REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1134/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec, Goranke Barać-Ručević i Mirjane Magud članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. P., iz S. B., OIB ..., kojega zastupa punomoćnica S. R. K., odvjetnica u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, OIB ..., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-2039/2022-2 od 12. prosinca 2023., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr-9/18-30 od 21. travnja 2022., u sjednici održanoj 27. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tuženici podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-2039/2022-2 od 12. prosinca 2023. u dijelu pod točkom I. izreke kojim je odbijena žalba tuženice i potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr-9/18-30 od 21. travnja 2022. u dijelu pod točkama I. do III. izreke te pod točkom V. izreke za iznos 2.189,93 eur/ 16.500,03 kn s pripadajućim kamatama i pod točkom VII. izreke, u odnosu na pravna pitanja:
„1. Je li ispravno rad tužitelja, kao djelatne vojne osobe, u aktivnom dežurstvu priznati kao višednevni rad u dežurstvu unutarnje službe odnosno kao 24 satnu nazočnost na radnom mjestu, uz odbijanje 8 sati na ime odmora, kada propisima koji se primjenjuju kao lex specialis, Odluci o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika (Narodne novine broj: 118/09 i 118/12) i Pravilniku o izmjeni i dopuni Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (Narodne novine, broj: 118/09) propisano da se dežurstvo kao rad dulji od punog radnog vremena ne smatra prekovremenim radom, a dijeli se na aktivno dežurstvo i dežurstvo unutarnje službe te da pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske koji zbog potrebe službe provode 24 sata na radnom mjestu u tijeku 24 sata mogu raditi najviše 12 sati, a preostalo vrijeme im se računa kao aktivno dežurstvo i isplaćuje im se pripadajući dodatak?
2. Je li osnovano potraživanje tužitelja, kao djelatne vojne osobe, na ime naknade za neiskorištene slobodne dane uključujući i subote i nedjelje koji su mu bilježeni kao slobodni dani nakon dežurstva odnosno nakon rada na izdvojenom objektu obzirom da se u konkretnom slučaju radi o posebnoj organizaciji rada u turnusima, sukladno odredbi članka III. stavak 1. i 2. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (Narodne novine, broj: 118/09 i 118/12), a koja organizacija rada podrazumijeva sedam dana rada na izdvojenom objektu i izoliranoj lokaciji i sedam dana odmora?
3. Je li tužena bila u obvezi u evidencijama radnog vremena evidentirati i korištenje dnevnog odmora (stanke), iako niti jednim pozitivnim pravnim propisom u Republici Hrvatskoj isto nije propisano, a tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da je tužitelj za vrijeme obavljanja rada koristio dnevnu stanku te na kome je teret dokazivanja da radnik nije iskoristio stanku za dnevni odmor?“.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-2039/2022-2 od 12. prosinca 2023., u dijelu pod točkom I. izreke u dijelu kojim je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr-9/18-30 od 21. travnja 2022. u dijelu pod točkama I. do III. izreke, točkom V. izreke za iznos od 2.189,93 eur/ 16.500,03 kn s pripadajućim kamatama i pod točkom VII. izreke (s osnove rada na izdvojenom objektu umanjenom za 8 sati odmora dnevno nakon sedmodnevnog rada na izdvojenom objektu, s osnove neiskorištenih slobodnih dana uključujući i subote i nedjelje, te s osnove potraživanja za neiskorištenu dnevnu stanku).
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženica predlaže da se dopusti revizija radi postavljenih pravnih pitanja navedenih u izreci ovog rješenja, ističući da su navedena pitanja važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da su pitanja navedena u izreci ovog rješenja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Navedeno stoga što je riječ o pravnim pitanjima o kojima nema prakse revizijskog suda, a o kojima postoji različita praksa županijskih sudova, primjerice glede prvog i drugog pravnog pitanja - presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-775/2018 i Gž R-2290/2022-2 od 13. prosinca 2022., Županijskog suda u Rijeci broj Gž R- 332/17, Županijskog suda u Osijeku broj Gž R-274/2020 od 4. studenoga 2021., (tako i ovaj sud u odluci broj Revd 3152/2023-2 od 28. studenoga 2023., Revd- 4116/2022-2 od 4. travnja 2023.), a glede treće postavljenog pravnog pitanja - odluke Županijskog suda u Rijeci broj Gž R-601/2022 od 10. svibnja 2023., Županijskog suda u Osijeku broj Gž R-59/2023 od 2. veljače 2023., te Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-1516/2022 od 21. studenoga 2023. Glede treće postavljenog pitanja ovaj sud je dopustio reviziju u odluci broj Revd-4142/2022 od 25. listopada 2022.
5. Zbog navedenog je valjalo na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP odlučiti kao u izreci.
6. Temeljem odredbi Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22, 88/22) ovaj sud je dvojno iskazao cijene, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. (1EUR=7.53450).
Zagreb, 27. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina, v.r.
