REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 1158/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Marine Paulić, Darka Milkovića i mr. sc. Senije Ledić, članova vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja E. M. d.o.o. za poslovne usluge, OIB: ..., Z., koga zastupa punomoćnik M. B., mag. iur., protiv ovršenika D. D., OIB: ..., iz R., kojeg zastupa punomoćnica J. V. P., odvjetnica u Z., radi ovrhe na plaći, odlučujući o reviziji ovrhovoditelja protiv rješenja Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Gž Ovr- 33/2023-2 od 10. veljače 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr-3163/2022-3 od 7. prosinca 2022., u sjednici održanoj 26. ožujka 2024.,
p r e s u d i o j e:
Revizija se odbija kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem uvažena je žalba nakon proteka roka ovršenika D. D. podnesena 9. studenoga 2022. te je obustavljen postupak prisilnog namirenja tražbine ovrhovoditelja pokrenut pred poslodavcem P. F. d.o.o. na temelju suglasnosti o zapljeni plaće izdane 17. lipnja 2008. i ovjerene 17. lipnja 2008. po javnom bilježniku M. M. pod poslovnim brojem Ov-17048/08.
2. Drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba ovrhovoditelja i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.
3. Ovaj sud rješenjem broj Revd-1860/2023-2 od 10. svibnja 2023. ovrhovoditelju dopustio je podnošenje revizije u odnosu na pitanja:
"I. Prilikom pokretanja novog ovršnog postupka na plaći/mirovini određenog ovršenika kod poslodavca/HZMO-a temeljem izjave o suglasnosti za zapljenu plaće/mirovine (postupak zapljene po pristanku ovršenika), primjenjuju li se na taj postupak odredbe Ovršnog zakona koji je na snazi u trenutku pokretanja ovršnog postupka ili odredbe Ovršnog zakona koji je bio na snazi u vrijeme izdavanja isprave temeljem koje se provodi takva ovrha?
II. U odnosu na izjave o suglasnosti za zapljenu koje su izdane u skladu sa člankom 178. OZ/08 i koje su izdane tijekom vremenskog važenja navedene verzije Ovršnog zakona, da li, u slučaju prisilne naplate na plaći/mirovini određenog ovršenika temeljem takve isprave kod poslodavca/HZMO, takav ovršenik ima pravo na podnošenje pravnog lijeka (ili na korištenje drugog pravnog mehanizma) u svrhu sprječavanja provedbe te ovrhe, konkretno primjenom odredbi članka 46. do 52. OZ/08 o žalbi, obzirom da članak 178. OZ/08 ne predviđa takve pravne lijekove/mehanizme na dispoziciji ovršeniku kod takve ovrhe?".
4. Postupajući po navedenom dopuštenju ovrhovoditelj protiv drugostupanjskog rješenja podnio je reviziju iz čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), temeljeći reviziju na tvrdnji o povredama ovršnog postupka. Predlaže da ovaj sud preinači pobijano rješenje na način da odbaci/odbije prijedlog ovršenika, podredno da ukine drugostupanjsko rješenje i/ili prvostupanjsko rješenjem te predmet vrati na ponovno suđenje.
5. Na reviziju nije odgovoreno.
6. Revizija nije osnovana.
7. Postupak u ovoj pravnoj stvari započeo je povodom podneska ovršenika nazvanog "Prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa plaće nedopuštenim / Prijedlog za odgodu prijenosa plaće (odgodu ovrhe) podredno Žalba ovršenika".
8. Prvostupanjski sud uz obrazloženje
- da je ovršenik dana 17. lipnja 2008. dao izjavu o pljenidbi plaće u korist R. A. d.o.o.;
- da je ovrhovoditelj, dokazujući svoju aktivnu legitimaciju ugovorom o cesiji, suglasnost za pljenidbu radi postupanja po istoj, sukladno odredbi čl. 178. st. 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 57/96, 29/99, 173/03,151/04, 88/05 i 67/08 - dalje: OZ) podnio poslodavcu ovršenika 1. kolovoza 2022.,
zaključuje da podnesak ovršenika predstavlja žalbu po proteku roka te je nastavno po istoj postupio sukladno odredbi čl. 49. OZ-a.
