REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-445/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec, Goranke Barać-Ručević i Mirjane Magud članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja H. … d.o.o., Z., …, OIB …, kojeg zastupa punomoćnik S. B. B., dipl. iur. kod U. … Podružnica D., protiv tuženika V. J., iz M., … , OIB …, kojeg zastupa punomoćnik H. A., odvjetniku u P., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja, protiv presude Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-505/2020-2 od 1. srpnja 2020. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu, poslovni broj Pn-16/2018-43 od 5. ožujka 2020., u sjednici održanoj 27. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e:
Prihvaća se revizija tužitelja, ukida presuda Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-505/2020-2 od 1. srpnja 2020. i predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu, poslovni broj Pn- 16/2018-43 od 5. ožujka 2020. suđeno je:
„1. Nalaže se tuženiku V. J. iz M., …, OIB … da tužitelju H. … Z., …, OIB … naknadi štetu u visini od 36.573,87 kn (trideset šest tisuća petsto sedamdeset tri kune i osamdeset sedam lipa), sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja 5. ožujka 2020. do isplate, po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, na račun tužitelja IBAN HR … otvoren kod E.&S. … d.d., u roku od 15 dana.
2. Odbija se tužbeni zahtjev za iznos 1.843,63 kn sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom.
3. Nalaže se tuženiku V. J. iz M., …, OIB … da tužitelju H. … Z., …, OIB … naknadi trošak parničnog postupka u iznosu 8.626,79 kn sa zakonskom kamatom tekućom od dana presuđenja 5. ožujka 2020. pa sve do isplate po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, na račun tužitelja IBAN HR … otvoren kod E.&S. … d.d., u roku od 15 dana.“.
2. Presudom Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-505/2020-2 od 1. srpnja 2020., preinačena je prvostupanjska presuda te je tužbeni zahtjev odbijen i naloženo tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak, u iznosu od 10.640,04 kn.
3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Revd 3311/2020-2 od 10. studenog 2020. dopušteno je tužitelju podnošenje revizije, u odnosu na pitanja:
„Odgovara li za štetu štetnik koji propuštanjem dužne pažnje nije utvrdio stvarnog vlasnika nekretnine te je izvršio sječu šume na nekretninama u vlasništvu tužitelja i time prouzročio štetu?
Odgovara li štetnik po načelu pretpostavljene krivnje iz čl. 1045. st. 1. i 2. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08) u situaciji kada je tužitelj dokazao štetnu radnju, štetu i uzročnu vezu, a štetnik nije dokazao da šteta nije nastala njegovom krivnjom odnosno nije dokazao da je postupao s dužnom pažnjom?“.
4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv drugostupanjske presude tužitelj je podnio reviziju, pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja zbog koji je dopuštena. Predlaže tužitelj preinačiti pobijanu presudu i naknaditi tužitelju troškove postupka.
5. Odgovor na reviziju nije podnesen.
6. Revizija je osnovana.
7. U skladu sa odredbom čl. 391. st. 1. ZPP-a, revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
8. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete koja je nastala tužitelju, a radi sječe 55 stabala u šumi koja je u vlasništvu Republike Hrvatske i kojom gospodari tužitelj - H. … d.o.o. Zagreb, U. Š. P. D. … V..
9. Prvostupanjski sud u tijeku postupka u bitnome utvrđuje: da je tuženik izvršio sječu i otpremanje one količine i vrste stabala na kčbr. …, …, …, …k.o. M. u vlasništvu Republike Hrvatske, kako je to utvrđeno provedenim mjerničkim i šumarskim vještačenjem; da je opisanim učinjena šteta u iznosu od 36.573,87 kn dok je vrijednost drvne mase 14.629,55 kn; da se pri sječi stabala, tuženik vodio međom određenom, kamenim humkama; da iz rezultata provedenog mjerničkog vještačenja proizlazi da međe parcela kamenim humkama, ne odgovaraju međama prema katastarskom planu; da je djelatnik tuženika S. M., napravio otpremu i izdao popratnice za posječena stabla, ali da pri tome nije provjeravao vlasništvo nekretnine, jer to niti mora niti može, već da upravo radi toga popratnicu potpisuje tuženik, koji svojim potpisom jamči vlasništvo nekretnine.
