Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: 3 P-487/2022-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, sudac Ana Misir Šarić, u pravnoj stvari tužitelja REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo financija, OIB 18683136487, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, Gundulićeva 29a, protiv tuženika Stečajna masa iza JUKIĆ COMMERCE d.o.o. u stečaju, OIB 83107351976, Šibenik, Drniških žrtava 10, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Mijoč&Bakić d.o.o. u Splitu, Velebitska 75, radi utvrđenja osporene tražbine, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 14. veljače 2024. u prisutnosti punomoćnice tužitelja Jasmine Dvornik i zamjenika punomoćnika tuženika Mirka Stojića, odvjetničkog vježbenika u Odvjetničkom društvu Mijoč&Bakić d.o.o. u Splitu, 26. ožujka 2024.

p r e s u d i o  je

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuju se osnovanim tražbine Republike Hrvatske, Ministarstva financija, OIB: 18683136487 u stečajnom postupku koji se vodi nad tuženikom Stečajna masa iza JUKIĆ COMMERCE d.o.o. u stečaju, Šibenik, Drniških žrtava 10, OIB: 83107351976 pred Trgovačkim sudom u Splitu pod brojem 7 St-263/2022 u iznosu od 3.549,88 EUR kao tražbina prvog višeg isplatnog reda i u iznosu od 829.704,70 EUR kao tražbina drugog višeg isplatnog reda."

II Nalaže se tužitelju REPUBLIKA HRVATSKA u roku od petnaest dana naknaditi tuženiku Stečajna masa iza JUKIĆ COMMERCE d.o.o. u stečaju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.250,00 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 26. ožujka 2024. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

III Odbija se zahtjev tuženika Stečajna masa iza JUKIĆ COMMERCE d.o.o. u stečaju da mu tužitelj REPUBLIKA HRVATSKA u roku od petnaest dana naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 788,61 EUR EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 26. ožujka 2024. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika u kojoj je istaknuo zahtjev da sud utvrdi da su osnovane tražbine tužitelja, i to tražbina u iznosu od 26.746,61 kn, odnosno 3.549,88 EUR kao tražbina prvog višeg isplatnog reda i tražbina u iznosu od 6.251.410,09 kn, odnosno 829.704,70 EUR kao tražbina drugog višeg isplatnog reda.

2. Izjavio je da je 6. lipnja 2012. ovom sudu podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad Jukić Commerce d.o.o. Sud da je nakon provedenog prethodnog postupka rješenjem poslovnog broja 12 St-98/2012 od 30. prosinca 2013. istovremeno otvorio i zaključio stečajni postupak nad Jukić Commerce d.o.o. jer je utvrdio da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna za namirenje troškova stečajnog postupka. Nakon toga tužitelj da je došao do saznanja o postojanju imovine stečajnog dužnika, o čemu je 21. srpnja 2016. obavijestio tadašnjeg stečajnog upravitelja Ivana Grgića i sud te je tražio da stečajni upravitelj ispita postojanje imovine koja ulazi u stečajnu masu i da, ako utvrdi da imovina postoji, predloži sudu da nastavi stečajni postupak radi naknadne diobe stečajne mase. Stečajni upravitelj da je 23. listopada 2018. predložio sudu donošenje rješenja o nastavku stečajnog postupka radi diobe stečajne mase. Rješenjem ovog suda poslovnog broja 7 St-263/2022 od 4. svibnja 2022. određen je nastavak postupka radi naknade diobe stečajne mase iza Jukić Commerce d.o.o. u stečaju. Tim rješenjem vjerovnici su pozvani prijaviti svoje tražbine.

3. Izjavio je tužitelj da je u stečajnom postupku prijavio tražbinu nepodmirenih doprinosa iz plaće i na plaću u ukupnom iznosu od 26.746,61 kn, kao i tražbinu nepodmirenih poreza i drugih javnih davanja u iznosu od 6.251.410,09 kn. Prijavljene tražbine da je stečajni upravitelj osporio na ispitnom ročištu, zbog čega je rješenjem ovog suda poslovnog broja 7 St-263/2022 od 19. srpnja 2022. upućen pokrenuti parnicu.

