REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
Rijeka, Erazma Barčića 5
Poslovni broj: Us I-1795/2023-9
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničarke Nikoline Jakoplić, u upravnom sporu tužitelja R. Š. iz R. S., LJ., S. u., kojeg zastupa opunomoćenica M. M., odvjetnica u Z., D., protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja građevine, 27. ožujka 2024.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/538, URBROJ: 443-02-02-17-23-4 od 29. srpnja 2023.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.
Obrazloženje
1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/538, URBROJ: 443-02-02-17-23-4 od 29. srpnja 2023.. u točki 1. naređeno je pravnom sljedniku investitora i vlasniku R. Š., ovdje tužitelju, da u roku od 90 dana ukloni kuću, razvijenih tlocrtnih dimenzija 6,65 x 5,10 m, ukupne površine 32,00 m[2] , smještenu na zapadnom dijelu navedenog zemljišta, privedenu namjeni, oznake kućnog broja S. V., nadstrešnicu drvene konstrukcije, razvijenih tlocrtnih dimenzija 6,00 x 7,00 m, smještenu na istočnom dijelu navedenog zemljišta, sve izgrađeno bez potrebne izvršne građevinske dozvole na zemljištu oznake k.č.br. . k.o. P., te je potrebno završno izvršiti poravnanje terena, uz daljnja upozorenja u točkama 2., 3., 4., 5. i 6.
2. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovom Sudu podnio tužbu kojom osporavaju zakonitost navedenog rješenja tuženika uslijed pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i povrede odredaba upravnog postupka. S tim u svezi navodi da je u tijeku postupak ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade, koju činjenicu je tuženik propustio imati u vidu. Nadalje ističe da viši građevinski inspektor nije mogao utvrditi točno činjenično stanje temeljem dokumentaciju koju mu je tužitelj dao na uvid, kao niti temeljem mjerenja koje je inspektor proveo. S tim u svezi navodi da je točan položaj i dimenzije građevine mogao utvrditi samo geodet/arhitekt na temelju potrebnih mjernih instrumenata. Nadalje, ističe i povredu odredaba Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09 i 110/21, dalje Zakon o općem upravnom postupku), a koje se odnose na povredu načela zakonitosti, načela razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa, načela pomoći neukoj stranci, načela utvrđivanja materijalne istine, kao i načela samostalnosti i slobodne ocjene dokaza. Također, smatra da mu je i povrijeđeno pravo izjašnjavanja propisano odredbom članka 30. Zakona o općem upravnom postupku te u tom smislu ističe da se bez prethodnog izjašnjavanja stranke postupak može provesti samo ako se usvaja zahtjev stranke ili ako odluka u postupku nema negativan učinak na pravne interese stranke ili kad je to propisano zakonom. Slijedom svega navedenog, predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora, saslušanjem ovlaštenog arhitekta/ing. i tužitelja, uvidom u zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, dostavljenom uz tužbu te po potrebi vještačenjem pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje, uz obvezivanje tuženika na naknadu troškova spora tužitelju.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.
4. Sud je zakazao ročište za raspravu za 27. ožujka 2024., na koje stranke, iako uredno pozvane, nisu pristupile, pri čemu je tužitelj svoj izostanak opravdao. Stoga je Sud, ne našavši razloga za odgodu, isto održao u njihovoj odsutnosti.
5. Među strankama je u ovome sporu sporno je li tužitelju pravilno naloženo uklanjanje građevine iz predmeta ovoga spora.
6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio. 7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
8. Prema odredbi članka 113. stavku 1. točki 1. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/21 i 67/23, dalje: Zakon o državnom inspektoratu) u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor vlasniku ili investitoru naređuje uklanjanje građevine ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.
8.1. Sukladno odredbi članka 106. stavku 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano. Investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole (stavak 2.).
9. Stoga, budući da se građenju opisane građevine pristupilo bez izvršne građevinske dozvole, pri čemu tužitelj niti ne spori navedenu odlučnu činjenicu, to su se u tom dijelu ostvarile pretpostavke da se tužitelju naloži uklanjanje opisane građevine.
9.1. Nadalje, tužitelj je uz tužbu priložio i zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, koji zahtjev nije od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari. Ovo stoga što Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19, dalje: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama) u članku 42. propisuje prekid postupka izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade. Tako je člankom 42. stavkom 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisano da će građevinski inspektor prekinuti rješenjem postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade donesenog na temelju propisa kojim se uređuje gradnja do pravomoćnog završetka postupka za donošenje rješenja o izvedenom stanju ako je ta zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirane na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. Prema stavku 2. istoga članka postupak iz stavka 1. ovoga članka prekida se na zahtjev stranke uz koji je podnesen dokaz da je podnijela zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju i uvjerenje da je zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011., odnosno dokaz da je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi.