9.1. Pozivom na odredbu čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 - dalje: ZOO) zaključuje prvostupanjski sud da je tuženik odgovoran za nastalu štetu, te nalaže tuženiku istu isplatiti pozivom na odredbu čl. 1085. st. 3. ZOO-a.
10. Temeljem navedenih utvrđenih činjenica, drugostupanjski sud (koji posve suvišno i nepotrebno iscrpno prenosi sadržaj provedenog dokaznog postupka pred prvostupanjskim sudom) zaključuje, da tuženik nije odgovoran za nastalu štetu. Shvaćanje je drugostupanjskog suda, da u ponašanju tuženika ne postoji subjektivni element protupravnosti, jer tuženik opravdano nije znao da bi šuma u kojoj je izvršio sječu stabala, predstavlja državnu šumu. Konačno, zaključuje drugostupanjski sud da štetu tuženik tužitelju nije prouzročio namjerno ili nepažnjom (pri čemu se poziva na iskaze svjedoka M. i G. J. i posebno na iskaz djelatnika tuženika S. M., koji je bio na otpremi i izdao popratnice za posječena stabla te koji kao šumarski stručnjak znao da bi se radilo o šumi tužitelja), pa da kod tuženika ne postoji ni obična nepažnja, kao pretpostavka odštetne odgovornosti.
11. Iz navedenog utvrđenog činjeničnog stanja po prvostupanjskom sudu, drugostupanjski je sud izveo pogrešan pravni zaključak, da tuženik ne bi tužitelju uzrokovao štetu svojom krivnjom, svojom nepažnjom. Naime, po pravnom shvaćanju ovoga suda, činjenica da tuženik nije provjeravao zemljišnoknjižno stanje niti stanje u katastru za predmetnu nekretninu na kojoj je izvršio sječu stabala (unatoč postojanja kamenih humaka na predmetnoj nekretnini i tuženikovu uvjerenju da je šuma njegovo vlasništvo) po pravnom shvaćanju ovoga suda ukazuje na to da tuženik kritične zgode nije postupao kao pažljiv gospodar, jer bi u suprotnom takvu provjeru trebao učiniti. Navedeno i pored činjenice da djelatnik tuženika S. M. koji je bio na otpremi i izdao popratnice za posječena stabla, nije znao u čijem vlasništvu je predmetna šuma, budući da iz utvrđenja tijekom postupka proizlazi da djelatnik tuženika to nije niti mogao niti trebao znati.
11.1. Stoga se, u odgovoru na prvo postavljeno pitanje navodi, da je za štetu odgovoran štetnik, koji propuštanjem dužne pažnje nije utvrdio stvarnog vlasnika nekretnine, te na toj nekretnini izvršio sječu šume i time prouzročio štetu.
11.2. U odgovoru na drugo postavljeno pitanje navodi se, da štetnik koji uzrokuje štetu svojom krivnjom (svojom nepažnjom) dužan je naknaditi, temeljem odredbe čl. 1045. st. 1. ZOO-a, pri čemu se obična pažnja predmnijeva (st. 2. čl. 1045. ZOO-a). Stoga je štetnik dužan naknaditi štetu, u situaciji kada tužitelj dokaže štetnu radnju, štetu i uzročnu vezu, a štetnik pri tome ne dokaže da šteta ne bi nastala njegovom krivnjom, odnosno, ne dokaže da je postupao s dužnom pažnjom.
12. Slijedom navedenoga, kako zbog pogrešnog pravnog pristupa nije pravilno primijenjeno materijalno pravo, valjalo je ukinuti presudu suda drugog stupnja, temeljem odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a.
13. U nastavku postupka, sud drugog stupnja će otkloniti navedene nedostatke te potom donijeti novu na zakonu osnovanu odluku.
Zagreb, 27. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina, v.r.
