Pst-974/2014-227

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split, Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sutkinji Jeleni Lončar, u pravnoj stvari tužitelja:

P. R., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik

M. P., odvjetnik iz Z., protiv tuženika: J. S.,

OIB: ..., koju zastupa punomoćnica

M. M., odvjetnica iz S., radi

utvrđenja, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 13. veljače 2024. u prisutnosti punomoćnika tužitelja M. P., odvjetnika iz Z., tužene J.

S. i punomoćnice tužene M. M., odvjetnice iz S., 28. ožujka 2024.,

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se tužba kao nedopuštena.

II. Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 6.125,00 eura.

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 3.062,50 eura, zahtjev se odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi, zaprimljenoj pred Općinskim sudom u T. 23. prosinca 2008., se navodi kako je pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u T. pod poslovnim brojem R1-38/2003. od 18. prosinca 2007. utvrđena međa između čest. zem. 1109 k.o. T., vlasništvo tužitelja s jedne strane u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. 1104/2 k.o. T. u vlasništvu tužene s druge strane prema posljednjem mirnom posjedu, time da je sastavni dio tog rješenja vještvo vještaka mjernika Ž. Š. od 7. studenog 2007. Istim rješenjem ostavljena je mogućnost strankama da u parnici dokazuju vlasništvo na međašnoj površini nadalje za šest mjeseci od dana pravomoćnosti tog rješenja. Tužitelj je suvlasnik i suposjednik nekretnine označene kao č. zgr. 1249 (kat. čest. 3458/1) i čest. zem. 1109 (kat. čest. 3458/1 i 3458/2) upisane u z.u. 2584 k.o. T., u naravi kuća i dvorište. Tužena je vlasnica nekretnina označenih kao čest. zem. 1104/2 i 1104/1 (kat. čest. 3459/2 i 3459/1) i č. zgr. 1711 (kat. čest. 3459/2) k.o. T. u naravi dvor i objekt sagrađen bez građevinske dozvole. Međašna površina od 5,55 m2 koja je u vještvu mjernika Ž. Š., kao sastavnog dijela pravomoćnog rješenja Općinskog suda u T. pod poslovnim brojem R1-38/2003. od 18. prosinca 2007. označena slovima A-B pa prema slovu C, u duljini od 4,7 m u obliku trokuta, nije vlasništvo tužene, jer ne predstavlja sastavni dio nekretnina tužene označenih kao čest. zem. 1104/2 i 1104/1, nego vlasništvo tužitelja, budući predstavlja sastavni dio njegove nekretnine označene kao čest. zem. 1109, odnosno kat. čest. 3458/1 k.o. T..

Kako je navedena međašna površina suvlasništvo tužitelja, tužitelj na temelju članka 103. stavak 5. ZV-a predlaže sudu donijeti presudu kojom će se utvrditi da predmetna međašna površina od 5,55 m2 nije sastavni dio nekretnina u vlasništvu tužene označenih kao čest. zem. 1104/2 i 1104/1 (kat. čest. 3459/2 i 3459/1), nego sastavni dio nekretnine označene kao čest. zem. 1109 (kat. čest. 3458/1) k.o. T. u suvlasništvu tužitelja za ½ dijela te naložiti tuženoj da preda tužitelju u posjed opisanu međašnu površinu te mu naknadi parnični trošak.

2. U odgovoru na tužbu, zaprimljenom pred Općinskim sudom u T. 22. siječnja 2009., tužena je navela kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te predlaže isti odbiti kao neosnovan. Poriče se da bi postojala bilo kakva sporna površina od 5,55 m2 te da bi ista bila sastavni dio nekretnine označene kao čest. zem. 1109 k.o. T.. Sud je među uredio u postupku koji je vođen pod poslovnim brojem R1- 38/2003., a koje rješenje je pravomoćno. Prednik tužitelja je sam 70-ih godina prošlog stoljeća svoju nekretninu označenu kao čest. zem. 1109 k.o. T. ogradio betonskim zidom te na isti postavio željeznu ogradu te na taj način odredio među. Sve što je van betonskog zida od njegovog podizanja nalazi se u posjedu tužene i njenih prednika i nikada je nitko u tome nije ometao.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem zk izvatka za z.u. 2584 k.o. T., izvatka iz posjedovnog lista broj 1090 k.o. T., zk izvatka za z.u. 759 k.o. T., zk izvatka za z.u. 2432 k.o. T., spisa Općinskog suda u T. pod poslovnim brojem R1-38/2003., saslušanjem svjedoka Z. R..

4. Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.

5. Tužba nije dopuštena.

6. Čitanjem spisa Općinskog suda u T. pod poslovnim brojem R1-38/2003. utvrđeno je:

- da je predlagatelj P. R. podnio prijedlog radi uređenja međa i usklađenja faktičnog i gruntovnog stanja sa stanjem u katastru, a protiv predloženika J. S. i G. T.

- da je 27. veljače 2004. doneseno rješenje kojim se određuje brisanje zabilježbe privremene mjere za nekretninu označenu kao čest. zem. 2807/1 z.u. 759 k.o. T.

- da je 12. rujna 2007. izvršen očevid na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka Ž. Š.. Sudski vještak Ž. Š. je identificirao nekretninu u suvlasništvu predlagatelja kao čest. zem. 1109 na kojoj je sagrađena č. zgr. 1249 k.o. T.. Jugoistočno u odnosu na nekretninu u suvlasništvu predlagatelja položena je nekretnina u vlasništvu predloženice pod 1. J. S., a koju je vještak identificirao kao čest. zem. 1104/2 k.o. T.. Južno u odnosu na nekretninu u vlasništvu predloženice pod 1. te predlagatelja položena je nekretnina u vlasništvu predloženika pod 2. G. T. te je istu vještak identificirao kao čest. zem. 1104/3 k.o. T.. Sudski vještak je izjavio da bi katastarski operati – mape kojima raspolaže predstavljaju stanje iz 1976. kada je napravljen avio-snimak i utoliko bi sadašnje stanje na dan očevida odgovaralo navedenim avio-snimcima iz 1976. Stanje prije 1976. nije u mogućnosti prikazati budući se ta mapa ne održava te se na istoj promjene već godinama ne provode i ne održavaju. Međa između nekretnina u vlasništvu stranaka bi bila prema postojećem betonskom zidu s metalnom ogradom koji se u odnosu na nekretninu predlagatelja nalazi sa istočne tj. južne strane. Punomoćnik predlagatelja P. R. nije suglasan da se međa uredi prema katastarskim operatima, odnosno na način kako je to vještak prikazao, nakon čega je sud prema članku 103. ZV-a pitao stranke u postupku je li među moguće urediti prema sporazumu susjeda čija se međa uređuje, a prisutne stranke su izjavile da isto nije moguće. Sud je nakon toga pristupio trećem načinu uređenja međa i to prema posljednjem mirnom posjedu. Utvrđeno je da bi nekretnina predlagatelja sa svih strana, uključivo i sa istočne, odnosno južne strane, a gdje su položene nekretnine u vlasništvu predloženika pod 1. i 2. bile ograđene betonskim zidom i metalnom ogradom koja je na zidu te je prema stanju zida očigledno da je isti podignut dosta davno. Isto tako na nekretninu predlagatelja uz ranije spomenute zidove, a napose uz zidove koji se nalaze istočno i južno bile posađene višegodišnje kulture smokve, agruma i slično te da su iste kulture, a osobito smokva uz istočnu među dosta stare. Obzirom da sud nema saznanja da bi se među strankama vodile vlasničke ili posjedovne parnice to predmetni zid sa istočne i južne strane drži posljednjim mirnim posjedom te stoga među uređuje prema posljednjem mirnom posjedu po postojećem betonskom zidu. Kako je već ranije navedeno međa se uređuje prema posljednjem mirnom posjedu tako da bi točka A predstavljala krajnji sjeveroistočni dio zida, točku B krajnji sjeverozapadni dio zida i to u odnosu na nekretninu u vlasništvu predloženice pod 1. te točku C krajnji jugoistočni dio zida i sve to u odnosu na predloženicu pod 1., a u odnosu na predloženika pod 2. također postojećim zidom do točke D, do kraja nekretnine označene kao čest. zem. 1104/3 k.o. T.. Sudskom vještaku Ž. Š. je naloženo napraviti nalaz i mišljenje u kojem će dati prikaz međe utvrđene između nekretnina u vlasništvu stranaka, a prema posljednjem mirnom posjedu

