Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: I Kž-Us-116/2023-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Sande Janković i Marije Balenović, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marine Kapikul, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog A. A. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 291. stavka 1. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15.
– ispravak, 101/17. i 118/18., – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbama okrivljenog M. P. i okrivljenog S. G. podnesenima protiv rješenja Županijskog suda u Splitu, broj Kov- Us-19/2022. od 31. svibnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 26. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e
Odbijaju se žalbe okrivljenog M. P. i okrivljenog S. G. kao neosnovane.
Obrazloženje
1. Uvodno naznačenim prvostupanjskim rješenjem, odbijeni su prijedlozi branitelja okrivljenog M. P., odvjetnika V. Lj., branitelja okrivljenog A. Ć., odvjetnika M. Ć., branitelja okrivljenog S. G., odvjetnika Ž. L., branitelja okrivljenog M. S., odvjetnika M. M. i branitelja okrivljenog G. B., odvjetnika M. B., za izdvajanjem kao nezakonitih dokaza svih dokaza priloženih uz optužnicu (1.-181.), a koji su taksativno navedeni u izreci pobijanog rješenja.
2. Protiv tog rješenja žalbe su podnijeli okrivljeni M. P. i okrivljeni S. G.
2.1. Okrivljeni M. P. podnio je žalbu po branitelju, odvjetniku V. Lj. bez isticanja žalbene osnove s prijedlogom, da se osporeno rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak.
2.2. Žalbu je podnio i okrivljeni S. G. po branitelju, odvjetniku Ž. L. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i povrede kaznenog zakona na štetu okrivljenika s prijedlogom, da drugostupanjski sud preinači rješenje na način da iz spisa predmeta izdvoji zapisnike navedene u odgovoru na optužnicu i obustavi postupak prema propisu iz članka 355. stavka 1. i 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22. i 36/24., – dalje: ZKP/08.), podredno da rješenje ukine.
3. Spis je, u skladu s odredbom članka 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1.
ZKP/08. dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalbe nisu osnovane.
5. Prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, pravilno je prvostupanjski sud odbio prijedloge za izdvajanje nezakonitih dokaza pobliže specificiranih u izreci pobijanog rješenja te je za svoju odluku dao jasne, iscrpne i dostatne razloge individualizirane za svaki pojedinačni dokaz čije je izdvajanje bilo predloženo.
6. Ponajprije nije osnovan žalbeni prigovor okrivljenog M. P. kako prvostupanjski sud nije dao dostatno obrazloženje u pogledu naloga suca istrage za određivanje, proširenje i produljenje posebnih dokaznih radnji u dijelu iz kojeg proizlazi osnovana sumnja u počinjenje kaznenog djela kao i razloge o tome da se izvidi kaznenih djela ne bi mogli provesti na drugi način ili bi njihovo provođenje bilo povezano s nerazmjernim teškoćama.
6.1. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske je izvršio uvid u spomenute naloge te prihvatio zaključak prvostupanjskog suda kako su nalozi Županijskog suda u Splitu pod poslovnim brojem Kir-t-Us-2/2019. koji se odnose na provedbu, proširenje i produljenje posebnih dokaznih radnji nadzora i tehničkog snimanja telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu, tajnog praćenja i tehničkog snimanja osoba i predmeta kao i presretanja, prikupljanja i snimanja računalnih podataka zakoniti, jer sadrže sve podatke propisane člankom 335. stavkom 1. ZKP/08., kao i dostatno obrazloženje svih pretpostavki propisanih člankom 332. stavkom 1. ZKP/08. (valjanu ocjenu osnova sumnje da su određene osobe počinile kazneno djelo, kao i ocjenu da se izvidi kaznenih djela ne bi mogli provesti na drugi način ili bi bili povezani s nerazmjernim teškoćama, a iz razloga da bi provođenje izvida u konkretnom slučaju ukazalo sudionicima nezakonitih radnji da su predmet kriminalističkog istraživanja, a što bi dovelo do prekida kriminalnih aktivnosti, kao i obzirom na njihovo djelovanje, opreznost, činjenicu povjerenja i prijateljstva, te obzirom na način počinjenja predmetnih kaznenih djela, te prirodu istih) te se temelje na obrazloženom i dokumentacijom potkrijepljenom zahtjevom Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
6.2. Štoviše, žalitelju se ukazuje na recentnu praksu suda Europske unije (presuda od 16. veljače 2023. HYA i drugi, C-349/21, ECLI:EU:C:2023:102), gdje je utvrđeno da je dostatno u nalogu za posebnu dokaznu radnju citirati zahtjev državnog odvjetnika ako se usporednim čitanjem odluke o odobrenju i zahtjeva za nadzor može razumjeti razloge kojima se rukovodio sudac istrage izdajući nalog.