4. Izjavio je tužitelj da je podnošenjem prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad Jukić Commerce d.o.o. 6. lipnja 2012. poduzeo radnju pred sudom radi ostvarenja svoje tražbine, čime je došlo do prekida zastare. Do dana donošenja rješenja ovog suda poslovnog broja 12 St-98/2012 od 30. prosinca 2013. o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka nije nastupila zastara tražbina koje je tužitelj prijavio 23. svibnja 2022. u postupku radi naknadne diobe stečajne mase. Nakon što je 30. prosinca 2013. istovremeno otvoren i zaključen stečajni postupak nad Jukić Commerce d.o.o. i nakon što je to društvo brisano iz sudskog registra, tužitelj nije mogao poduzimati bilo kakve radnje protiv dužnika radi naplate nepodmirenih tražbina. Stoga da se ne može smatrati da je zastara tekla za vrijeme od donošenja rješenja o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka 30. prosinca 2013. do donošenja rješenja o nastavku postupka radi naknadne diobe stečajne mase 4. svibnja 2022. jer u tom razdoblju tužitelj nije mogao zahtijevati ispunjenje tražbine. Utoliko da nije nastupila zastara tražbina koje je tužitelj prijavio u postupku naknadne diobe.

5. Radi dokazivanja istinitosti navoda o iznesenim činjenicama na kojima temelji svoj zahtjev te osnovanosti tužbenog zahtjeva predložio je tužitelj izvesti dokaze čitanjem isprava rješenja ovog suda poslovnog broja 7 St-263/2022-16 od 19. srpnja 2022., obrasca 16. prijava tražbine u stečajnom postupku, uvid u stanje računa poreznog obveznika od 11. svibnja 2022., prijave poreza na dodanu vrijednost za 2012., rješenja ovog suda poslovnog broja 7 St-263/2022-3 od 4. svibnja 2022., izvješća stečajnog upravitelja o tijeku stečajnog postupka i stanju stečajne mase od 23. listopada 2018., dopisa Županijskog državnog odvjetništva u Splitu broj: S-DO-40/12 od 21. srpnja 2016., rješenja ovog suda poslovnog broja 12 St-98/2012 od 30. prosinca 2013. i prijedloga za otvaranje stečajnog postupka Županijskog državnog odvjetništva u Splitu broj S-DO-40/12 od 6.lipnja 2012.

6. Tuženik je u odgovoru na tužbu izjavio da se protivi tužbenom zahtjevu. Izjavio je da je pogrešna tvrdnja tužitelja da zastara tražbina nije tekla u razdoblju od 30. prosinca 2013. kada je rješenjem ovog suda poslovnog broja 12St-98/2012. istodobno otvoren i zaključen stečajni postupak nad Jukić Commerce d.o.o. nakon čega je dužnik brisan iz sudskog registra, pa do donošenja rješenja ovog suda poslovnog broja 7St-263/2022-3 od 4. svibnja 2022. kojim je nastavljen postupak radi naknadne diobe stečajne mase. To stoga što istodobno otvaranje i zaključenje stečajnog postupka i brisanje subjekta iz sudskog registra ne spada u nesavladive prepreke za zahtijevanje ispunjenja obveze sudskim putem, niti je prepreka prestala rješenjem o nastavku postupka radi naknadne diobe stečajne mase. Tužitelj da je od 30. prosinca 2013. do 4. svibnja 2022. mogao tražiti donošenje rješenja o nastavku postupka radi naknadne diobe stečajne mase, što nije učinio. On da je to tražio jednim dopisom od 21. srpnja 2016., u kojem je naveo netočan podatak da je Jukić Commerce d.o.o. u stečaju vlasnik plovila.

7. Tužitelj da bi postupao aktivnije nego što je postupao predlažući unovčenje imovine jednim podneskom, u kojem je i pogrešno naveo da je vlasništvo stečajnog dužnika, da je imao namjeru poduzimanja radnji radi ostvarenja i naplate tražbine. Pored toga, iz dopisa tužitelja od 21. srpnja 2016. da nije razvidno kada je tužitelj saznao za eventualnu mogućnost nastavka postupka radi naknadne diobe i je li odmah nakon saznanja za tu mogućnost postupio na način da je predložio ispitivanja postojanja imovine koja ulazi u stečajnu masu i nastavak postupka.

8. Tužitelj da nije niti dokazao odakle ima saznanja o postojanju imovine dužnika, s obzirom da je u dopisu od 21. srpnja 2016. neodređeno spomenuo više nekretnina i plovilo koje nije u vlasništvu dužnika.

9. Pored toga, tužitelj da je u prijavi tražbine u stečajnom postupku kao dužnika naveo Stečajnu masu iza Jukić Commerce d.o.o. u stečaju, navodeći pogrešnu adresu i pogrešan OIB stečajnog dužnika, odnosno OIB i adresu koja se odnosi na društvo Jukić Commerce d.o.o. u stečaju, a ne na Stečajnu masu iza Jukić Commerce d.o.o. u stečaju, odnosno da je podnio neuredan i netočan obrazac prijave tražbine, koji ne udovoljava pretpostavkama iz članka 257. Stečajnog zakona.

10. Predložio je tuženik izvesti dokaze čitanjem isprava obavijesti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Split, Klasa: 342-12/16-05/1770, Urbroj: 530-04-4-6-3-16-2 od 13. rujna 2016., obrasca 19. izvješće stečajnog upravitelja o stanju stečajne mase u razdoblju od 14. srpnja 2023. od 14. listopada 2023. i obrasca 16. prijave tražbine u stečajnom postupku.

11. Predmet spora je utvrđenje osnovanosti tražbina tužitelja, i to tražbina u iznosu od 26.746,61 kn, odnosno 3.549,88 EUR kao tražbina prvog višeg isplatnog reda i tražbina u iznosu od 6.251.410,09 kn, odnosno 829.704,70 EUR kao tražbina drugog višeg isplatnog reda.

12. Radi donošenja odluke o tužbenom zahtjevu sud je izveo dokaze čitanjem isprava rješenja ovog suda poslovnog broja 7 St-263/2022-16 od 19. srpnja 2022., obrasca 16. prijava tražbine u stečajnom postupku, "uvid u stanje računa poreznog obveznika" od 11. svibnja 2022., prijave poreza na dodanu vrijednost za 2012., rješenja ovog suda poslovnog broja 7 St-263/2022-3 od 4. svibnja 2022., izvješća stečajnog upravitelja o tijeku stečajnog postupka i stanju stečajne mase od 23. listopada 2018., dopisa Županijskog državnog odvjetništva u Splitu broj: S-DO-40/12 od 21. srpnja 2016., rješenja ovog suda poslovnog broja 12 St-98/2012 od 30. prosinca 2013. i prijedloga za otvaranje stečajnog postupka Županijskog državnog odvjetništva u Splitu broj S-DO-40/12 od 6.lipnja 2012., obavijesti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Split, Klasa: 342-12/16-05/1770, Urbroj: 530-04-4-6-3-16-2 od 13. rujna 2016. i obrasca 19. izvješće stečajnog upravitelja o stanju stečajne mase u razdoblju od 14. srpnja 2023. od 14. listopada 2023.

13. Nema spora među strankama da je tužitelj 6. lipnja 2012. podnio ovom sudu prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad Jukić Commerce d.o.o. Iz prijedloga za otvaranje stečajnog postupka vidjeti je da je tužitelj izjavio da ima dospjele nepodmirene tražbine poreza i drugih javnih davanja u iznosu od 5.727.309,02 kn, od čega glavnog duga 2.783.679,96 kn i kamata u iznosu od 2.943.629,06 kn. Vidljivo je i da je trgovačko društvo Jukić Commerce d.o.o. na dan 20. prosinca 2011. u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imalo evidentirane nepodmirene obveze u iznosu od 3.380.455,02 kn i da je na taj dan bilo u neprekidnoj blokadi 407 dana.

14. Nema spora niti o tome da je ovaj sud rješenjem poslovnog broja 12 St- 98/2012 30. prosinca 2013. otvorio i zaključio stečajni postupak nad dužnikom Jukić Commerce d.o.o. te da je potom Jukić Commerce d.o.o. brisan iz sudskog registra.

15. Iz obrazloženja rješenja o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka vidljivo je da je ovaj sud rješenjem poslovnog broja 12 St-98/2012. od 22. travnja 2013. pokrenuo prethodni postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom i da je tim rješenjem odredio mjeru osiguranja određivanjem privremenog stečajnog upravitelja dužniku. U prethodnom postupku sud je utvrdio da imovina dužnika nije dovoljna za namirenje troškova stečajnog postupka, pa je rješenjem poslovnog broja 12 St-98/2012 od 31. srpnja 2013. pozvao zainteresirane osobe za provođenje stečajnog postupka da uplate predujam troškova prethodnog i otvorenog stečajnog postupka. U roku ostavljenom tim rješenjem nitko od zainteresiranih osoba nije postupio po pozivu suda i uplatio traženi predujam.

16. Nakon toga je tužitelj, i o tome nema spora, 21. srpnja 2016. uputio dopis stečajnom upravitelju Jukić Commerce d.o.o. u stečaju, u prilogu kojega je, a što je navedeno u tom dopisu, dostavio dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da je Jukić Commerce d.o.o. u stečaju bio vlasnik više nekretnina i motornog plovila marke Sea Ray 260 Sundance. Ovim dopisom predložio je tužitelj da stečajni upravitelj provjeri podatke o imovini na koju mu je ukazao i poduzme potrebne radnje radi unovčenja stečajne mase.

