REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1298/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja MA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Nikola Mandić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Šooš Maceljski, Mandić, Stanić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv protivnice osiguranja ĐA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Matea Galić Šanko odvjetnica iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Antonija Galić Kondža i Matea Galić Šanko u Zagrebu, radi određivanja privremene mjere odlučujući o prijedlogu protivnice osiguranja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1114/2023-2 od 25. svibnja 2023., kojim je djelomično potvrđeno i djelomično preinačeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-224/2023-2, P-309/2023 od 8. veljače 2023., u sjednici održanoj 26. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog protivnice osiguranja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1114/2023-2 od 25. svibnja 2023. odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja.
II. Prijedlog protivnice osiguranja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1114/2023-2 od 25. svibnja 2023. odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava.
Obrazloženje
1. Protivnica osiguranja je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1114/2023-2 od 25. svibnja 2023., kojim je u stavku I izreke djelomično odbijena kao neosnovana i djelomično prihvaćena kao osnovana žalba protivnice osiguranja te je rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-224/2023-2, P-309/2023 od 8. veljače 2023. potvrđeno u pobijanom dijelu pod točkom II., III., IV., V. i VI. te u točki II izreke odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak.
1.1. Protivnica osiguranja podnosi prijedlog za dopuštenje revizije zbog jednog pravnog pitanja koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni pozivom na odredbu čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) te pozivom na čl. 385.a st. 2. ZPP zbog povrede temeljnih ljudskih prava. Predlaže da Vrhovni sud Republike Hrvatske donese rješenje kojim se revizija dopušta.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj sud je ocijenio da postavljeno pitanje nema značaj pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3.1. Odgovor na postavljeno pitanje:
"Je li ispunjena pretpostavka vjerojatnosti postojanja opasnosti da će bez privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati u smislu odredbe članka 344. stavak I. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22) ako je protivnik osiguranja raspolagao svojom imovinom na način da je upis proveo u zabilježenom prvenstvenom redu a zabilježba prvenstvenog reda radi namjeravanog opterećenja i otuđenja nekretnine bila je provedena u zemljišnim knjigama prije podnošenja tužbe i prijedloga za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine?"
vezano je za okolnost konkretnog slučaja, slijedom čega nema elemenata univerzalnosti da bi se moglo smatrati da se radi o pravnom pitanju važnom ne samo za odluku u ovom sporu nego i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3.2. Kao razlog važnosti postavljenog pitanja predlagateljica prijedloga za dopuštenje revizije se poziva na odluku Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž- 612/2022 od 31. kolovoza 2022. uz tvrdnju da je u navedenim predmetu zauzeto stajalište koje je suprotno stajalištu izraženom u pobijanoj odluci.
3.3. Pogrešno je shvaćanje predlagateljice da odluka na koju se kao razlog važnosti postavljenog pitanja poziva (Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž- 612/2022 od 31. kolovoza 2022.) u opravdanju postavljenog pitanja usporedive s pobijanim drugostupanjskim rješenjem u smislu da bi se radilo o pravnom pitanju o kojem ona odstupa od prakse revizijskog suda ili da bi se radilo o neujednačenoj praksi viših sudova. U tom predmetu na koji se poziva tužiteljica odluka o tužbenom zahtjevu obrazložena je specifičnim činjeničnim okolnostima s kojima se ne može usporediti činjenična situacija u predmetnom slučaju. Stoga, odluka u sporu o postavljenom pitanju ovisi o načinu vođenja postupka, izvedenim dokazima i njihovoj ocjeni, pa ta odluka ne daje značaj važnosti postavljenom pitanju niti je pozivanjem na navedenu odluku predlagateljica opravdala značaj važnosti postavljenog pitanja.
3.4. Naime, ako su u prijedlogu za dopuštenje revizije izloženi razlozi u kojima predlagatelj iznosi samo svoje prosudbe o potrebi za odgovorima na određena pravna pitanja, a zapravo tako samo izražava neslaganje s pobijanom drugostupanjskom odlukom, kao što je to u ovom slučaju, tada valja zaključiti da to nisu razlozi iz čl. 385.a ZPP koji bi u cilju ujednačavanja sudske prakse opravdali intervenciju revizijskog suda.
4. S obzirom na izloženo, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odbiti prijedlog za dopuštenje revizije i u odnosu na postavljena pitanja, pa je riješeno kao u točki I. izreke rješenja.
5. U pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP valja reći da predlagateljica nije učinila vjerojatnim da bi joj osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka ili pogrešnom primjenom materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno ustavom zajamčeno pravo na pošteno i pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
5.1. Imajući na umu okolnost konkretnog slučaj činjenična utvrđenja u postupku pred nižestupanjskim sudovima, a naročito to da su nižestupanjski sudovi utvrdili da su ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere (koja u ovom stupnju postupka ne mogu biti predmetom preispitivanja), shvaćanje suda izraženo u pobijanom rješenju te cjelokupno obrazloženje prijedloga za dopuštenje revizije, za zaključiti je, da protivnica osiguranja u biti izražava nezadovoljstvo drugostupanjskim rješenjem. Naime, činjenica da protivnica osiguranja nije uspjela u predmetnom sporu u cijelosti ne znači da su njoj ujedno povrijeđena temeljna ljudska prava, a koja su zaštićena kategorija na temelju Ustava Republike Hrvatske i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Isto tako, to što sud nižeg stupnja zauzima drugačija pravna shvaćanja i različito ocjenjuje dokaze od predlagateljice ne predstavlja povredu temeljnog ljudskog prava.
5.2. Glede predlagateljičinih navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći da čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
5.3. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima predlagateljici bilo omogućeno izjasniti se o zahtjevima i navodima predlagatelja osiguranja, iznositi činjenice i predlagati dokaze te na taj način ravnopravno sudjelovati u postupku. U ovim rješenjima nižestupanjski sudovi su odgovorili na odlučne navode kako predlagatelja osiguranja tako i protivnice osiguranja. Njihove odluke su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnim i naročito nerazumnim. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da protivnica osiguranja nije imala pravično i pošteno suđenje.
6. Slijedom navedenog ocjena je ovog suda da nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju ovog suda u smislu odredbe čl. 389.a st. 2. i 4. ZPP i dopuštenje revizije.
Zagreb, 26. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