8.1. Tumačeći odredbu čl. 178. OZ-a i ostale odredbe OZ, zaključuje da ista, za razliku od odredbe čl. 202. st. 10. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 - dalje: OZ/12) nije predviđala mogućnost da poslodavac nastavi provoditi ovrhu na zahtjev i u korist osobe koja u ispravi iz stavka 1. toga članka nije označena kao vjerovnik, stoga je obustavio postupak prisilnog namirenja tražbine nastavljen po ovrhovoditelju, kao osobi koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik.
9. Drugostupanjski sud prihvatio je izraženo pravno shvaćanje prvostupanjskog suda.
10. U povodu revizije iz čl. 382. ZPP-a revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena (čl. 391. st. 1. ZPP-a).
11. Naznačujući prvo pitanje ovrhovoditelj polazi od pretpostavke koja nema uporište u stanju spisa, jer ovrhovoditelj u ovom ovršnom predmetu nije, koristeći svojstvo suglasnosti za zapljenu plaće, kao ovršne isprave, propisano odredbom čl. 178. st. 4. OZ-a, podnio novi ovršni prijedlog, već je sukladno odredbi čl. 178. st. 2. OZ-a (doduše bez odgovarajuće legitimacije) tu ispravu, koja ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi (čl. 178. st. 1. OZ-a), podnio na provedbu poslodavcu ovršenika.
11.1. Stoga odgovor na prvo pitanje glasi:
Prilikom pokretanja novog ovršnog postupka na plaći/mirovini određenog ovršenika kod poslodavca/HZMO-a na temelju izjave o suglasnosti za zapljenu plaće/mirovine (postupak zapljene po pristanku ovršenika), kao ovršne isprave, primjenjuju se odredbe ovršnog zakona koji je na snazi u trenutku pokretanja ovršnog postupka. Međutim, u situaciji kad vjerovnik na kojeg je prenesena tražbina iz suglasnosti za zapljenu plaće samo nastavno zahtijeva provedbu ovrhe na plaći na temelju suglasnosti koja ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi, na daljnju provedbu ovrhe primjenjuju se odredbe ovršnog zakona koji je bio na snazi u vrijeme davanja suglasnosti.
12. Drugim pitanjem zbog kojeg je revizija dopuštena ovrhovoditelj problematizira mogućnost izjavljivanja pravnog lijeka nakon davanja suglasnosti za zapljenu plaće.
13. Nižestupanjski sudovi izrazili su shvaćanje da je u slučaju davanja suglasnosti za zapljenu plaće, kao isprave koja ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi, moguć pravni lijek - žalba po proteku roka (čl. 49. OZ-a). Izraženo shvaćanje sukladno je shvaćanju ovog suda izraženom u više odluka, a prema kojem je u slučaju izdavanja isprava s učinkom pravomoćnog rješenja o ovrsi (suglasnost za zapljenu plaće, zadužnica, sporazuma o zasnivanju založnog prava i sl.) moguće podnijeti žalbu po proteku roka.
14. S obzirom da je odredbom čl. 178. st. 1. OZ-a propisano da suglasnost dužnika da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi, te s obzirom da prema odredbi čl. 49. st. 1. i 2. OZ-a, ovršenik može sve do dovršetka ovršnog postupka zbog razloga iz čl. 46. st. 1. toč. 7. i toč. 9 do 11. toga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti, pravilno su nižestupanjski sudovi ocijenili da je u situaciji davanja suglasnosti za zapljenu plaće moguć pravni lijek - žalba nakon proteka roka. Izneseno ujedno predstavlja odgovor na drugo pitanje.
15. Slijedom iznesenog, suprotno tvrdnji revidenta, nisu nižestupanjski sudovi pogrešno u konkretnom ovršnom predmetu ocijenili dopuštenom žalbu ovršenika nakon proteka roka, niti su pogrešno primijenili odredbe OZ-a koji je bio na snazi u vrijeme davanja suglasnosti za zapljenu plaće.
16. Kako ne postoji razlog zbog kojeg je revizija podnesena valjalo je na temelju odredbe čl. 393. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove presude.
Zagreb, 26. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil, v.r.