- da je sudski vještak Ž. Š. 7. studenog 2007. dostavio sudu skicu međa između čest. zem. 1109, 1104/2 i 1104/3 uređenja od strane suda u kojem je naveo kako su međe nekretnina stranaka u postupku utvrđene od strane suda po posljednjem mirnom posjedu i označene su točkama A-B-C-D-E i u naravi predstavljaju betonski zid sa metalnom ogradom na vrhu

- da je rješenjem od 18. prosinca 2007. određeno da se međa između nekretnine označene kao čest. zem. 1109 k.o. T. u vlasništvu predlagatelja, nekretnine označene kao čest. zem. 1104/2 k.o. T. u vlasništvu predloženice pod 1. J. S. te nekretnine označene kao čest. zem. 1104/3 k.o. T. u vlasništvu predloženika pod 2. G. T. uređuje prema posljednjem mirnom posjedu, a u vještvu geometra Ž. Š. od 7. studenog 2007. označena slovima A-B-C-D-E, a da svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed, koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe

- da je II° rješenjem Županijskog suda u S. pod poslovnim brojem Gž- 1099/2008. od 9. svibnja 2008. odbijena žalba predlagatelja P. R. kao neosnovana i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u T. pod poslovnim brojem R1-38/2003. od 18. prosinca 2007.

6.1. Iz citiranog rješenja pod poslovnim brojem R1-38/2003. vidljivo je da sud u navedenom rješenju nije označio na čemu strankama iz postupka uređenja međa ostavlja mogućnost utvrđenja jačeg prava vlasništva, niti je eventualno utvrdio spornu međašnu površinu koju je bio dužan utvrditi i na kojoj onda stranke imaju mogućnost pokretanja parnice radi utvrđenja dokaza jačeg prava vlasništva.

6.2. Iz spisa za uređenje međa vidljivo je i to da stranke nisu inzistirale da sud po njihovom nahođenju označi spornu međašnu površinu, a koja mogućnost je postojala, na kojoj bi eventualno ona stranka koja za to ima pravni interes, putem parnice dokazivala jače pravo vlasništva.

7. Tužitelj se u ovom postupku prvi put poziva na spornu međašnu površinu od 5,55 m2 u duljini od 4,7 m u obliku trokuta tvrdeći da ista nije vlasništvo tužene, koju temelji na nacrtu bez oznake datuma na kojem su preklopljeni zk i katastarski plan.

8. Imajući u vidu izneseno postavlja se pitanje na čemu, odnosno na kojoj spornoj površini tužitelj želi utvrđivati jače pravo vlasništva, kada ista nije utvrđena u postupku uređenja međa, a što je pretpostavka za podnošenje tužbe za dokazivanje jačeg prava vlasništva na spornoj međaškoj površini.

9. Kako je sud u postupku za uređenje međe koji se vodio kod Općinskog suda u T. pod poslovnim brojem R1-38/2003. među uredio po posljednjem mirnom posjedu, a nije označio spornu međašku površinu na kojoj bi se dokazivalo jače pravo vlasništva, stav je ovog suda da tužitelj nema pravni interes za podnošenje tužbe na temelju koje bi se utvrdilo jače pravo vlasništva na spornoj međaškoj površini, koja nije označena niti u izreci, a niti u obrazloženju rješenja za uređenje međe.

10. Po odredbi članka 187. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 26/1991., 34/1991., 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.; dalje: ZPP-a) deklaratorna tužba se može podnijeti i onda kada je to posebnim propisima predviđeno, kada tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje kakvog prava ili pravnog odnosa ili istinitosti, odnosno neistinitosti takve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kada tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe.

10.1. Člankom 288. stavak 2. ZPP-a propisano je da sud donosi rješenje o odbacivanju tužbe ako utvrdi da ne postoji pravni interes tužitelja za podnošenje tužbe na utvrđenje.

10.2. Kako se tužba za utvrđenje jačeg prava vlasništva na spornoj međaškoj površini smatra tužbom za utvrđenje, za podnošenje koje tužitelj mora dokazati postojanje pravnog interesa, a kako je međa uređena po posljednjem mirnom posjedu i bez označavanja sporne međaške površine, smatra se da tužitelj u tom slučaju nema pravni interes za tužbu na utvrđenje i takav njegov zahtjev treba odbaciti, stoga je primjenom članka 288. stavak 2., u vezi sa člankom 187. ZPP-a trebalo odlučiti kao u izreci.