17. Stečajni upravitelj je potom sastavio izvješće o tijeku stečajnog postupka i stanju stečajne mase 23. listopada 2018. te je predložio sudu da donese rješenje kojim se određuje nastavak stečajnog postupka radi naknadne diobe stečajne mase.

18. Ovaj sud je, i o tome nema spora, 4. svibnja 2022. donio rješenje poslovnog broja 7 St-263/2022-3 kojim je odredio nastavak postupka radi naknadne diobe stečajne mase iza Jukić Commerce d.o.o. u stečaju. Istim rješenjem pozvao je vjerovnike stečajnog dužnika da prijave svoje tražbine te odredio ročište na kojem će se ispitati prijavljene tražbine te ročište na kojem će se, na temelju izvješća stečajnog upravitelja, odlučivati o daljnjem tijeku stečajnog postupka. U sudski registar ovog suda upisana je Stečajna masa iza Jukić Commerce d.o.o. u stečaju.

19. Tužitelj je, i o tome nema spora, prijavio tražbinu. Iz obrasca 16. prijava tražbine u stečajnom postupku vidljivo je da je tužitelj prijavio tražbinu nepodmirenih poreza, doprinosa i drugih javnih davanja u iznosu od 6.278.156,70 kn, od čega kao tražbinu prvog višeg isplatnog reda tražbinu u iznosu od 26.746,61 kn, a kao tražbinu drugog višeg isplatnog reda tražbinu u iznosu od 6.251.410,09 kn.

20. Ovaj sud je, i o tome nema spora, 19. srpnja 2022. nakon održanog ispitnog ročišta, donio rješenje poslovnog broja 7 St-263/2022-16 kojim je utvrdio da su osporene, između ostalog, i tražbine tužitelja, i to tražbina od 26.746,61 kn u prvom isplatnom redu i tražbina od 6.251.410,09 kn u drugom višem isplatnom redu. Upućen je stoga tužitelj u roku od osam dana od pravomoćnosti tog rješenja, odnosno primitka drugostupanjske odluke, pokrenuti parnicu protiv tuženika radi utvrđivanja osporene tražbine. Iz obrazloženja ovog rješenja je vidljivo da je stečajni upravitelj tuženika osporio tužiteljeve tražbine jer je nastupila zastara.

21. Tužitelj je potom, u roku određenom prethodno spomenutim rješenjem, pokrenuo ovu parnicu.

22. Tužitelj nije u tužbi, a niti u prijavi tražbine, posebno specificirao svaku tražbinu koju je prijavio već ih je označio kao "nepodmireni porezi, doprinosi i druga javna davanja". Međutim, iz sadržaja isprava "uvid u stanje računa poreznog obveznika" koje je sastavilo Ministarstvo financija, Porezna uprava, Ispostava Split, koje su priložene obrascu prijave tražbina, vidljivo je da je tužitelj prijavio i da sada traži utvrđenje tražbine poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 2.651.174,24 kn, potom tražbine poreza na dohodak i prireza utvrđenog u postupku nadzora u iznosu od 2.174.025,89 kn, potom tražbinu poreza na dobit u iznosu od 1.375.223,40 kn, tražbinu poreza na tvrtku u iznosu od 2.703,68 kn, tražbinu članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori u iznosu od 20.406,00 kn, doprinosa za obavljanje javnih ovlasti Hrvatske gospodarske komore u iznosu od 3.104,29 kn, tražbinu prisilne naplate državnih upravnih pristojbi u iznosu od 70,00 kn i poreza na promet nekretninama u iznosu od 24.702,53 kn. To su tražbine drugog višeg isplatnog reda, sukladno članku 138. stavku 2. Stečajnog zakona ("Narodne novine" broj 71/2015., 104/2017. i 36/2022., dalje SZ). Zbrojem iznosa tražbina navedenih u ispravama koje je sastavilo Ministarstvo financija, Porezna uprava, Ispostava Split uočiti je da je iznos tražbina tužitelj pogrešno zbrojio, pa je ispravan zbroj tih tražbina 6.251.410,03 kn, umjesto prijavljenih 6.251.410,09 kn. Već zbog toga sud je odbio zahtjev tužitelja za utvrđenje tražbine u iznosu od 0,06 kn.

23. Prema članku 138. stavku 1. SZ-a u tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika nastale do otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa, tražbine proračuna, zavoda ili fondova u skladu s posebnim propisima u visini pripadajućeg dijela ukupnog troška plaće ili naknade plaće, otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Stoga u tražbine prvog isplatnog reda pripadaju prijavljene tražbine doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje u iznosu od 1.829,33 kn, doprinosa za mirovinsko osiguranje za osiguranike po osnovi rada u iznosu od 12.548,18 kn, potom doprinosa za zdravstveno osiguranje za osiguranike po osnovi rada u iznosu od 10.783,15 kn, doprinosa za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu za osiguranike po osnovi rada u iznosu od 363,86 kn i doprinosa za zapošljavanje od obveznika plaćanja u iznosu od 1.222,09 kn.

