Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 8 Kž-220/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Koraljke Bumči, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Marijana Garca kao članova vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog S. V., zbog kaznenog djela protiv javnog reda – protuzakonitim ulaženjem, kretanjem i boravkom u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz članka 326. stavak 1. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući povodom žalbe optuženog S. V. podnesene protiv presude Općinskog suda u Karlovcu broj 9 K-542/2023-26 od 5. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 26. ožujka 2024.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba optuženog S. V. kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom optuženi S. V. proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv javnog reda – protuzakonitim ulaženjem, kretanjem i boravkom u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, opisano i kažnjivo po članku 326. stavak 1. KZ/11., činjenično i pravno pobliže opisano u izreci pobijane presude pa je, na temelju tog zakonskog članka, optuženik osuđen na kaznu zatvora u trajanju jedne godine i šest mjeseci. Na temelju članka 54. KZ/11. optuženom S. V. je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme od uhićenja provedeno u istražnom zatvoru od 29. listopada 2023. pa nadalje. Na temelju članka 79. stavak 2. KZ/11. od optuženog S. V. oduzet je mobitel marke S., tamnoplave boje, IMEI1: …. i IMEI2: …. s pripadajućom SIM karticom nepoznatog operatera a koji predmeti su oduzeti potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta PGP C. od 29. listopada 2023., ser. broja …. te navedeni predmeti postaju vlasništvo RH i stavljaju se na raspolaganje djelatnicima PU karlovačke.
2. Na temelju članka 148. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku (NN broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. - dalje u tekstu ZKP/08.) optuženi S. V. je u cijelosti oslobođen plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 6. ZKP/08. te nagrade i nužnih izdataka postavljenih branitelja te ti troškovi padaju na teret proračunskih sredstava.
3. Protiv te presude pravovremeno je podnio žalbu optuženi S. V. po branitelju H. R., odvjetniku iz K., zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o sankciji i odluke o oduzimanju predmeta s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu i osudi optuženika na blažu sankciju odnosno izrekne mu nižu primjerenu kaznu, ili da ukine pobijanu presudu i uputi predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
4. Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu je podnijelo odgovor na žalbu u kojem je predložilo žalbu optuženika odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu.
5. U skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP/08, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
6. Žalba nije osnovana.
7. Optuženik u uvodu žalbe navodi da pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, međutim, tu žalbenu osnovu ne obrazlaže, već žalbenim navodima osporava odluku o kazni. Osim toga, optuženik je priznao počinjenje inkriminiranog djela pa u skladu s odredbom članka 464. stavak 7. ZKP/08. ne može podnijeti žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, osim ako je za dokaze o isključenju protupravnosti ili krivnje saznao nakon donošenja presude ili se radi o činjenicama odlučnim, između ostalog, za izbor vrste i mjere kazne, oduzimanja predmeta te troškova kaznenog postupka.
8. Pobijajući prvostupanjsku presudu zbog odluke o kazni optuženik u bitnom navodi da prvostupanjski sud nije cijenio sve olakotne okolnosti na strani optuženika i to činjenicu nekažnjavanosti za bilo koje kazneno djelo, da je optuženik bio prisiljen na činjenje djela jer je bio dužan i jer su njemu i njegovoj djeci prijetili, kao i da je izrazio kajanje i žaljenje. Nadalje, ističe da je sud pogrešno cijenio i otegotne okolnosti jer je kao otegotnu okolnost cijenio činjenicu da je optuženik ušao na područje RH kako bi počinio kazneno djelo, iako se radi o kaznenom djelo koje je optuženik mogao počiniti samo na način da uđe u RH tako da se ta činjenica ne može cijeniti kao otegotna okolnost.
9. Ispitujući odluku o kazni ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud sasvim ispravno utvrdio sve okolnosti koje su u smislu članka 47. KZ/11. bile od utjecaja na odmjeravanje kazne, cijeneći kod optuženog S. V. maksimalan stupanj krivnje jer je postupao s izravnom namjerom, bio je ubrojiv, iskazao je i posebnu drskost jer se upustio u činjenje kaznenog djela na području druge države u koju je ušao samo radi činjenja kaznenog djela, detaljno i okolnosno priznanje optuženika, njegove osobne i obiteljske prilike.
10. U odnosu na žalbenu tvrdnju optuženika da je prvostupanjski sud propustio cijeniti kao olakotno njegovu nekažnjavanost, treba istaći da je prvostupanjski sud cijenio njegove osobne prilike, pod koji pojam se podvodi i dosadašnja neosuđivanost, dok u odnosu na tvrdnju da je sud pogrešno cijenio da je optuženik djelovao na području RH, treba istaći da žalitelj pogrešno interpretira ovu okolnost. Naime, prvostupanjski sud nije cijenio činjenicu što je optuženik terećeno kazneno djelo počinio na području RH, već je kao otegotno cijenio činjenicu da je optuženik kao strani državljanin, ničim vezan za područje RH, došao na teritorij RH kako bi činio kazneno djelo, motiviran koristoljubljem. U odnosu na prijetnju, koju optuženik spominje kao motiv postupanja, ne postoji dokaz koji bi to potvrđivao tako da osnovano ova okolnost nije cijenjena kao olakotna, dok u odnosu na iskazano žaljenje i kajanje, koje prvostupanjski sud nije naveo kao okolnost koju je cijenio pri odmjeravanju kazne, ističe se, a s obzirom na zakonom propisanu kaznu za terećeno kazneno djelo kao i kaznu zatvora na koju je osuđen optuženik, ove okolnosti i da su istaknute, ne bi utjecale na visinu kazne na koju je optuženik osuđen.
11. Kada se sve utvrđene okolnosti ispravno vrednuju, a imajući u vidu da je za kazneno djelo protuzakonitim ulaženjem, kretanjem i boravkom u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, opisano i kažnjivo po članku 326. stavak 1. KZ/11. propisana kazna zatvora od jedne godine do osam godina, s obzirom na sve utvrđene okolnosti na strani optuženika, kako otegotne tako i olakotne, posebno imajući u vidu društvenu opasnost i brojnost ovih kaznenih djela koju prvostupanjski sud obrazlaže u točki 12. obrazloženja, kazna zatvora u trajanju jedne godine i šest mjeseci, odnosno blizu zakonski propisanog minimuma, primjerena je svim okolnostima počinjenja inkriminiranog kaznenog djela, jačini ugrožavanja, odnosno povredi zaštićenog dobra, pobudama iz kojih je kazneno djelo počinjeno, prijašnjem životu optuženika, njegovim osobnim i obiteljskim te imovinskim prilikama tako da će se istom izraziti primjerena društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, utjecati na optuženika da ubuduće ne čini kaznena djela, ali utjecati i na ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela, posebno onih koji bi u želji za stjecanjem imovinske koristi došli na teritorij RH i sudjelovali u ulazu migranata i njihovom prolasku kroz RH, države Europske unije i potpisnice Šengenskog sporazuma, iskoristivši nasušnu potrebu ljudi iz siromašnih zemalja da si osiguraju egzistenciju i bolji život u Europi. Nekom blažom kaznom za koju se zalaže optuženik, a imajući u vidu sve okolnosti počinjenja inkriminiranog kaznenog djela ne bi se ostvarila svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11.
12. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu sa odredbama članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08, nije našao da bi bila ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
13. Slijedom navedenog, primjenom odredbe članka 482. ZKP/08 odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 26. ožujka 2024.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Koraljka Bumči, v. r.
