Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 14 Gž-4048/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gabriele Topić Kordej kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur. i Suzane Radaković kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku u Biogradu na Moru, protiv tuženika CT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Marku Liniću, odvjetniku u Rijeci, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi i dopuni žalbe tuženika protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji posl. br. P-436/2022-13 od 3. srpnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 26. ožujka 2024.,

p r e s u d i o  j e

I Odbijaju se žalba i dopuna žalbe tuženika kao neosnovane i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji posl. br. P-436/2022-13 od 3. srpnja 2023.

II Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja posl. br. P-436/2022-13 naloženo je tuženiku da tužiteljici preda u suposjed nekretninu zk.č.br. 343/1 upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sastojeću od bazena površine 16 m2, dvorišta 410 m2, pomoćne zgrade 156 m2, nadstrešnice površine 33 m2, kuće [adresa] od 318 m2 i nadstrešnice od 25 m2, ukupno 958 m2, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe, uz naknadu parničnog troška u iznosu od 1.017,21 eura.

2.1. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga i predlaže prvostupanjsku presudu preinačiti na način da se tužbeni zahtjev odbaci ili odbije uz naknadu parničnog troška tuženiku, podredno da ovaj sud ukine osporenu presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje i odlučivanje drugom sucu pojedincu, uz naknadu troška sastava žalbe.

2.2. Iz sadržaja dopune žalbe tuženika proizlazi pozivanje na žalbene razloge bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava a predlaže se ukidanje prvostupanjske presude.

2.3. Tužiteljica u odgovoru na žalbu smatra da je žalba neosnovana te predlaže žalbu kao takvu odbiti.

3. Žalba je neosnovana.

4. Za razliku od žalbenih navoda, u presudi suda prvog stupnja nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11 Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP) jer je presuda suda prvog stupnja razumljiva, nije proturječna i sadrži jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koji nisu u proturječnosti s izrekom presude i sukladni su stanju spisa te se presuda kao takva može ispitati. Ujedno se u prvostupanjskoj presudi i u postupku koji joj je prethodio ne uočavaju bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13 i 14 ZPP na koje ovaj sud kao sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Sud prvoga stupnja raspravio je sve okolnosti bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene a u skladu sa odredbom čl. 8. ZPP pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

6. Na temelju pravilnog utvrđenja činjenica tuženikovog posjeda a tužiteljičinog suvlasništva u ½ dijela predmetne nekretnine zk.č.br. 343/1 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje činjenice su u čl. 162. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00. 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV) navedene kao odlučne za primjenu mjerodavne odredbe čl. 161. st. 1. ZV, prvostupanjski je sud utvrdio osnovanim tužbeni zahtjev za predaju u suposjed iste nekretnine.

7.1. Iz sadržaja žalbenih navoda proizlazi pozivanje na relativno bitnu odredbu odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 212. toč. 1 ZPP jer tuženik tvrdi da je prvostupanjski sud pogriješio kada nije odredio prekid postupka u ovom sporu do okončanja postupka pred prvostupanjskim sudom posl. br. P-281/19 smatrajući da je odlučno utvrđenje vrijednosnog udjela bračne stečevine, što je pravni osnov tužiteljičinog suvlasništva predmetne nekretnine, u odnosu na sadašnje stanje te nekretnine.

7.2. Pred prvostupanjski sudom nije ostvarena navedena povreda odredaba postupka prvenstveno stoga što je odredbama čl. 12. st. 1. i čl. 213. toč. 1 ZPP sudu dana ovlast da odluči hoće li ili neće sam rješavati prethodno pitanje za potrebe određenog spora. No, u ovom je sporu odlučno to što pitanje utvrđenja udjela bračne stečevine u odnosu na sadašnje stanje predmetne nekretnine uopće nije prethodno pitanje za odluku o predaji nekretnine u suposjed temeljem idealnog suvlasničkog dijela tužiteljice.

7.3. Odredbama čl. 42. st. 1. i čl. 46. st. 1. ZV u vezi čl. 36. st. 1., čl. 37. st. 1. i čl. 38. st. 1. ZV propisano je pravo tužiteljice kao suvlasnice na suposjed stvari i tužiteljica je ovlaštena izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti kao suvlasnica u idealnom dijelu, dakle u dijelu koji je računski odijeljen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari kao idealni dio. U predmetnom slučaju nema dokaza niti se tvrdi da bi bio postignut kakav sporazum o podjeli posjeda stvari i izvršavanju ovlasti glede predmetne nekretnine. Tužiteljica stoga temeljem čl. 42. st. 1. ZV ima pravo na suposjedovanje stvari koje je suvlasnica u idealnom dijelu. U tom su smislu bez utjecaja žalbeni navodi kojima se pravo na posjedovanje tužiteljici osporava, jer i za slučaj suvlasničkog omjera u 41/10.000 idealnog dijela kao što se to u žalbi tvrdi pozivanjem na postupak pred prvostupanjskim sudom posl. br. P-281/19 tužiteljice JT i ovdje tužiteljice kao II-tužene a koji postupak nije pravomoćno okončan, tužiteljica ne bi gubila pravo na suposjedovanje stvari koje je suvlasnik u idealnom dijelu.

7.4. Stoga tuženik, osim što načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige iz čl. 122. st. 1. ZV i iz čl. 8. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19 i 128/22) nije oborio kakvim dokazima, ističe činjenice koje nisu presudne za odluku o zahtjevu tužiteljice kao suvlasnice idealnog dijela nekretnine za predaju u suposjed te nekretnine.

8.1. Kao što je navedeno, nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 9 ZPP, u izostanku istovjetnosti subjektivnog i objektivnog identiteta spora posl. br. P-169/12 Općinskog suda u Opatiji i ovog spora. Prvostupanjski je sud pravilno utvrdio da se zahtjev u navedenom sporu posl. br. P- 169/ odnosio na predaju u suposjed realnog dijela nekretnine određenog nalazom i mišljenjem mjerničkog vještaka Denisa Jurkovića od 11. listopada 2012. i priložene skice mjesta i mjerenja, dakle ne na predaju u suposjed idealnog dijela kao u ovom sporu, pri čemu je nedvojbeno da je u postupku obnove zemljišnih knjiga prethodna oznaka nekretnine grč. 200 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zamijenjena novom oznakom zk.č.br. 343/1 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Osim toga, u navedenom postupku posl. br. P-169/12 predaja u suposjed nije naložena ovdje tuženiku niti je isti sudjelovao kao stanka već je ovdje tuženik u tom sporu sudjelovao kao umješač na strani II-tužene.

8.2. Tuženik u žalbi ukazuje da tužiteljica nije zatražila predaju suposjeda točno određenog dijela nekretnine na kojoj svojata vlasništvo po osnovi bračne stečevine pa da je njezin zahtjev trebalo odbiti ili odbaciti te smatra neprihvatljivima razloge odbijanja prigovora promašene aktivne i pasivne legitimacije. Povodom ovih žalbenih navoda prvenstveno valja reći kako je odredbom čl. 9. st. 1. i 3. ZV propisano da pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, sa svim što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje tako da je dio te nekretnine sve što je na površini zemlje, iznad ili ispod nje izgrađeno a namijenjeno je da tamo trajno ostane ili je u nekretninu ugrađeno, njoj dograđeno, na njoj nadograđeno ili bilo kako drukčije s njom trajno spojeno sve dok se od nje ne odvoji. Ujedno valja ponoviti da je tužiteljica svoje suvlasništvo idealnog dijela predmetne nekretnine dokazala javnom ispravom - zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u odnosu na koje je ovlaštena od tuženika kao posjednika zahtijevati predaju u suposjed sukladno čl. 161. st. 1. u vezi čl. 42. st. 1. i čl. 46. st. 1. te čl. 122. st. 1. ZV. Stoga se u žalbi neosnovano tvrdi da tužiteljica suvlasništvo "svojata" te da je trebala zahtijevati predaju određenog dijela nekretnine.

8.3. U okolnostima predmetnog slučaja, u kojem se ne radi o izvođenju prava na posjed od posrednog posjednika ni o otuđenju stvari ustupom kao ni o nesamostalnom posjedu tuženika, tuženik se ne može sa uspjehom pozivati na čl. 163. st. 1. ZV i tvrditi da ima pravo odbiti predaju predmetne nekretnine tužiteljici kao suvlasnici upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suposjed.

9. O parničnom trošku odlučeno je pravilnom primjenom odredaba čl. 154. st. 1 i čl. 155. ZPP. Na zakonitost i pravilnost odluke o naknadi parničnog troška iz stavka II izreke prvostupanjske presude ne utječu žalbeni navodi tuženika o pogrešnoj primjeni tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022 i 126/22, dalje: Tarifa) u vezi čl. 155. st. 2. ZPP. Uz pravilnu primjenu tbr. 7. toč. 1. Tarife u odnosu na vrijednost predmeta spora od 10.000,00 kn utvrđenu na ročištu od 29. studenog 2021. sa obračunom vrijednosti radnje u postupku od 75 boda primjenom vrijednosti boda od 15,00 kn iz mjerodavne odredbe tbr. 50. Tarife valjalo bi pojedinu radnju cijeniti u iznosu od 149,31 eura (1.125 kn) a uz uvećanje po tbr. 42. od 25% za PDV u iznosu od 186,64 eura i time preinačiti odluku o trošku na štetu tuženika a što onemogućava čl. 374. ZPP.

10. Slijedom navedenog nisu ostvareni ni žalbeni razlozi pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP niti pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP. Stoga je primjenom čl. 368. st. 1. i čl. 380. toč. 2 ZPP ovaj sud odlučio kao u stavku I izreke.

11. Nije prihvaćen zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe, primjenom čl. 166. st. 1. ZPP u vezi čl. 154. st. 1. istog zakona, kao u stavku II izreke.

U Zagrebu 26. ožujka 2024.

Predsjednica vijeća:

Gabriela Topić Kordej