REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 3529/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Jasenke Žabčić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. O., OIB …, iz Z., koju zastupaju punomoćnici I. Š. i B. V., odvjetnici u Z., protiv tuženice A. b. d.d., OIB …, sa sjedištem u Z., koju zastupa punomoćnik H. M., odvjetnik u Z., radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-890/2022-2 od 15. prosinca 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1253/2019-23 od 5. srpnja 2022., u sjednici održanoj 26. ožujka 2024.,

r i j e š i o  j e:

Dopušta se tuženici revizija protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-890/2022-2 od 15. prosinca 2022. radi pravnog pitanja:

"Može li sud inzistirati na primjeni utvrđenja iz kolektivnog spora na pojedinačni postupak i donijeti presudu bez provođenja sveobuhvatnog dokaznog postupka, u situaciji kada je tuženik predložio provođenje dokaza upravo na okolnost različitih ključnih činjenica?".

Obrazloženje

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-890/2022-2 od 15. prosinca 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1253/2019-23 od 5. srpnja 2022.

2. Prijedlog je utemeljen na tvrdnji da su pitanja navedena u njemu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, i to zbog nepodudarnosti s praksom revizijskog, zatim Ustavnog suda RH i Europskog suda za ljudska prava, kao i zbog nejedinstvene prakse drugostupanjskih sudova. Naznačena pitanja glase:

1) Je li, u slučaju kad utvrdi da su pojedine promjene ugovorne kamatne stope neodredive, sud ovlašten ukinuti ugovorenu promjenjivost kamatne stope iz ugovora o kreditu ili je dužan utvrditi na koji se način kamata treba mijenjati;

2) Može li sud, u slučaju pravne praznine nastale u ugovornom odnosu utvrđenjem ništetnosti dijela ugovorne odredbe ugovora o kreditu s valutnom klauzulom o kojem ovisi ispunjenje obveze na plaćanje ugovorne kamate korisnika kredita, a kad tužitelj potražuje isplatu kao da se radi o ugovoru o kreditu bez valutne klauzule, vještaku naložiti izradu nalaza i mišljenja bez određivanja primjene kamate za kredite bez valutne klauzule;

3) Može li sud inzistirati na primjeni utvrđenja iz kolektivnog spora na pojedinačni postupak i donijeti presudu bez provođenja sveobuhvatnog dokaznog postupka, u situaciji kad je tuženik predložio provođenje dokaza upravo na okolnost različitih ključnih činjenica;

4) Je li, prilikom tumačenja i primjene odredbe članka 81. stavka 1. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 96/03 - dalje: ZZP) u postupku utvrđenja nepoštenosti ugovorne odredbe između potrošača i trgovca, potrebno utvrditi stupanj pažnje s kojom je potrošač postupao;

5) Može li pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske prema kojem "ugovorne strane iz ništavog ugovora o zajmu u smislu odredbe članka 214. Zakona o obveznim odnosima treba smatrati savjesnim, pa stjecatelju pripadaju zatezne kamate od dana podnošenja zahtjeva", primijeniti i na ugovor o kreditu;

6) Može li se nepoštenje ugovorne strane predmnijevati ili sud isto mora utvrditi na temelju činjenica i dokaza u pojedinačnom postupku, a kako bi se na konkretan pravni odnos primijenila odredba članka 1115. Zakona o obveznim odnosima (opseg vraćanja);

7) Je li povrijeđeno tuženikovo pravo na legitimno očekivanje, u autonomnom smislu Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kada mu se nalaže vraćanje zateznih kamata od dana stjecanja svakog pojedinog iznosa anuiteta na temelju valjane ugovorne obveze za koju je tek naknadno utvrđeno da bi bila ništetna?

4. Tužiteljica nije odgovorila na reviziju tuženice.

5. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a i članka 387. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da je treće postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer je riječ o pitanju koje je važno za odluku u sporu i jer je postupanje sudova suprotno pravnom shvaćanju izraženom u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III- 5458/2021 od 30. lipnja 2022.

6. Stoga su u odnosu na treće pitanje ostvarene pretpostavke za dopuštenje revizije iz članka 385.a stavka 1. ZPP radi čega je riješeno kao u izreci na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 3. ZPP.

7. Za ostala pravna pitanja iz prijedloga za dopuštenje revizije, uzima se, a u skladu s odredbom članka 389.b stavka 3. ZPP, da je u odnosu na njih prijedlog povučen.

Zagreb, 26. ožujka 2024.

Predsjednik vijeća

Ivan Vučemil, v.r.