24. Spor je među strankama nastao u odnosu na to je li nastupila zastara ovih tražbina.

25. Naime, prema tužiteljevu shvaćanju zastara tražbina nije tekla u razdoblju od donošenja rješenja o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka 30. prosinca 2013. do donošenja rješenja o nastavku postupka radi naknadne diobe stečajne mase 4. svibnja 2022. jer u tom razdoblju nije mogao zahtijevati ispunjenje tražbine.

26. Kod donošenja odluke o tome je li određena tražbina u zastari, potrebno je uzeti u obzir rok određen za zastaru tražbine, a osim toga i dan od kojeg zastara počinje teći. S tim u vezi, imajući na umu u nastavku prezentirane odredbe zakona, potrebno je znati i kada je nastala koja od tražbina. Tužitelj nije posebno označio datum nastanka svake od prijavljenih tražbina. No, iz već spomenutih isprava "uvid u stanje računa poreznog obveznika" utvrđeno je da su prijavljene tražbine nastale najkasnije u 2013.

27. Prijavljena tražbina poreza na dodanu vrijednost nastala je u 2010., 2011. i 2012. Tako je naznačeno u ispravi "uvid u stanje računa poreznog obveznika".

28. Propisano je člankom 26. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine" broj 47/1995., 106/1996., 164/1998., 105/1999., 54/2000., 73/2000., 127/2000., 48/2004., 82/2004., 90/2005., 76/2007., 94/2009., 87/2009., 22/2012. i 136/2012., dalje: ZOPDV) da se na žalbeni postupak, obnovu, postupak zastare, obračunavanja, naplate i povrata poreza te vođenja prekršajnog postupka primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dohodak.

29. Propisano je člankom 50. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine broj 177/2004., 73/2008., 80/2010., 114/2011., 22/2012., 144/2012., 43/2013., 120/2013., 125/2013., 148/2013., 83/2014., 143/2014. i 136/2015., dalje: ZOPD) da se na utvrđivanje, naplatu, povrat poreza, žalbeni postupak, prekršajni postupak i zastaru primjenjuju odredbe Općega poreznog zakona.

30. Propisano je člankom 94. Općeg poreznog zakona ("Narodne novine" broj 147/2008., 18/2011., 78/2012., 136/2012., dalje: OPZ) da pravo poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pravo na pokretanje postupka naplate poreza, kamata i troškova ovrhe te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za tri godine računajući od dana kada je zastara počela teći. Zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata počinje teći nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi porezne obveze i kamate. Zastara prava na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe počinje teći nakon isteka godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu ili nakon isteka godine u kojoj je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu, kamate i troškove ovrhe. Ako se radi naplate poreza, kamata i troškova ovrhe vodi postupak pred sudom, za vrijeme trajanja tog postupka zastara ne teče.

31. Napominje se da se na postupke utvrđivanja i naplate poreza primjenjuje onaj Zakon koji je bio na snazi u vrijeme kada je porezna obveza nastala (Vrhovni sud Republike Hrvatske poslovni broj Revt-211/12-2), pa je utoliko sud primijenio prethodno označeni OPZ.

32. Propisano je člankom 95. OPZ da se tijek zastare prava na utvrđivanje, odnosno prava na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe prekida svakom službenom radnjom poreznog tijela usmjerenom na utvrđivanje ili naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe, koja je dostavljena na znanje poreznom obvezniku. Nakon poduzetih radnji zastarni rok počinje ponovno teći.

33. Propisano je člankom 96. stavkom 1. OPZ da apsolutni rok zastare prava poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe te prava poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe nastupa za šest godina računajući od dana kada je zastara počela prvi put teći, a prema odredbama članka 94. stavka 3. 4. i 5. OPZ.