9.2. Međutim, citiranom odredbom članka 42. stavkom 1. i 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama nije propisano da se u slučaju podnošenja zahtjeva za legalizaciju ne može narediti uklanjanje nezakonito izgrađene zgrade i da se rješenje o uklanjanju ne može izvršiti, već samo da će se pod određenim uvjetima, i to isključivo po zahtjevu stranke, izvršenje rješenja o uklanjanju prekinuti, odnosno obustaviti.
9.3. Ovdje valja još reći da je Sud uvidom u predmetni zahtjev utvrdio da je isti ponesen za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za jednostavnu zgradu izgrađenu na zemljištu oznake k.č.br. ., k.o. P.. Predmetne građevine, a za koje je tužitelju naređeno uklanjanje, izgrađene su na k.č.br. . k.o. P., kako to proizlazi iz osporenog rješenja, iz čega proizlazi da se predmetni zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju ne odnosi na predmet uklanjanja. Slijedom svega navedenog, u tom dijelu su ocijenjeni neosnovanima tužbeni navodi.
9.4. Nadalje, što se tiče navoda tužitelja koji se odnose na postupanje višeg građevinskog inspektora i potrebu provođenja vještačenja u ovom sporu u svezi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja u pogledu izvršenih mjerenja valja reći sljedeće. U konkretnom slučaju nadzor je proveo viši građevinski inspektor koji je stručan i kvalificiran za provođenje istoga te ima potrebno stručno znanje na temelju kojeg može utvrditi odlučne činjenice bitne za rješenje ove upravne stvari. Stoga su i u tom dijelu ocijenjeni neosnovanima tužbeni navodi.
10. Nastavno, odredbom članka 106. stavkom 4. Zakona o državnom inspektoratu propisano je da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke. Stoga prema shvaćanju ovoga Suda tuženik je mogao donijeti osporeno rješenje i bez saslušanja tužitelja.
10.1. Međutim, neovisno o navedenome, Sud je uvidom u spis predmeta utvrdio da je tuženik dopisom KLASA: UP/I-362-02/23-02/538, URBROJ: 443-02-02-17-23-2 od 23. lipnja 2023. dostavio tužitelju zapisnik o obavljenom inspekcijskom pregledu od 18. svibnja 2023. te je ujedno pozvao tužitelja da dostavi svoje izjašnjenje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješenje konkretnog predmeta, posebice o tome tko je investitor građenja predmetnih građevina te kada je započeta gradnja. Nadalje je Sud utvrdio da je tužitelj aktivno sudjelovao u predmetnom postupku budući da je u spis predmeta upravnog postupka dostavio svoje izjašnjenje, koje je kod tuženika zaprimljeno 3. srpnja 2023. Dakle, iz navedenog slijedi da je tuženik postupio u skladu s odredbom članka 30. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku, slijedom čega nije povrijeđeno pravo tužitelja na izjašnjavanje. Stoga su i u tom dijelu ocijenjeni neosnovanima tužbeni navodi.
10.2. Slijedom svega izloženog, u postupku koji je prethodio ovom sporu činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno, na koje je potom pravilno primijenjeno materijalno pravo te nisu počinjene povrede odredaba upravnog postupka, a na koje upire tužitelj u tužbi.
10.3. Uzevši u obzir sve navedeno, Sud je odbio provesti po tužitelju preostale predložene dokaze (saslušanje tužitelja i arhitekta/ing. te vještačenje) kao suvišne budući da da izvođenje istih nije odlučno za rješenje ovog spora.
11. Naposljetku, odredbom članka 128. Zakona o općem upravnom postupku taksativno su propisani razlozi na temelju kojih se može pojedino rješenje oglasiti ništavim, a koji razlozi u konkretnom slučaju nisu ispunjeni.
12. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju odredbe članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21 dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.
12. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova ovoga spora. Međutim, kako tužitelj nije uspio u ovom sporu to tužitelju ne pripada pravo na naknadu troškova spora u skladu s odredbom člankom 79. stavkom 4. Zakona o upravnim sporovima, slijedom čega je odbijen zahtjev tužitelja.
U Rijeci 27. ožujka 2024.
S u d a c
Antun Žagar
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. st. 5. ZUS-a).
Dostaviti:
- opunomoćenici tužitelja M. M., D., Z..,
- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostavi u Pazinu, Prolaz Frana Matejčića 8, Pazin
