REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: 78 Pž-1328/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Jagode Crnokrak, predsjednice vijeća, Mladena Šimundića, suca izvjestitelja i Dubravke Matas, članice vijeća, u stečajnom postupku nad dužnikom EL-LON d.o.o., Zagorska Sela, Zagorska Sela 36a, OIB 03749184018, odlučujući o dužnikovoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-1086/23 od 7. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 27. ožujka 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana dužnikova žalba i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-1086/23 od 7. ožujka 2024.
Obrazloženje
1. Trgovački sud u Zagrebu rješenjem poslovni broj St-1086/23 od 7. ožujka 2024. uskratio je potvrdu stečajnog plana (točka I. izreke), obustavio predstečajni postupak nad dužnikom (točka II. izreke) i odlučio da će se postupak nastaviti kao da je protiv dužnika podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka (točka III. izreke). Ovakvo rješenje prvostupanjski je sud donio smatrajući da se nisu ostvarili uvjeti za potvrdu predstečajnog sporazuma iz članka 59. stavaka 1. i 2. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24; dalje: SZ). Stečajni sudac nije prihvatio prijedlog da se primijeni odredba članka 59.a SZ-a, navodeći da je planom restrukturiranja koji je bio predmetom glasovanja predviđeno i namirenje vjerovnika Brune Vuraića, kao članka društva, čime bi isti primio imovinsku korist što je protivno odredbi članka 59.a stavka 2. točke 4. SZ-a.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio dužnik, navodeći da istu podnosi zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi citira odredbu članka 59.a SZ-a, te navodi do njene primjene može doći tek u situaciji nakon provođenja ročišta za glasovanje ako u određenoj skupini vjerovnika nije postignuta potrebna većina iz članka 59. stavka 2. SZ-a, a sve ostale pretpostavke za potvrdu plana restrukturiranja iz članka 61. ovoga Zakona su ispunjene. U takvoj situaciji, na prijedlog dužnika ili uz njegovu suglasnost, smatrat će se da je ta skupina prihvatila plan i sud će ga potvrditi. Smatra da je tumačenje ove odredbe od strane prvostupanjskog suda pogrešno, te da bi se time vjerovnici, koji su ujedno i članovi društva, stavili u neravnopravan položaj. Navodi da je imovina društva manja od njegovih dugova, te zaključuje kako su predloženim Planom vjerovnici stavljeni u povoljniji položaj nego što bi bili u slučaju namirenja imovine u stečajnom postupku. Predlaže prihvatiti žalbu i potvrditi plan restrukturiranja, a kako nema odgovarajuće sudske prakse, smatra da bi se o tome trebala izjasniti sjednica Odjela trgovačkih i drugih sporova Visokog trgovačkog suda.
3. Žalba nije osnovana.
4. Pobijana odluka ispitana je u granicama razloga navedenih u žalbi sukladno odredbi članka 10. SZ-a te članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 153/23; dalje ZPP), i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a kao i u odnosu na pravilnu primjenu materijalnog prava.
5. I prema mišljenju ovog suda prvostupanjski sud pravilno obrazlaže razloge zbog kojih smatra da bi član društva dužnika Bruno Vuraić predloženim planom primio imovinsku korist, što je suprotno odredbi članka 59.a stavka 2. točke 4. SZ-a, zbog čega je sud trebao uskratiti davanje suglasnosti predloženom planu restrukturiranja.
6. No, osim toga, ovaj sud ukazuje i na smisao odredbe članka 59. stavka 2. SZ-a, nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 36/22), kojim su u postojeći Stečajni zakon ugrađene odredbe Direktive (EU) 2019/1023.
7. Naime, prema ranijoj odredbi članka 59. stavka 2. SZ-a, koja je bila na snazi do 30. ožujka 2022., smatralo se da su vjerovnici prihvatili plan restrukturiranja ako je za njega glasovala većina svih vjerovnika i ako u svakoj skupini zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prihvaćanja plana. Dakle, prema ranijoj odredbi, da bi se smatralo da su vjerovnici prihvatili plan bilo je potrebno da su, u svakoj skupini vjerovnika, za plan glasovali vjerovnici čije tražbine dvostruko prelaze zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv plana.
8. Odredba članka 59. stavka 2. SZ-a bitno je izmijenjena ugradnjom odredbi Direktive (EU) 2019/1023, te se, na predstečajne postupke pokrenute nakon 1. travnja 2022., smatra da su vjerovnici prihvatili plan restrukturiranja ako je u svakoj skupini većina vjerovnika glasovala za plan te zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv plana.
9. Dakle, u predstečajnim postupcima pokrenutim nakon 1. travnja 2022. više nije potrebno da za prihvaćanje stečajnog plana glasa više od 66% vjerovnika u svakoj skupini (odnosno dvostruko više od broja glasova vjerovnika koji su glasali protiv plana), već je za glasovanje u skupinama dovoljna i obična većina vjerovnika, pri čemu je bitno da ukupan zbroj tražbina vjerovnika (po svim grupama) dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv plana.
10. Upravo u tome se nalazi bitna razlika između ranije odredbe članka 59. stavka 2. SZ-a, koja je bila na snazi do 30. ožujka 2022., i nove odredbe članka 59. stavka 2. SZ-a, koja je na snazi od 1. travnja 2022., a koje treba tumačiti u skladu s odredbama Direktive Europskog parlamenta i vijeća. Pri tome se ukazuje da je sastavni dio svake Direktive ili Uredbe EU i njena prambula, koja sadrži pravnu osnovu akta, pripremne akte, primijenjeni postupak donošenja kao i uvodne izjave u kojima se navode razlozi za ono što se nalazi u normativnom dijelu (tj. člancima) nekog akta, pa prilikom tumačenja namjere donositelja Direktive ili Uredbe svakako treba imati u vidu i ono što je donositelj namjeravao regulirati tim propisom.
11. S obzirom na to da je u odredbe Stečajnog zakona koje su stupile na snagu 1. travnja 2022. ugrađena i navedena Direktiva, prilikom tumačenja svake pojedine odredbe svakako treba imati u vidu i namjeru donositelja Direktive.
12. Navedena Direktiva Europskog parlamenta i vijeća u uvodnim odredbama (posebno u točkama 47., 53. i 54.) ukazuje na to da bi se pitanje potrebne većine trebalo utvrditi nacionalnim pravom kako bi se osiguralo da manjina zahvaćenih strana u svakoj kategoriji ne može spriječiti donošenje plana restrukturiranja koji ne smanjuje nepravedno njihova prava i interese. Nadalje, Direktiva navodi i da bi bez pravila većine koje obvezuje nesuglasne osigurane vjerovnike, rano restrukturiranje u brojnim slučajevima ne bi bilo moguće, primjerice kada je potrebno financijsko restrukturiranje, a poduzeće je inače održivo.
13. Prema uvodnom dijelu Direktive, da bi se osiguralo da strane imaju pravo glasa u vezi s donošenjem planova restrukturiranja proporcionalno udjelima koje imaju u poduzeću, potrebna većina trebala bi se temeljiti na iznosu tražbina vjerovnika ili interesima nositelja udjela u svakoj danoj kategoriji. U skladu s tim, države članice trebale bi osim toga moći zahtijevati da se u svakoj kategoriji dosegne većina u broju zahvaćenih strana, a trebale bi moći utvrditi i pravila u odnosu na zahvaćene strane s pravom glasa, koje to pravo pravilno ne iskorištavaju ili koje nemaju zastupnika, kao što su pravila kojima se tim zahvaćenim stranama omogućuje da ih se uzme u obzir za prag sudjelovanja ili pri izračunu većine.
14. Člankom 9. stavkom 6. te člankom 11. teksta Direktive propisana je obveza država članica da u svoje zakonodavstvo ugrade spomenuta pravila. U konkretnom slučaju, zakonodavstvo Republike Hrvatske ta je pravila ugradilo na više razina – na način da se smatra da je svaki vjerovnik koji nije glasovao protiv plana u stvari glasovao za plan restrukturiranja te u to da je za prihvaćenje plana dovoljna većina glasova u svakoj skupini vjerovnika, te da se smatra da je plan prihvaćen ako zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko premašuje zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv plana. Na taj je način postignuta zaštita većine vjerovnika, na koju ukazuju odredbe točaka 47., 53. i 54. preambule Direktive Europskog parlamenta i vijeća.
15. U ovom konkretnom slučaju, čak i ako zanemarimo činjenicu da bi Bruno Vuraić, kao član društva, protivno odredbama članka 59.a stavka 2. točke 4. SZ-a, ostvario imovinsku korist prihvaćanjem predloženog plana, imamo situaciju u kojoj za prihvaćanje plana nisu glasovali vjerovnici čiji zbroj tražbina dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv plana. Naime, za prihvaćanje plana glasovali su vjerovnici s ukupnim zbrojem tražbina u iznosu od 62.302,41 EUR (skupina A i B), dok je protiv plana glasovao vjerovnik čija tražbina iznosi 307.326,47 EUR (skupina C).
16. Drugim riječima, za prihvaćanje plana glasovali su vjerovnici čiji ukupni zbroj tražbina čini 16,86% ukupnog iznosa tražbina, dok su protiv glasovali vjerovnici s 83,14% ukupnog iznosa tražbina.
17. Stoga bi, prema mišljenju ovog suda, svako odobrenje stečajnog plana protiv kojega su glasovali vjerovnici s više od 83% zbroja tražbina predstavljalo nasilje prema tim vjerovnicima, i ne bi bilo u skladu niti s odredbom članka 59.a stavka 1. SZ-a, niti s odredbama Direktive.
18. Slijedom navedenog, dužnikova žalba odbijena je kao neosnovana, a prvostupanjsko je rješenje potvrđeno (članak 380. točka 2. ZPP-a u vezi s člankom 10. SZ-a).
Zagreb, 27. ožujka 2024.
Predsjednica vijeća
Jagoda Crnokrak
Broj zapisa: 9-30865-63a9e
Kontrolni broj: 0409c-219a3-5fac2
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Jagoda Crnokrak, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
