REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 1212/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa punomoćnik Bojan Nikolić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 880/2021-4 od 4. kolovoza 2023., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-170/2019-26 od 18. prosinca 2020. u toč. I., III. i IV. izreke, u sjednici održanoj 27. ožujka 2024.,

r i j e š i o  j e :

Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbija se.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-880/2021-4 od 4. kolovoza 2023., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P- 170/2019-26 od 18. prosinca 2020. u toč. I., III. i IV. izreke.

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je postavio slijedeća pravna pitanja:

"1. Može li stvarna šteta za tužitelja biti razlika između mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena zbog ozljede na radu u situaciji kada je rješenjem HZMO-a utvrđena invalidska mirovina zbog ozljede izvan rada, a koja mirovina je prema Zakonu o mirovinskom osiguranju uvijek manja od invalidske mirovine utvrđene zbog ozljede na radu?

2. Može li tužitelj ostvariti pravo na naknadu štete sukladno čl. 27. st. 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, kada su mirovine utvrđene rješenjima HZMO povodom kojih tužitelj potražuje štetu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju uvijek manje (invalidska mirovina zbog ozljede izvan rada, obiteljska mirovina zbog smrti osiguranika) ili jednake (invalidska mirovina zbog ozljede na radu) u odnosu na invalidsku mirovinu koja bi bila utvrđena zbog ozljede na radu?

3. Ako tužitelj, unatoč nespornom pravu na naknadu stvarne štete prema čl. 27. st. 1. i 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, istu ne može ostvariti sukladno čl. 27. st. 3. (pitanje 2.), je li odredba čl. 27. st. 3. primjenjiva za određivanje stvarne štete za tužitelja, odnosno je li u tom slučaju potrebno primijeniti drugi specijalni propis koji precizno uređuje istu materiju, konkretno čl. 161. -164. Zakona o mirovinskom osiguranju?

4. Je li za odluku u sporu radi naknade štete nastale isplatom invalidske mirovine koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osigurateljeva štetnika mjerodavan Zakon o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u vrijeme isplate mirovine ili Zakon o obveznom osiguranju u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete?

5. Je li Zakon o mirovinskom osiguranju lex specialis u pogledu naknade štete nastale isplatom invalidske mirovine određene prema tom zakonu, te je li Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13) koji je stupio na snagu 01.01.2014. lex posterior u odnosu na Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05) koji je stupio na snagu 01.01.2006.?"

3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

4. Postupajući sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. i čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pitanja koja je tužitelj postavio u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz sudsku praksu.

5. Naime, pravno shvaćanje drugostupanjskog suda u pobijanoj presudi je u pogledu postavljenih pravnih pitanja utemeljeno na pravnom shvaćanju revizijskog suda zauzetog u nizu odluka; primjerice u odlukama broj Rev-1235/2021-2 od 22. veljače 2022., Rev 12/2022 od 12. siječnja 2022., Rev 264/2022-2 od 19. travnja 2022., Rev 122/2022-2 od 24. siječnja 2023., Rev 174/2022-3 od 6. srpnja 2022., Rev 909/2021 od 8. rujna 2021. i drugima (tako i ovaj sud u Revd 4045/2023-2 od 24. siječnja 2024.).

6. Zbog navedenog u odnosu na postavljena pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenje revizije propisane odredbom čl. 385. st. 1. ZPP, pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučeno kao u izreci.

Zagreb, 27. ožujka 2024.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa