 11. listopada 2023., 29. ožujka 2024.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana tužiteljeva žalba i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-423/2022-68 od 11. listopada 2023., u točkama II. i III. izreke.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odlučeno je:
„ I. Nalaže se tuženiku da tužitelju u roku od 15 dana plati iznos od 3.218,29 EUR (slovima: tri tisuće dvjesto osamnaest eura dvadeset devet centi) / 24.248,16 kn sa zateznim kamatama koje teku od 16. rujna 2014. do isplate, po stopi od 12% godišnje do 31. srpnja 2015., od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2015. po stopi od 8,14% godišnje, od 1. siječnja 2016. do 30. lipnja 2016. po stopi od 8,05% godišnje, od 1. srpnja 2016. do 31. prosinca 2016. po stopi od 7,88% godišnje, od 1. siječnja 2017. do 30. lipnja 2017. po stopi od 7,68% godišnje, od 1. srpnja 2017. do 31. prosinca 2017. po stopi od 7,41% godišnje, od 1. siječnja 2018. do 30. lipnja 2018. po stopi od 7,09% godišnje, od 1. srpnja 2018. do 31. prosinca 2018. po stopi od 6,82% godišnje, od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2019. po stopi od 6,54% godišnje, od 1. srpnja 2019. do 31. prosinca 2019. po stopi od 6,30% godišnje, od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2020. po stopi od 6,11% godišnje, od 1. srpnja 2020. do 31. prosinca 2020. po stopi od 5,89% godišnje, od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021. po stopi od 5,75% godišnje, od 1. srpnja 2021. do 31. prosinca 2021. po stopi od 5,61% godišnje, od 1. siječnja 2022. do 30. lipnja 2022. po stopi od 5,49% godišnje, od 1. srpnja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi od 5,31% godišnje, od 1. siječnja 2023. do 30. lipnja 2023. po stopi od 5,50% godišnje, a od 1. srpnja 2023. nadalje po stopi od 7% godišnje.
II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu kojim zahtijeva isplatu iznosa od 3.218,28 EUR / 24.248,15 kn.
III. Svaka stranka snosi svoje troškove parničnog postupka.“
2. Tako je odlučio prvostupanjski sud jer je nakon provedenog dokaznog postupka zaključio da iz štetnog događaja od 3. kolovoza 2013. na pruzi M-604, željezničko-cestovnom prijelazu „Jabuka“ postoji suodgovornost tužitelja i tuženika, i to u omjeru 50%, primjenjujući odredbe čl. 83. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava („Narodne novine“ broj 82/13; dalje: ZSIŽS), i čl. 165. st. 1. Pravilnika o načinu i uvjetima za obavljanje sigurnog tijeka željezničkog prometa (Pravilnik RH-2, „Narodne novine“ broj: 133/09, 14/10, 56/12 i 82/13; dalje: Pravilnik RH-2), i čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje: ZOO).Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi čl. 154. st. 2., čl. 155. i čl. 164. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23).
3. Protiv presude pobijajući točke II. i III. izreke, tužitelj je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka,pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom ovome sudu, pobijanu presudu preinačiti podredno ukinuti je i vratiti na ponovno suđenje. Žalitelj u bitnom navodi da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, jer je sud propustio razjasniti postoji li suodgovornost stranaka i u kojem omjeru. Potom analizira zaključak suda o utvrđenom činjeničnom stanju, analizira iskaze svjedoka, nalaz i mišljenje vještaka zaključujući kako obaveza zaustavljanja vlaka samo po sebi ne oslobađa tužitelja od odgovornosti za predmetni štetni događaj. Ponavlja činjenice utvrđene u postupku stavljajući ih u kontekst odredbi čl. 81. st. 5. ZSIŽS-a, te Pravilnika. Zaključno smatra kako nije dokazana protupravnost na strani tužitelja te da ne može biti odgovora jer je tužitelj postupao u skladu sa zakonskim i podzakonskim odredbama, a ukoliko bi postojala suodgovornost tužitelja, trebala bi biti manja.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitavši pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku, u vezi s odredbom čl. 467. Zakona o parničnom postupku u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8. i 9. Zakona o parničnom postupku i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je prvostupanjska presuda pravilna i osnovana na zakonu.
7. Prema odredbi čl. 467. st. 1. Zakona o parničnom postupku presuda kojom se završava spor u sporovima male vrijednosti (čl. 502. Zakona o parničnom postupku), kakav je predmetni spor, može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku, osim povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. Zakona o parničnom postupku.
8. Žalbeni sud nije ovlašten ispitivati pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja u smislu odredbe čl. 370. Zakona o parničnom postupku. Stoga sve žalbene navode koji se odnose na utvrđivanje pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ovaj sud nije ovlašten razmatrati.
9. Žalbeni navodi u pretežitom dijelu se odnose na osporavanje pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja u smislu ocjene suodgovornosti tužitelja za nastanak štetnog događaja.
10. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 6.437,57 EUR / 48.496,31 kn na ime naknade imovinske štete po štetnom događaju od 3. kolovoza 2013. na pruzi M-604, željezničko-cestovnom prijelazu „Jabuka“. Oštećen je postavljač polubranika i prerezivi uložak motke polubranika. Štetni događaj se odvio na način da je vlak kojim je upravljao strojovođa Nediljko Jakelić, radnik tuženika, naletio na autobus koji je prelazio željezničku prugu prilikom kojeg događaja je tužitelju nastala imovinska šteta. Tuženik je otklonio svoju odgovornost navodeći da prema potrebi čl. 83. ZSIŽS-a, vlak u odnosu na cestovno vozilo uvijek ima prednost prolaska, dok je tužitelj bio dužan uspostaviti i održavati željezničko-cestovni prijelaz i jamčiti za sigurnost željezničkog sustava i cestovnog prometa.
11. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je tužitelj u tužbi naveo da se na željezničko cestovnom prijelazu „Jabuka“ dogodio štetni događaj u kojem je sudjelovao strojovođa Nediljko Jakelić, radnik tuženika, kojom prilikom je tužitelju nastala šteta na postavljaču polubranika i prerezivom ulošku motke polubranika. Zbog postupanja protivno obvezi iz čl. 54. t. 17. Prometnog pravilnika HŽI-2 i odredbi čl. 165. Pravilnika o načinu i uvjetima za obavljanje sigurnog tijeka željezničkog prometa protiv strojovođe se vodio kazneni postupak pred Općinskim sudom u Šibeniku. Željezničko-cestovni prijelaz je bio neispravan zbog štetnog događaja koji se dogodio 2. kolovoza 2013., i tužitelj je poduzeo sve mjere kako bi se u što kraćem roku otklonila šteta i uspostavilo odvijanje redovnog željezničkog prometa. Tuženik je otklonio odgovornost navodeći da se radi o povredi tužiteljeve obveze kao upravitelja željezničke infrastrukture. Iz izvedenog dokazanog postupka utvrđeno je da se nadolazeći putnički broj 5803 morao zaustaviti pred neispravnim i neosiguranim željezničko-cestovnim prijelazom jer je strojovođa toga vlaka bio o tome obaviješten Pismenim nalogom EPS-5. Nadalje je, utvrđeno da je željezničko-cestovni prijelaz osiguran svjetlosno zvučnom prometnom signalizacijom i polubranicima, koje u vremenu nastanka izvanrednog događaja nisu bili ispravni, pa je mogućnost međusobnog uočavanja oba sudionika u prometu svedena na 10-15 metara udaljenosti od samog željezničko-cestovnog prijelaza. Prvostupanjski sud je zaključio o odgovornosti tužitelja jer je propustio poduzeti i druge mjere propisane odredbom čl. 83. ZSIŽS-a, također je dio dužan postaviti privremenu kolničku konstrukciju i privremeno regulirati cestovni promet na željezničko-cestovnim prijelazima cestovnim znakovima zabrane prometa, ograničenjem brzine i slično. Također je tužitelj bio svjestan činjenice da je predmetni željeznički prijelaz neosiguran i nije postupio sukladno odredbama čl. 68., čl. 76., čl. 81. i čl. 84. ZSIŽS-a koje se odnose na dužnosti i odgovornosti upravitelja infrastrukture. Odgovornost tuženika prvostupanjski sud je utvrdio cijeneći činjenicu da je strojovođa upravljajući vlakom prije nailaska na željezničko-cestovni prijelaz propustio postupiti po pisanom nalogu i zaustaviti vlak u kojem slučaju ne bi došlo do štetnog događaja u skladu s odredbom čl. 165. st. 1. Pravilnika. Stoga je prvostupanjski sud ocijenio suodgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja u omjeru od 50% za svaku stranu.
12. Na ovakvu činjeničnu građu spora pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 83. ZSIŽS-a, i čl. 165. st. 1. Pravilnika. Žalbenim navodima žalitelj upire u primjenu odredbe čl. 81. st. 5. ZSIŽS-a, međutim i sadržaj te odredbe ukazuje da je upravitelj infrastrukture dužan na pouzdan način i pravodobno signalnim znacima ili na drugi način obavijestiti strojovođu o iznimnim prilikama. Vlakovođa je pisanim putem upozoren na neispravan prijelaz međutim tužitelj je bio dužan i na drugi način osigurati i voditi brigu o osiguranju prijelaza. Osporavanje žalitelja o visini doprinosa tužitelja ovaj sud nalazi neosnovanim jer je na činjenično stanje prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbe materijalnog prava. Pored toga, neosnovano žalitelj navodi kako prvostupanjski sud nije dao razloge svojoj odluci o suodgovornosti stranaka u omjeru od 50%, tim više što žalbenim navodima upravo osporava zaključak suda o visini omjera suodgovornosti.
13. Žalbenim navodima žalitelj nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude.
14. U odnosu na odluku o troškovima postupka prvostupanjski sud je obrazložio da je uspjeh u sporu cijenio i kvalitativno, odnosno uzeo je u obzir osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Isto tako, osim što samo općenito osporava odluku o parničnom trošku, žalitelj u žalbi ne navodi razloge zbog kojih osporava odluku o parničnim troškovima.
15. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. Zakona o parničnom postupku, presudom odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanim točkama II. i III. izreke.
Zagreb, 29. ožujka 2024.
Sutkinja
Ana Cvitković
Broj zapisa: 9-30865-bb43e
Kontrolni broj: 0b589-5586b-5dce2
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Ana Cvitković, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