7. Nadalje, nisu osnovani niti žalbeni prigovori okrivljenog S. G. kako je ovlašteni tužitelj svjesno prekršio članak 29. stavak 4. alineju 6. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. – ispravak, 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst; dalje: Ustav) provođenjem dokaznih radnji ispitivanja svjedoka bez da je o ispitivanju obavijestio okrivljenika i njegovog branitelja.
7.1. Naime, valja istaknuti kako je provođenje istrage, u kojem stadiju dominira tzv. inkvizitorno načelo, povjereno državnom odvjetniku kao samostalnom i neovisnom pravosudnom tijelu te u tom stadiju ne postoji obveza obavještavanja i pozivanja okrivljenika i branitelja o provođenju dokaznih radnji ispitivanja svjedoka, pogotovo što se radi o svjedocima čije je ispitivanje predložio državni odvjetnik, a u smislu članka 234. stavka 3. ZKP/08. Osim toga, time što su svjedoci tijekom istrage ispitani u odsutnosti branitelja nije povrijeđeno pravo obrane u smislu članka 29. stavka 2. alineje 6. Ustava i članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst; dalje: Konvencija) na ispitivanje svjedoka optužbe (konfrontacijsko pravo), jer se radi o dokazima koje je državni odvjetnik proveo radi utvrđivanja elemenata o postojanju osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela u svrhu podizanja optužnice.
7.2. Protivno daljnjim žalbenim navodima, ispitivanjem svjedoka u prethodnom postupku u odsutnosti obrane nije povrijeđeno pravo obrane na kontradiktoran postupak. Prema tumačenju Europskog suda za ljudska prava (dalje ESLJP), pravo na kontradiktorni postupak u načelu znači mogućnost da stranke saznaju za sve izvedene dokaze ili podnesena očitovanja i daju na njih svoje primjedbe kako bi utjecale na odluku suda (ESLJP, Brandstetter protiv Austrije, 1991., stavak 67.). U tom smislu, Ustavni sud Republike Hrvatske u više svojih odluka navodi da članak 29. stavak 2. alineja 6. Ustava podrazumijeva da svi dokazi protiv optuženika moraju u pravilu biti izvedeni u njegovoj prisutnosti na javnoj raspravi u svrhu kontradiktornog raspravljanja (U-III-3204/2021 od 15. studenog 2023., U-III-652/2018 od 28. svibnja 2020.).
7.3. Prema tome, cilj prethodnog postupka je prikupljanje dokaza o osnovanoj sumnji da je okrivljenik počinio kazneno djelo, o čemu će se potom, u slučaju potvrđivanja optužnice, raspravljati pred sudom u kontradiktornom postupku. Tada će okrivljeniku biti omogućeno da u punini ostvari svoje pravo na konfrontaciju kao sastavnicu pravičnosti čije ispunjenje se ocjenjuje u postupku u cjelini. No, povrh toga, prema odredbi članka 431. stavka 2. ZKP/08., općenito osuđujuća presuda ne može se isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti na nekonfrontiranom iskazu svjedoka. Zato ovdje nema riječi o dokazima koji bi bili nezakoniti zbog povrede žaliteljevog prava na obranu u smislu odredbe članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP/08.
8. S obzirom da žalbom okrivljenici nisu s uspjehom doveli u pitanje pravilnost pobijanog rješenja, a niti njegovim ispitivanjem sukladno odredbi članka 494. stavka 4. ZKP/08. nije utvrđeno da bi bila počinjena neka od povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.
Zagreb, 26. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća:
Željko Horvatović, v.r.