34. Najkasnije nastala tražbina poreza na dodanu vrijednost je ona za obračunsko razdoblje 2012., a što je navedeno u prijavi poreza na dodanu vrijednost za 2012. Ta je prijava poreza učinjena 24. travnja 2013., što je vidljivo iz prijave poreza na dodanu vrijednost. Prema članku 19. ZOPDV obveznik plaćanja poreza trebao je porez platiti u 2013. Stoga je sukladno članku 94. OPZ rok zastare tražbine poreza na dodanu vrijednost počeo teći nakon isteka te godine, odnosno 1. siječnja 2014. Prema članku 96. OPZ apsolutni rok zastare istekao je 1. siječnja 2020. Istekom tog roka prestalo je ovlaštenje tražiti ispunjenje porezne obveze, pa je stoga zahtjev tužitelja za utvrđenje postojanja tražbine poreza na dodanu vrijednost, kao i zateznih kamata na tu tražbinu u ukupnom iznosu od 2.651.174,24 kn kod utvrđenog nastupa zastare tražbine, trebalo odbiti.

35. Prijavljena tražbina poreza na dohodak i prireza u iznosu od 2.174.025,89 kn nastala je u 2011. Tako je naznačeno u ispravi "uvid u stanje računa poreznog obveznika".

36. Prema članku 50. ZOPD na zastaru tražbine poreza na dohodak primjenjuje se OPZ.

37. Prema članku 7. stavku 1. ZOPD porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu (porezno razdoblje).

38. Stoga je prema članku 94. OPZ zastara tražbine poreza na dohodak počela teći 1. siječnja 2012., pa je apsolutna zastara tražbine poreza na dohodak nastupila 1. siječnja 2018. Utoliko je i zahtjev za utvrđenje tražbine poreza na dohodak i zateznih kamata trebalo odbiti.

39. Propisano je člankom 44. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ("Narodne novine broj 117/1993., 92/1994., 69/1997., 33/2000., 73/2000., 127/2000., 59/2001., 107/2001., 117/2001., 150/2002., 147/2003., 132/2006., 26/2007., 73/2008. i 25/2012., dalje: ZFJLPS) da se na razrez, naplatu, žalbu, obnovu postupka, zastaru i druge postupovne odredbe pri plaćanju županijskih i gradskih, odnosno općinskih poreza shodno primjenjuju propisi o porezu na dohodak.

40. Stoga je rok zastare tražbine prireza porezu na dohodak počeo teći 1. siječnja 2012., pa je apsolutna zastara tražbine prireza poreza na dohodak nastupila 1. siječnja 2018. Utoliko je i zahtjev za utvrđenje tražbine prireza poreza na dohodak i zateznih kamata trebalo odbiti.

41. Tužitelj je tražio i utvrđenje tražbine poreza na dobit u iznosu od 1.375.223,40 kn. U ispravi "uvid u stanje računa poreznog obveznika" navedene su tražbine poreza na dobit za 2009., 2010. i 2011. te kamata.

42. Propisano je člankom 29. Zakona o porezu na dobit ("Narodne novine", broj 177/2004,, 90/2005,, 57/2006,, 146/2008.,80/2010. i 22/2012., dalje:ZPND) da se porez na dobit utvrđuje se za porezno razdoblje koje je u pravilu kalendarska godina.

43. Propisano je člankom 32. ZPND da se porez na dobit utvrđuje za porezno razdoblje, prema poreznoj osnovici utvrđenoj za porezno razdoblje i propisanoj stopi u skladu s odredbama Zakona. Porezni obveznik dužan je utvrditi poreznu obvezu i platiti porez s danom podnošenja porezne prijave.

44. Propisano je člankom 35. stavkom 2. ZPND da se prijava poreza na dobit podnosi Poreznoj upravi najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit.

45. Propisano je člankom 36. ZPND da se na utvrđivanje, naplatu i povrat poreza, žalbeni postupak, zastaru, prekršajni postupak i druge mjere glede poreza na dobit na odgovarajući način primjenjuje Opći porezni zakon i Prekršajni zakon. 46. Rok zastare zadnje nastale tražbine poreza na dobit za 2011. počeo je teći, kada se imaju na umu prethodno citirane odredbe ZPND, 1. siječnja 2013., a prema članku 96. OPZ protekao je 1. siječnja 2019. Utoliko je i zahtjev za utvrđenje tražbine poreza na dobit i zateznih kamata u iznosu od 1.375.223,40 kn trebalo odbiti.

47. Tužitelj je tražio i utvrđenje tražbine poreza na tvrtku. Vidjeti je iz isprave "uvid u stanje računa poreznog obveznika" da je evidentiran dug poreza na tvrtku za 2010., 2011., 2012. i 2013. te zateznih kamata.

48. Člankom 30. ZFJLPS određeno je plaćanje poreza na tvrtku ili naziv. Propisano je člankom 42. stavkom 4. ZFJLPS da se porez na tvrtku ili naziv plaća u godišnjem iznosu koji propisuju općina ili grad, a ne može iznositi više od 2.000,00 kuna po svakoj tvrtki ili nazivu.