11. Po odredbi članka 103. stavak 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2006.; dalje: ZV) i nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa pa to mogu i one stranke kod kojih je u smislu odredbe članka 103. stavak 3. ZV-a međa obnovljena ili ispravljena prema posljednjem mirnom posjedu (a što ovdje jeste slučaj) obzirom da iz primjene odredbe članka 103. stavak 5. i 6. ZV-a nije isključena takva situacija.

11.1. Međutim, nužna pretpostavka za podnošenje tužbe iz članka 103. stavak 6. ZV-a je ta da nakon što je u postupku uređenja međe obnovljena ili ispravljena međa da postoji sporna površina u vezi koje se u parnici može dokazivati vlasništvo i zahtjeva se da se u skladu s njim označi međa.

11.2. Županijski sud u S. je rješenjem pod poslovnim brojem Gž-1099/2008. potvrdio rješenje Općinskog suda u T. pod poslovnim brojem R-38/2003. navodeći da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da stranke više od 20-ak godina posjeduju svoje nekretnine u granicama kako je to utvrđeno u postupku (očevidom lica mjesta), jer su ogradile svoje nekretnine betonskim zidom koji je prihvaćen i utvrđen kao međašna granica između nekretnine predlagatelja u odnosu na nekretnine predloženika.

12. Slijedom svih prednjih utvrđenja tužbu je trebalo odbaciti kao nedopuštenu (tako i ŽS ZG Gž-3988/2022. od 4. rujna 2023.).

13. Odluka o parničnom trošku donesena je na temelju odredbe članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a u skladu s odvjetničkom tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Tuženoj je priznat trošak sastava odgovora tužbe 100 bodova, trošak zastupanja na ročištima od 31. ožujka 2009., 14. rujna 2012., 16. prosinca 2014., 17. veljače 2015., 23. travnja 2015., 26. travnja 2016., 23. siječnja 2017., 4. prosinca 2017., 21. veljače 2018., 13. lipnja 2019., 6. rujna 2019., 10. rujna 2021., 29. studenog 2022., 11. srpnja 2023., 6. listopada 2023. i 13. veljače 2024. po 100 bodova, trošak zastupanja na ročištima od 15. lipnja 2009., 27. travnja 2010., 14. lipnja 2010., 21. lipnja 2012., 5. prosinca 2012., 12. studenog 2014., 17. srpnja 2017., 26. listopada 2017., 3. svibnja 2022. i 17. siječnja 2023. po 25 bodova, trošak sastava podnesaka od 23. veljače 2015., 16. rujna 2019., 8. rujna 2021. po 100 bodova, trošak sastava žalbe od 20. srpnja 2023. 100 bodova, trošak sastava podnesaka od 14. lipnja 2016., 20. rujna 2016., 28. studenog 2016. i 28. travnja 2017. po 25 bodova, odnosno ukupno 2.450 bodova, što pri vrijednosti boda s paušalom od 2,00 eura daje iznos od 4.900,00 eura. Na navedeni iznos treba pridodati 25 % PDV-a u iznosu od 1.225,00 eura pa se dolazi do ukupnog iznosa od 6.125,00 eura (nije priznat trošak sastava podneska od 1. travnja 2009. jer je do istog podneska došlo krivnjom tužene, nije priznat trošak zastupanja na ročištu od 6. ožujka 2017. jer na isto nije pristupila punomoćnica tužene, nije priznat trošak zastupanja na ročištu od 20. rujna 2017. jer isto nije održano, nije priznat trošak sastava podneska od 17. siječnja 2019. jer isti nije bio nužan za vođenje postupka i nije priznat trošak sastava podneska od 24. lipnja 2020. jer isto nije priznato po reviziji, nije priznat trošak sudske pristojbe odgovora na tužbu jer je isti pao u zastaru).

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 3.062,50 eura, zahtjev se odbija kao neosnovan.

14. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 28. ožujka 2024.

SUTKINJA

JELENA LONČAR, v.r.

PRAVNA POUKA:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se odluka objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava odluke obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se odluka objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se odluka objavljuje, smatra se da je dostava odluke obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis