REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-157/2023-12
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Pajalića kao predsjednika vijeća, Željka Šarića člana vijeća i suca izvjestitelja, dr.sc. Ante Perkušića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ivana Zaninović Semenov, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice CA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Maja Vidović, odvjetnica u Zagrebu, radi utvrđenja ništavosti ugovora o darovanju, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije kojeg je tuženica podnijela protiv presude u Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž 2685/2021-9 od 1. lipnja 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-654/2011-61 od 29. travnja 2013., u sjednici održanoj 27. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Tuženici CA dopušta se podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž 2685/2021-9 od 1. lipnja 2022., radi pravnog pitanja koje glasi:
'' Je li ništav ugovor o darovanju bez prave predaje ako je sklopljen u pisanom obliku prije stupanja na snagu Zakona o javnom bilježništvu (''Narodne novine'' broj 78/93) koji nije sklopljen u formi sudskog zapisnika ili javnobilježničkog akta, ali koji je proveden u zemljišnim knjigama? Može li u takvom slučaju pravu predaju zamjeniti upis u zemljišnim knjigama?''.
II Odlučivanje o troškovima prijedloga za dopuštenje revizije i odgovora na taj prijedlog ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Protiv drugostupanjske presude naznačene u uvodu ovog rješenja prijedlog za dopuštenje revizije podnijela je tuženica radi dva pravna pitanja.
2. U odgovoru na prijedlog tuženice tužitelj osporava osnovanost prijedloga te predlaže prijedlog odbiti.
3. U konkretnom slučaju sporna je valjanost ugovora o darovanju nekretnine bez prave predaje koji nije sastavljen u formi sudskog zapisnika, sklopljen 15. veljače 1994., s obzirom na to da je utvrđeno da se radi o ugovoru o darovanju bez prave predaje.
4. Odluka drugostupanjskog suda temelji se na pravnom shvaćanju da je takav ugovor ništav, a takvo shvaćanje u skladu je sa sadašnjom praksom sudova u Republici Hrvatskoj, uključujući i Vrhovni sud Republike Hrvatske.
5. Međutim, s obzirom na to da je u vrijeme sklapanja spornog ugovora, a i nakon toga, u praksi sudova bilo u primjeni i pravno shvaćanje prema kojem je nedostatak propisane forme mogao biti nadomješten provedbom ugovora u zemljišnim knjigama, postavlja se pitanje da li ova okolnost (tadašnja sudska praksa) može imati utjecaj na konačnu ocjenu na valjanost ugovora.
6. Zbog izloženog ocijenjeno je da je pitanje naznačeno u izreci ovog rješenja važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19 - dalje: ZPP), pa je na temelju odredaba čl. 378. st. 1. i 6. ZPP riješeno kao u izreci.
7. Prijedlog za dopuštenje revizije nije prihvaćen za drugo pitanje zbog kojeg je podnesen jer to pitanje polazi od činjenice da je tužitelj ugovorna strana koja je ''svjesno izbjegla formu ugovora'', međutim, ta činjenica nije utvrđena u postupku koji je prethodio podnošenju prijedloga.
8. Ovim pitanjem tuženica posredno pokušava ishoditi dopuštenje revizije zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja što nije dopušteno.
Zagreb, 27. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća:
Željko Pajalić
