REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5208/2021-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CŠ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Toni Vukičević, odvjetnik u Splitu, protiv tuženice Republike Hrvatske OIB 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, Građansko-upravni odjel, Split, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-1036/2020-2 od 3. kolovoza 2021., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3570/2017 od 3. prosinca 2019., u sjednici održanoj 27. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1036/2020-2 od 3. kolovoza 2021., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3570/2017 od 3. prosinca 2019., u odnosu na pitanje koje glasi:
"Dolazi li u primjeni odredbe članka 24. stavak 1. Zakona o najmu stanova (ZNS), zbog promjene osobe najmodavca uslijed darivanja stana koji se nalazi u režimu zaštićenog najma, do umanjenja prava novog vlasnika iz najamnog odnosa i gubitka mogućnosti da on kao najmodavac traži naknadu tržišne vrijednosti pretrpljene štete kao vida izmakle koristi u usporedbi s pravom koje je po toj osnovi prethodno uživao njegov pravni prednik i izvorni najmodavac?".
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1036/2020-2 od 3. kolovoza 2021., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P- 3570/2017 od 3. prosinca 2019. u dijelu u kojem je odbijena njegova žalba na navedenu presudu suda prvog stupnja (t. I. izreke drugostupanjske presude).
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja pitanja za koja navodi da su važna za odluku u predmetnom sporu te za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu ili za razvoj prava kroz sudsku praksu s obzirom na to da se pobijani dio odluke temelji na shvaćanjima sudova koji su protivni već izraženim shvaćanjima revizijskog suda.
2.1. Postavljena pitanja glase:
"1. Da li odredbe članka 24. stavak 1. Zakona o najmu stanova (ZNS) propisuju da zbog promjene osobe najmodavca uslijed darivnja stana koji se nalazi u režimu zaštićenog najma, dolazi do umanjenja prava novog vlasnika iz najamnog odnosa i gubitka mogućnosti da on kao najmodavac traži naknadu tržišne vrijednosti pretrpljene štete kao vida izmakle koristi u usporedbi s pravom koje je po tom osnovu prethodno uživao njegov pravni prednik i izvorni najmodavac?
2. Koja to zakonska odredbe propisuje da osoba koja prihvaća darivanje stana koji se nalazi u režimu zaštićenog najma tim činom pristaje isključivo na primanje mjesečnog iznosa zaštićene najamnine, a ne i tržišne najamine, te koja to procesno- pravna ili materijlanopravna odredba sile takvog vlasnika stana da nakon stjecanja stana dokazuje da je razumno mogao očekivati da će se sustav zaštićenog najma u razumnom vremenu ukinuti (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova - ZID ZNS-a N.N. 68/18)?
3. Da li čin darivanja nekrentine koja se nalazi u režimu zaštićenog najma temeljem odredbi članka 1045. stavak 1., 1046. i 1049. Zakona o obveznim odnosima (ZOO), dovodi do gubitak uzročno-posljedične veze između postupanja štetnika (ovdje tuženika) i štete koju novi valasnik i najmodavac (ovde tužitelj) trpi iz osnova izgubljene koristi u visini tržišnog najma?
4. Da li je valjanom primjenom odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (ZPP) na osnovu prikupljenih dokaza žalbeni sud može utvrditi da je tužitelj sklapanjem darovnog ugovora prihvatio da će ubuduće primati samo iznos zaštićene, a ne i tržišne mjesečne najamnine, te da li je u kontekstu članka 7. ZPP-a on trebao dokazivati sudu svoje razumno očekivanje ukidanja odredbi vezanih uz sustav zaštićenog najma u razumnom vremenu nakon stjecanja stana?".
3. Prema odredbi čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a neki razlozi su u toj odredbi navedeni kao osobito važni.
4. Ovaj sud je, postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. ZPP, ocijenio kako je prijedlog za dopuštenje revizije dopušten u odnosu na pitanje navedeno u izreci.
5. Kako pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci - u odnosu na prava promijenjenog vlasnika (najmodavca) stana koji je u režimu zaštićenog najma na naknadu štete (tržišne vrijednosti najamnine) - doista odstupa od pravnih shvaćanja ESLJP, Ustavnog suda RH, kao i shvaćanja ovoga suda (na što ukazuju i odluke na koje se predlagatelj poziva) to je slijedom izloženog, postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. i 5. ZPP, a u skladu s odredbama čl. 385. i čl. 385.a ZPP, revizijski sud je ocijenio da je pravno pitanje naznačeno u izreci ovog rješenja važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
6. S obzirom na sadržaj pitanja u odnosu na koje je dopuštena revizija, preostala pitanja, prema ocijeni ovog suda, nisu važna za odluku u ovom sporu, niti za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
7. Slijedom toga je riješeno kao u izreci (čl. 387. st. 6. ZPP).
Zagreb, 27. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