49. Prema članku 44. ZFJLPS na zastaru ove tražbine primjenjuje se propis o porezu na dohodak, a prema članku 50. ZOPD na zastaru tražbine poreza na dohodak primjenjuje se OPZ.

50. Stoga treba zaključiti da je za najkasnije nastalu tražbina poreza na tvrtku, onu iz 2013. rok zastare počeo teći 1. siječnja 2014., pa da je zastara nastupila 1. siječnja 2020. Utoliko je i zahtjev za utvrđenje tražbine poreza na tvrtku i zateznih kamata trebalo odbiti.

51. Tužitelj je tražio i utvrđenje tražbine poreza na promet nekretninama za 2012.

52. Propisano je člankom 23. Zakona o prometu nekretnina ("Narodne novine" broj 69/1997., 26/2000., 127/2000., 153/2002., 22/2011.) da se na žalbeni postupak, obnovu postupka, zastaru, plaćanja, prisilnu naplatu i odgode plaćanja poreza te vođenja prekršajnog postupka primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dohodak. Prema članku 50. ZOPD na zastaru tražbine poreza na dohodak primjenjuje se OPZ.

53. Rok zastare tražbine poreza na promet nekretninama počeo je teći 1. siječnja 2013., pa je apsolutna zastara te tražbine nastupila 1. siječnja 2019. Stoga je i zahtjev za utvrđenje tražbine poreza na promet nekretninama i zateznih kamata trebalo u iznosu od 24.702,53 kn odbiti.

54. Tužitelj je tražio i utvrđenje tražbine članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori. Iz isprave "uvid u stanje računa poreznog obveznika" vidjeti je da je evidentiran dug članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori za 2010., 2011., 2012. i 2013. te zateznih kamata. Osim toga tražio je i utvrđenje tražbine doprinosa za obavljanje javnih ovlasti Hrvatskoj gospodarskoj komori za 2009.,2010.2011.,2012. i 2013. te zateznih kamata.

55. Obveza plaćanja članarine i doprinosa Hrvatskoj gospodarskoj komori određena je Odlukama o financiranju Hrvatske gospodarske komore ("Narodne novine", broj 145/2008., 140/2009., 146/2010., 142/2011.,21/2012. i 134/2012., dalje: Odluka). Članarinu i članice Komore dužne su uplaćivati mjesečno, do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec.

56. Prema članku 10. Odluka nadzor obračuna i naplate članarine i doprinosa utvrđenih Odlukama provodi Ministarstvo financija Republike Hrvatske – Porezna uprava. Prema članku 2. stavku 3. OPZ-a drugim javnim davanjima smatraju se trošarine, carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela. Dakle, tražbine članarine i doprinosa Hrvatskoj gospodarskoj komori su javna davanja. Prema članku 2. stavku 8. OPZ odredbe OPZ propisane za poreze na odgovarajući se način primjenjuju i na druga javna davanja propisana OPZ, ako OPZ ili posebnim propisima nije uređeno drugačije.

57. Utoliko, na zastaru ove tražbine treba primijeniti odredbe članaka 94., 95. i 96. OPZ. Najkasnije nastala tražbina članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori nastala je u 2013., jednako kao i tražbina doprinosa. Rok zastare te tražbine počeo je teći 1. siječnja 2014., pa je onda prema članku 96. OPZ zastara nastupila 1. siječnja 2020. Utoliko je i zahtjev za utvrđenje tražbine članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori i zateznih kamata u iznosu od 20.406,00 kn i doprinosa Hrvatskoj gospodarskoj komori i zateznih kamata u iznosu od 3.104,29 kn trebalo odbiti.

58. Tužitelj je tražio i utvrđenje tražbine doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje za 2010. i 2011. u iznosu od 1.829,33 kn i zateznih kamata, doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za 2010. i 2011. i zateznih kamata u iznosu od 12.548,18 kn, potom doprinosa za zdravstveno osiguranje za 2010. i 2011. i zateznih kamata u iznosu od 10.78315 kn, doprinosa za zaštitu zdravlja na radu za 2010. i 2011. i zateznih kamata u iznosu od 363,86 kn, kao i doprinosa za zapošljavanje za 2010. i 2011. i zateznih kamata u iznosu od 1.222,09 kn. To je vidljivo iz isprava "uvid u stanje računa poreznog obveznika".

59. Propisano je člankom 229. Zakona o doprinosima ("Narodne novine", broj 84/2008., 152/2008., 94/2009., 18/2011., 22/2012., 144/2012. i 148/2013., dalje: ZOD) da pravo na obračun obveze doprinosa i kamata te na pokretanje prekršajnog postupka i na naplatu doprinosa, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni, kao i pravo obveznika na povrat više plaćenih doprinosa, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni zastarijeva za pet godina, računajući od dana kada je zastara prvi put počela teći.

