Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
41 Pp G-584/2020-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A I R J E Š E NJ E
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Sande Peroš kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene pravne osobe N. & N. K. d. o. o. i okrivljenog N. K., zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) i dr., u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, klasa: UP/I-116-02/20-01/23, ur. broj: 443-02-03-12/4-20- 9 od 12. kolovoza 2020., nakon javne glavne rasprave održane 27. ožujka 2024. u odsutnosti stranaka, dana 28. ožujka 2024. javno je objavio,
r i j e š i o j e i p r e s u d i o
I. Na temelju članka 155. stavka 1. Prekršajnoga zakona (Narodne novine, br.107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), u odnosu na okrivljenu pravnu osobu N.& N. K. društvo s ograničenom odgovornošću, za trgovinu I usluge, OIB: ….., optužni se prijedlog odbacuje.
II.
okrivljenik N. K., OIB: …., s prebivalištem u D., D. K. …., prekršajno kažnjavan, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi,
kojega brani B. M., odvjetnik u S., T. H. B. Z. …,
k r i v j e
što kao odgovorna osoba u pravnoj osobi radniku D. L., rođ. ... iz S., M. …, koji je za pravnu osobu radio na poslovima prijevoza putnika i naplate iste usluge (vozač taksija) od 25. svibnja do 18. Srpnja 2020., prije početka rada nije izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru s obzirom na to da ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, potom što za istog radnika
41 Pp G-584/2020-13
nije dostavio HZMO-u podatke o početku mirovinskog osiguranja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada te što za radnika L. Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe (početak radnog odnosa), dakle najkasnije 2. lipnja 2020., nije dostavio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje,
dakle, u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada nije izdao radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, nije prijavio osiguranje odnosno prijavio ga je nakon isteka propisanog roka te nije podnio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe,
čime je u stjecaju počinio prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 3. u vezi sa stavkom 2. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. u vezi sa stavkom 3. Zakona o mirovinskom osiguranju te prekršaj iz članka 150. stavka 1. alineje 2. u vezi sa stavkom 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine br. 80/13, 137/13, 98/19, 33/23),
pa mu se utvrđuju: na temelju članka 229. stavka 2. Zakona o radu novčana kazna od 920,00 eura, na temelju članka 172. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju novčana kazna od 150,00 eura te na temelju članka 150. stavka 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju novčana kazna od 1.060,00 eura, nakon čega mu se, na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona,
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 2.130,00 (dvije tisuće sto trideset)
EURA,
koju je dužan platiti u roku od 2 mjeseca po pravomoćnosti ove presude, a ako u tom roku plati 2/3 (dvije trećine) kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.
Nalaže se okrivljeniku na ime troškova prekršajnoga postupka platiti iznos od 80,00 (osamdeset) eura, u roku od 2 mjeseca po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilno.
Obrazloženje
1. Optužnim prijedlogom okrivljenicima su stavljena na teret tri prekršaja činjenično opisana u izreci ove presude.
2. Prije otvaranja glavne rasprave utvrđeno je kako je Trgovački sud u Splitu 1. listopada 2020. rješenjem Tt-20/7232-2 brisao subjekt pod nazivom N. & N. K. društvo s ograničenom odgovornošću, za trgovinu i usluge u stečaju (okrivljena pravna osoba), zbog čega je odlučeno kao pod I. u izreci. Na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona, glavna rasprava održana je u odsutnosti uredno pozvanog okrivljenika i njegova branitelja. Pročitana je pisana obrana okrivljenika u kojoj se navodi kako su nedostatci „koji su možda postojali“ otklonjeni nedugo nakon 41 Pp G-584/2020-13
inspekcijskog nadzora, zbog čega predlaže da ga se oslobodi od kazne ili da mu se izrekne minimalno propisana kazna.
3. U dokaznom postupku pročitana je obavijest iz članka 109.a Prekršajnog zakona, zapisnici o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 18. srpnja 2020. i 21. srpnja 2020. (osim izdvojenog dijela), izvadak iz Sudskog registra za pravnu osobu te izvod iz prekršajne evidencije za okrivljenika odgovornu osobu.
4. Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 18. srpnja 2020. proizlazi kako je radnik D. L., ispitan kao svjedok i propisno upozoren, izjavio da za poslodavca okrivljenu pravnu osobu radi od 25. svibnja 2020. Na poslovima vozača taksija i to bez ugovora o radu i prijave na HZMO. Nadalje je naveo kako je umirovljenik te poslove vozača taksija vozilom R. reg. oz. … obavlja skoro svaki dan 2-3 sata dnevno od početka rada na način da sam sebi određuje kada će raditi i koliko. Unajmio je ovaj automobil od poslodavcaokrivljene pravne osobe te radi na aplikacije Uber i Bolt, a 10% prometa predaje odgovornoj osobi poslodavca, dok ostatak zarade ostaje njemu, odnosno na taj način mu poslodavac isplaćuje plaću. Ovako radi od početka rada.
5. Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 21. srpnja 2020. proizlazi kako je poslodavcu okrivljenoj pravnoj osobi usmenim rješenjem zabranjeno obavljanje taksi usluga u odnosu na vozilo navedeno u prethodnom odlomku, koje je zapečaćeno, i to do otklanjanja nedostataka, a najmanje 15 dana. Upozorena na pravo da zahtijeva pisani otpravak usmenog rješenja, stranka je izjavila da ga ne zahtijeva te je zapisnik potpisala.
6. Odredbom članka 14. stavka 3. Zakona o radu propisano je da ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Odredbom članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je kako podatke za vođenje matične evidencije, i to podatke o početku osiguranja za osiguranike radnike i s njima, prema posebnim propisima, izjednačene osobe, zaposlene na državnom području Republike Hrvatske, obveznici dostavljaju najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada. Odredbom članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je kako se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe. Prema članku 7. stavku 1. točki 1. tog Zakona, na obvezno zdravstveno osiguranje obvezno se osiguravaju i stječu status osiguranika osobe u radnom odnosu i s njima, prema posebnim propisima, izjednačene osobe zaposlene na državnom području Republike Hrvatske.
7. Iz dokaza izvedenih na glavnoj raspravi proizlazi da je radnik D. L. radio bez ugovora o radu i bez prijave na mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje. Okrivljenik to tijekom postupka i nije osporavao niti je tvrdio da nije počinio prekršaje, nego da se „ne smatra krivim“ za njih, jer su nedostatci otklonjeni nakon provedenog nadzora. Međutim, iz pročitane dokumentacije, i to ponajprije iskaza ispitanog svjedoka i zapisnikâ o provedenom nadzoru nedvojbeno je utvrđeno kako je okrivljenik počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret, jer je omogućio radniku da radi „na crno“, tj. bez ugovora i prijave na HZMO i HZZO na način da koristeći se vozilom poslodavca pruža usluge taksi prijevoza preko aplikacija Uber i Bolt, da 10% prometa preda poslodavcu, a ostatak zadrži sebi, uz to što po naravi stvari mora platiti i naknadu za Bolt odnosno Uber aplikaciju. Na opisani način u postupanju okrivljenika ostvarila su se obilježja svih triju prekršaja za koje ga se tereti.
41 Pp G-584/2020-13
8. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Narodne novine, br. 151/22), Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 119/22) te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, br. 33/2023), koji su za okrivljenike, u smislu članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona, blaži, za utužene prekršaje propisane su kazne, i to za odgovornu osobu za prekršaj iz Zakona o radu od 920,00 do 1.320,00 eura, za prekršaj iz Zakona o mirovinskom osiguranju od 130,00 do 1.320,00 eura te za prekršaj iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1.060,00 do 1.990,00 eura.
9. Odlučujući o prekršajnopravnoj sankciji za okrivljenika sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu na to da ona po svojoj prirodi bude za nj lakša ili teža u smislu članaka 6. i 36. Prekršajnoga zakona, pa mu je tako olakotnom cijenio neosuđivanost tempore criminis, a otegotnim to što je nakon počinjenja prekršaja višestruko prekršajno kažnjavan, i to za prekršaje iz Zakona o računovodstvu, Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Općeg poreznog zakona i Zakona o sigurnosti prometa na cestama (sveukupno 10 puta), zbog čega nema uvjeta za primjenom članka 37. odnosno 38. Prekršajnog zakona, kako sugerira okrivljenik u pisanoj obrani. Ovo uostalom i zato što okrivljenik tijekom postupka nije priložio niti predložio nikakve dokaze na okolnosti iz članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona na koje se poziva. Otegotnom je cijenjena i izrazita društvena štetnost neprijavljenog rada i njegov negativan utjecaj na radnike, što je bio i razlog donošenja posebnog Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada. Naime, kolokvijalno poznat kao tzv. rad na crno, neprijavljeni rad negativno utječe na razvoj ukupnog gospodarstva budući uskraćuje državu za pripadajuća javna davanja, a radnika za odgovarajući dohodak, pravo na mirovinski staž i osiguranje drugih radničkih prava. Slijedom iznesenoga, prema mišljenju suda, izrečenim kaznama moći će se postići sve propisane svrhe kažnjavanja (članak 32. Prekršajnog zakona) te djelovati na okrivljenika da se ubuduće pridržava radnopravnih i propisa socijalnog osiguranja. Okrivljenik je upozoren da može platiti dvije trećine kazne u ostavljenom roku, pa će se u tom slučaju kazna smatrati plaćenom u cijelosti (članak 183. stavak 2. Prekršajnoga zakona).
10. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 4. u vezi s člankom 138. stavcima 1. i 2. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te materijalne prilike okrivljenika. Sud je pritom uzeo u obzir broj zakazivanih ročišta za glavnu raspravu (4), od čega su tri propala zbog krivnje okrivljenika, koji je svojim postupanjem (izbjegavanje dostave poziva i neodazivanje pozivima) odugovlačio postupak, kao i to da paušalni trošak može biti određen u rasponu od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, br. 18/13).
U Splitu 28. ožujka 2024.
Zapisničarka
Sutkinja
Sanda Peroš, v. r.
Ljiljana Vuko, v. r.
Uputa o pravu na žalbu: Protiv rješenja pod točkom I. može se podnijeti žalba u roku od tri (3) dana, a protiv presude pod točkom II. u roku od osam (8) dana od
41 Pp G-584/2020-13
dana dostave prijepisa ove presude i rješenja. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
- okrivljeniku N. K. (D. K. …, D. – posredna
dostava, čl. 146. st. 6. Prekršajnog zakona)
- branitelju
- ovlaštenom tužitelju
- u spis
Za točnost otpravka – ovlaštena službenica
Sanda Peroš
