REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-3740/2019-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja F. d.o.o. Z., OIB …, kojeg zastupa punomoćnica V. S. P., odvjetnica u Z., protiv ovršenika S. d.d. u stečaju, V., OIB …, po stečajnom upravitelju D. L., zastupani po punomoćniku D. M., odvjetniku u S., radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovrhovoditelja protiv rješenja Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž Ovr-189/2019-2 od 24. travnja 2019., kojim je ukinuto rješenje o ovrsi Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Ovr- 2109/2018 od 7. veljače 2019. i odbačen prijedlog za ovrhu, na sjednici održanoj 27. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se rješenje Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž Ovr-189/2019- 2 od 24. travnja 2019. te se predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
II. O troškovima revizijskog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim je rješenjem o ovrsi određena ovrha na nekretninama ovršenika radi naplate potraživanja ovrhovoditelja u iznosu od 69.612,95 Eur/524.498,75 kn s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 30. lipnja 2016. do isplate, a na temelju pravomoćne presude Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-1851/2006 od 30. lipnja 2016., te troškova ovršnog postupka u iznosu od 2.198,22 Eur/16.562,50 kn.
2. Drugostupanjskim je rješenjem odlučeno:
„Uvažava se žalba ovršenika S. d.d. u stečaju i ukida se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Splitu poslovni broj: Ovr-2109/18 od 7. veljače 2019. i prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja F. d.o.o. Z. protiv ovršenika S. d.d. u stečaju od 7. rujna 2018. se odbacuje.
Nalaže se ovrhovoditelju F. d.o.o. da ovršeniku S. d.d. u stečaju naknadi troškove žalbenog postupka u iznosu od 5.125,00 kn u roku od 8 dana.
Odbija se ovrhovoditelj F. d.o.o. sa zahtjevom da mu ovršenik S. d.d. u stečaju naknadi troškove sastava odgovora na žalbu.“.
3. Protiv drugostupanjskog rješenja ovrhovoditelj je podnio reviziju, navodeći da istu podnosi na temelju čl. 382. st. 2. točka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP) u vezi s odredbom 12. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, - dalje: OZ) jer da odluka o sporu ovisi o rješenju materijalnopravnog i procesnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti u njegovoj primjeni. Predlaže preinačiti drugostupanjsko rješenje, podredno ukinuti ga i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.
4. Na reviziju nije odgovoreno.
5. Revizija je osnovana.
6.1. Odredbom st. 1. čl. 21. OZ propisano je da se u ovršnom postupku na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZPP, ako nije drugačije određeno.
6.2. Prema odredbama čl. 382. st. 2. ZPP, u slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema čl. 382. st. 1. ZPP, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
6.3. U takvoj reviziji stranka u smislu čl. 382. st. 3. ZPP treba ne samo određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose, već je dužna izložiti i razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
6.4. U svakom slučaju, u reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih izvora prava i izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (st. 3.).
7.1. Revident u podnesenoj reviziji postavlja sljedeća pravna pitanja:
- Je li tuženik, kojemu su pravomoćno dosuđeni troškovi parničnog postupka u postupku vođenom po tužbi tužitelja zastupanog po stečajnom upravitelju, a tužba je podnesena nakon otvaranja stečajnog postupka – stečajni vjerovnik ili vjerovnik stečajne mase?
- Je li vjerovnik stečajne mase ovlašten pokrenuti ovrhu radi naplate tražbine prema stečajnoj masi protiv stečajnog vjerovnika?“.
7.2. Obrazlažući važnost navedenih pitanja ukazuje na rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7256/2003-3 od 23. kolovoza 2005., Pž- 4819/2016-2 od 5. srpnja 2016. i Pž-5086/2007-4 od 12. listopada 2007. te na odluku Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-2545/2015 od 25. veljače 2016. u kojima je izraženo shvaćanje različito od shvaćanja iz pobijane odluke.
8. Odlučujući o dopuštenosti podnesene revizije vijeće je ocijenilo da su postavljena pravna pitanja u reviziji ovrhovoditelja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
9. U revizijskom stadiju postupka je sporno može li ovrhovoditelj svoju tražbinu prema ovršeniku ostvarivati u ovopredmetnoj ovrsi, u situaciji kada je nad ovršenikom otvoren stečajni postupak ili to može samo u stečajnom postupku, odnosno je li ovrhovoditelj stečajni vjerovnik ili vjerovnik stečajne mase.
10. Na temelju utvrđenja da ovrhovoditelj ima ovršnu ispravu kojom je pravomoćno utvrđeno njegovo potraživanje prema ovršeniku, iz koje je isprave (navedena presuda poslovni broj P-1851/16) razvidno da tražbina ovrhovoditelja spada u ostale obveze stečajne mase, drugostupanjski je sud ocijenio da je ovrhovoditelj obični vjerovnik, odnosno da nije razlučni ili izlučni vjerovnik. To svoje utvrđenje obrazlaže da je nad ovršenikom u tijeku stečajni postupak pa, slijedom toga, stečajni vjerovnici (ovdje ovrhovoditelj) mogu svoje tražbine prema dužniku (ovdje ovršenik) ostvarivati samo u stečajnom postupku, u smislu čl. 167., 168. i 169. Stečajnog zakona ("Narodne novine" broj 71/15, 104/17, - dalje: SZ). Zaključno obrazlaže da je nadležnost suda, koji je vodio stečajni postupak, isključiva (čl. 287. i 288. SZ), a iz navoda same žalbe ovršenika proizlazi da je ovrhovoditelj svoju tražbinu prijavio pa se izvan stečajnog postupka ne može provoditi ovrha na imovini ovršenika da se ne oštete ostali vjerovnici. Stoga je ukinuo prvostupanjsko rješenje o ovrsi i odbacio prijedlog za ovrhu.
11. Takvo shvaćanje drugostupanjskoga suda za sada se ne može prihvatiti kao pravilno.
12.1. Prema odredbi st. 1. čl. 137. SZ stečajni vjerovnici su osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju koju imovinskopravnu tražbinu prema njemu, dok se prema st. 2. istog čl. oni, prema svojim tražbinama, razvrstavaju u isplatne redove. Vjerovnici kasnijega isplatnoga reda mogu se namiriti tek nakon što budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnoga isplatnog reda. Stečajni vjerovnici istoga isplatnog reda namiruju se razmjerno veličini svojih tražbina.
12.2. Prema čl. 167. SZ stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku.
12.3. Prema st. 1. čl. 168. SZ ako stečajni vjerovnik tijekom posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka odnosno zahtjeva za provedbu skraćenoga stečajnog postupka, odnosno ako nije podnesen prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka tijekom posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga sudskom ili izvansudskom ovrhom ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne koje razlučno ili slično pravo na imovini koja ulazi u stečajnu masu, to pravo otvaranjem stečajnoga postupka prestaje, odnosno postupak u tijeku se obustavlja. Predmetna prava brisat će se iz javnih knjiga, upisnika i očevidnika u kojima se vode na temelju rješenja suda. Prema st. 2. istog čl. ako je postupak sudske ovrhe ili prisilnoga sudskog osiguranja obustavljen prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja predstečajnoga ili stečajnoga postupka, rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi sud u stečajnom postupku.
12.4. Prema st. 1. čl. 169. SZ nakon otvaranja stečajnoga postupka pojedini stečajni vjerovnici ne mogu protiv dužnika tražiti ovrhu ili osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu niti na drugoj imovini dužnika. Prema st. 2. istog čl. vjerovnici koji nisu stečajni vjerovnici nisu ovlašteni tražiti ovrhu ili osiguranje na budućim tražbinama dužnika pojedinca po osnovi njegova radnoga odnosa ili druge službe, ili na njegovim tražbinama po toj osnovi tijekom stečajnoga postupka, osim ovrhe ili osiguranja radi naplate zahtjeva za uzdržavanje i drugih tražbina koje se mogu namiriti iz onoga dijela prihoda dužnika iz radnoga odnosa iz kojega se ne mogu namiriti tražbine drugih vjerovnika. Prema st. 3. istog čl. postupci ovrhe i osiguranja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka prekidaju se. Nakon što ti postupci budu nastavljeni, ovršni sud će ih obustaviti. Prema st. 4. istog čl. nakon otvaranja stečajnoga postupka izlučni vjerovnici mogu radi ostvarenja svojih prava pokrenuti protiv dužnika postupke ovrhe i osiguranja prema općim pravilima ovršnoga postupka. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja koje su ti vjerovnici pokrenuli prije otvaranja stečajnoga postupka, nastavit će i provesti ovršni sud prema pravilima ovršnoga postupka, a prema st. 5. istog čl. nakon otvaranja stečajnoga postupka razlučni vjerovnici nisu ovlašteni pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja. Prema st. 6. istog čl. postupci ovrhe i osiguranja iz stavka 5. ovoga članka koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka prekidaju se, bez obzira na to kada je ovršni postupak pokrenut, osim ako u ovršnom postupku već nije doneseno rješenje o namirenju razlučnog vjerovnika. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja nastavit će sud koji vodi stečajni postupak primjenom pravila o unovčenju predmeta na kojima postoji razlučno pravo u stečajnom postupku.
13. Iz stanja spisa predmeta vidljivo je da je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave - rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5914/2016 od 11. travnja 2018. kojim je potvrđeno rješenje o troškovima postupka sadržano u točki II. izreke rješenja Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-1851/06 od 30. lipnja 2016. do iznosa od 69.612,95 Eur/524.498,75 kn. Nadalje, uvidom u bazu podataka sudskog registra, proizlazi da je stečajni postupak nad ovršenikom otvoren rješenjem Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj St-13/2002 od 6. svibnja 2005.
14. Prema tome, ovrhovoditeljevo potraživanje je nastalo nakon otvaranja stečajnog postupka nad ovršenikom, stoga se ovrhovoditelj u konkretnom slučaju ne može smatrati stečajnim vjerovnikom kao što je to ocijenio drugostupanjski sud. Naime, ovrhovoditelj je vjerovnik stečajne mase, tako da iz tog razloga nije bilo mjesta primjeni odredbi iz čl. 167., 168. i 169. SZ na kojima je drugostupanjski sud zasnovao svoju odluku.
15. Imajući u vidu navedeno, drugostupanjski sud je takvim postupanjem pogrešno primijenio odredbe iz čl. 167., 168. i 169. SZ, na što je ovrhovoditelj pravilno ukazao u svojoj reviziji.
16. Ujedno je nejasno i proturječno obrazloženje drugostupanjskoga suda da se „iz navoda same žalbe ovršenika“ može zaključiti da je ovrhovoditelj svoju tražbinu prijavio u stečajnom postupku pa je tu, ujedno, počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP, radi koje se drugostupanjska odluka ne može ispitati.
17. Stoga je, na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP, valjalo ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje pa je odlučeno kao u točki I. izreke.
18. U ponovljenom će postupku drugostupanjski sud otkloniti opisanu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2 točka 11. ZPP, raspraviti će sve odlučne okolnosti na koje je ukazano ovim rješenjem, uzevši u obzir gore navedeno shvaćanje ovoga suda te potom donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.
19. Odluka o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP). Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke.
20. Na temelju odredbi Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 57/22, 88/22) ovaj sud je dvojno iskazao dosuđene iznose, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona (1 EUR=7.53450 kn).
Zagreb, 27. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