60. Prema tome zastara tražbine doprinosa za 2010. počela je teći 1. siječnja 2011., a zastara doprinosa za 2011. počela je teći 1. siječnja 2012. Apsolutna zastara tražbine doprinosa nastupila je 1. siječnja 2016., odnosno 1. siječnja 2017. Stoga je i zahtjev za utvrđenje tražbine doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje za 2010. i 2011. u iznosu od 1.829,33 kn i zateznih kamata, doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za 2010. i 2011. i zateznih kamata u iznosu od 12.548,18 kn, potom doprinosa za zdravstveno osiguranje za 2010. i 2011. i zateznih kamata u iznosu od 10.78315 kn, doprinosa za zaštitu zdravlja na radu za 2010. i 2011. i zateznih kamata u iznosu od 363,86 kn, kao i doprinosa za zapošljavanje za 2010. i 2011. i zateznih kamata u iznosu od 1.222,09 kn trebalo odbiti.

61. Tužitelj je tražio i utvrđenje tražbine državnih upravnih pristojbi u iznosu od 70,00 kn. Ta je tražbina u ispravi "uvid u stanje računa poreznog obveznika" evidentirana kao dug za 2012.

62. Propisano je člankom 11. stavkom 1. Zakona o upravnim pristojbama ("Narodne novine" , broj: 8/1996., 77/1996., 85/1997., 131/1997., 68/1998., 66/1999., 145/1999., 30/2000.,116/2000.,163/2003., 17/2004.,110/2004.,141/2004., 150/2005., 153/2005., 129/2006., 117/2007., 25/2008., 60/2008., 20/2010., 69/2010., 126/2011., 112/2012., dalje: ZSUP) da pravo na naplatu pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je pristojbu trebalo naplatiti, a pravo na povrat pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je pristojba više plaćena.

63. Propisano je člankom 11. stavkom 4. ZSUP da zastara u svakom slučaju nastupa nakon isteka pet godina od dana kada je prvi put počela teći.

64. S obzirom na to da je u ispravi koju je dostavio tužitelj evidentiran dug pristojbe za 2012., zastara te tražbine počela je teći, prema citiranom članku 11. ZSUP 1. siječnja 2013., a apsolutna zastara te tražbine nastupila je 1. siječnja 2018. Stoga je i zahtjev za utvrđenje tražbine u iznosu od 70,00 kn trebalo odbiti.

65. Dakle, s obzirom na utvrđenje da je nastupila apsolutna zastara prijavljenih tražbina, to i bez ulaženja u raspravu o ovlašteniku nekih od prijavljenih tražbina, trebalo tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti i odlučiti kao u izreci presude pod točkom I. 66. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je temeljem članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022. i 114/2022., dalje: ZPP).

67. Tuženik je u cijelosti uspio u parnici pa mu je sukladno članku 155. ZPP-a, u vezi s Tbr.8.1. i Tbr.9.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/2023., dalje: Tarifa), tužitelj dužan naknaditi trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 625,00 EUR, trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 14. veljače 2024. u iznosu od 625,00 EUR, odnosno u ukupnom iznosu od 1.250,00 EUR. Sukladno članku 151. stavku 3. ZPP-a, tužitelj je dužan tuženiku naknaditi i zatezne kamate na troškove parničnog postupka, koje teku od dana donošenja ove presude do isplate po stopi određenoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022. i 156/2022., dalje: ZOO) koja se primjenjuje u ostalim odnosima.

68. Sud je odbio zahtjev tuženika da mu tužitelj naknadi trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu za objavu presude u iznosu od 125,00 EUR jer na tom ročištu tuženika nije zastupao punomoćnik odvjetnik i trošak sudske pristojbe tužbe i presude u iznosu od 663,61 EUR, odnosno u iznosu od 788,61 EUR sa zateznim kamatama jer tuženik nije obveznik plaćanja sudske pristojbe tužbe i presude, pa mu taj trošak nije mogao ni nastati.

69. Stoga je o troškovima parničnog postupka odlučeno kao u izreci presude pod točkama II i III.

U Splitu 26. ožujka 2024.

Sudac

Ana Misir Šarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

- Županijsko državno odvjetništvo u Splitu

- OD Mijoč&Bakić d.o.o.

- U spis

Broj zapisa: 9-30865-8763b

Kontrolni broj: 08c5e-c8252-07d04

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=ANA MISIR ŠARIĆ, L=SPLIT, O=TRGOVAČKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.