Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: 52 Pž-1775/2023-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivane Mlinarić, predsjednika vijeća, te Raoula Dubravca, suca izvjestitelja i Lenke Ćorić, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CREDO BANKA d.d. u stečaju, Split, Zrinsko-Frankopanska 58, OIB 94141384086, kojeg zastupa stečajna upraviteljica Ankica Čenić, protiv 1. tuženika Rine Božić, Poreč, Velog Jože 7, OIB 97138726297 i 2. tuženika Borisa Serga iz Poreča, 43. Istarske divizije 7, OIB 40874934281, osobno i kao nasljednika drugotuženika pokojnog Serga Zorka, Poreč, Massa Lombarda 20, OIB 40874934281, koje zastupaju punomoćnici Alen Kalčić i Neven Švić, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda iz Poreča, radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-127/2019-25 od 6. svibnja 2021. i rješenja istog suda poslovni broj P-127/2019-45 od 15. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj 26. ožujka 2024.

p r e s u d i o j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-127/2019-25 od 6. svibnja 2021.

r i j e š i o j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika Borisa Serga i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-127/2019-45 od 15. ožujka 2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski je sud presudio:

„Utvrđuje se da Ugovor o darovanju zaključen dana 19.05.2017. između 2. tuženika Zorka Serge kao darovatelja i 3. tuženika Borisa Serge kao obdarenika, ovjeren istog dana po javnom bilježniku u Poreču – Parenzo Tanji Ferenc pod brojem OV-2833/17, u odnosu na nekretnine označene kao:

-1. Suvlasnički dio: 75/166 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), PODULOŽAK BROJ 586-75/166 dijela nekretnine k.č.br. 4688/13, upisano u Z.U. 2699 zemljišne knjige za K.O. Poreč kod Zemljišno-knjižnog odjela Poreč-Parenzo Općinskog suda u Pazinu, koji dio čini samostalnu uporabnu cjelinu – stan u prizemlju zgrade, veličine 74,94 m2, koji je u planu posebnih dijelova zgrade označen kao posebni dio „B“

- 3. Suvlasnički dio: 26/166 ETAŽNO VLANIŠTVO (E-3), PODULOŽAK BROJ 588–26/166 dijela nekretnine k.č.br. 4688/13, upisano u Z.U. 2699 zemljišne knjige za K.O. Poreč kod Zemljišno-knjižnog odjela Poreč-Parenzo Općinskog suda u Pazinu, koji dio čini samostalnu uporabnu cjelinu – posebne prostorije u zgradi - garaža u suterenu zgrade, veličine 25,88 m2, koji je u planu posebnih dijelova zgrade označen kao posebni dio „A“ gubi pravni učinak prema tužitelju radi namirenja tužiteljeve tražbine prema 1. tuženici Rini Božić u iznosu od 1.000.000,00 kuna uvećane za zateznu kamatu koja na taj iznos teče od 11. rujna 2009. do isplate po stopi od 14% godišnje za razdoblje do 30. lipnja 2011., od 1. srpnja 2011. do 31. srpnja 2015. po stopi od 12% godišnje, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2015. po stopi od 8,14% godišnje, od 1. siječnja 2016. do 30. lipnja 2016. po stopi od 8,05% godišnje, od 1.srpnja 2016. do 31. prosinca 2016. po stopi od 7,88% godišnje, od 1. siječnja 2017. do 30. lipnja 2017. iznosi 7,68% godišnje, u razdoblju od 1. srpnja 2017. do 31. prosinca 2017. iznosi 7,41% godišnje, u razdoblju od 1. siječnja 2018. do 30. lipnja 2018. iznosi 7,09% godišnje, u razdoblju od 1. srpnja 2018. do 31. prosinca 2018. iznosi 6,82% godišnje, u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2019. iznosi 6,54% godišnje, u razdoblju od 1. srpnja 2019. do 31. prosinca 2019. iznosi 6,30% godišnje, u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2020. iznosi 6,11% godišnje, u razdoblju od 1. srpnja 2020. do 31. prosinca 2020. iznosi 5,89% godišnje, u razdoblju od 1. siječnja 2021. do isplate iznosi 5,75% godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena. II Dužan je 3. tuženik Boris Sergo dopustiti i trpjeti da tužitelj namiri svoju tražbinu koju ima prema 1. tuženici Rini Božić iz prodaje nekretnina označenih kao:

- 2. Suvlasnički dio: 65/166 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), PODULOŽAK BROJ 587–65/166 dijela nekretnine k.č.br. 4688/13, upisano u Z.U. 2699 zemljišne knjige za K.O. Poreč kod Zemljišno-knjižnog odjela Poreč-Parenzo Općinskog suda u Pazinu, koji dio čini samostalnu uporabnu cjelinu – stan na katu zgrade, veličine 65,10 m2, koji je u planu posebnih dijelova zgrade označen kao posebni dio "C" - 3. Suvlasnički dio: 26/166 ETAŽNO VLANIŠTVO (E-3), PODULOŽAK BROJ 588–26/166 dijela nekretnine k.č.br. 4688/13, upisano u Z.U. 2699 zemljišne knjige za K.O. Poreč kod Zemljišno-knjižnog odjela Poreč-Parenzo Općinskog suda u Pazinu, koji dio čini samostalnu uporabnu cjelinu – posebne prostorije u zgradi - garaža u suterenu zgrade, veličine 25,88 m2, koji je u planu posebnih dijelova zgrade označen kao posebni dio „A“, najviše do iznosa od 1.000.000,00 kuna uvećanog za zateznu kamatu koja na taj iznos teče od 11. rujna 2009. do isplate po stopi od 14% godišnje za razdoblje do 30. lipnja 2011., od 1. srpnja 2011. do 31. srpnja 2015. po stopi od 12% godišnje, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2015. po stopi od 8,14% godišnje, od 1. siječnja 2016. do 30. lipnja 2016. po stopi od 8,05% godišnje, od 1. srpnja 2016. do 31. prosinca 2016. po stopi od 7,88% godišnje, od 1. siječnja 2017. do 30. lipnja 2017. iznosi 7,68% godišnje, u razdoblju od 1. srpnja 2017. do 31. prosinca 2017. iznosi 7,41% godišnje, u razdoblju od 1. siječnja 2018. do 30. lipnja 2018. iznosi 7,09% godišnje, u razdoblju od 1. srpnja 2018. do 31. prosinca 2018. iznosi 6,82% godišnje, u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2019. iznosi 6,54% godišnje, u razdoblju od 1. srpnja 2019. do 31. prosinca 2019. iznosi 6,30% godišnje, u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2020. iznosi 6,11% godišnje, u razdoblju od 1. srpnja 2020. do 31. prosinca 2020. iznosi 5,89% godišnje, u razdoblju od 1. siječnja 2021. do isplate iznosi 5,75% godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

III Nalaže se 1. tuženici Rini Božić, 2. tuženiku Zorku Sergu i 3. tuženiku Borisu Sergu solidarno u roku od osam dana naknaditi tužitelju CREDO BANKA d.d. u stečaju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.700,00 kuna sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 6. svibnja 2021. do isplate po stopi od 5,75% godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.“

2. Pobijanim rješenjem poziva se tuženik Boris Sergo kao nasljednik Zorka Serga preuzeti postupak (točka I. izreke), te se u točki II. izreke postupak nastavlja. Prema obrazloženju pobijanog rješenja tijekom žalbenog postupka umro je tuženik Zorko Sergo te je sud utvrdio prekid postupka, a kako je tužitelj predložio nastavak postupka i dostavio rješenje o nasljeđivanju prema kojem je tuženik Boris Sergo proglašen njegovim nasljednikom, sud je donio pobijano rješenje prema odredbi čl. 215. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

3. Prema obrazloženju pobijane presude tužitelj ima dospjelo potraživanje prema prvotuženiku u odnosu na temelju bjanko zadužnice od 18. prosinca 2007. koja je ovjerena istog dana pred javnim bilježnikom u Splitu Mirom Rubić pod poslovnim brojem OV-12743/07. Ta je činjenica utvrđena u parnici koja se vodila između prvotuženika i ovdje pravnog prednika tuženika Borisa Serga i Zorka Serga. Pravomoćnom presudom istog suda poslovni broj P-683/14 utvrđeno je da ugovori o darovanju sklopljeni 7. rujna 2011. i 24. listopada 2012. između Rine Božić i njenog oca Zorka Serga gubi učinak prema tužitelju u iznosu potrebnom za namirenje njegove tražbine prema Rini Božić u iznosu od 1.000.000,00 kn uvećano za kamate te su tuženici dužni trpjeti namirenje tužitelja prodajom darovanih nekretnina. Zorko Sergo je 19. svibnja 2017. ugovorom o darovanju na svojeg sina Borisa Serga prenio nekretnine koje mu je prethodno darovala kćer Rina Božić. Sud je utvrdio da predmetno raspolaganje je raspolaganje trećega i pribavitelja, u smislu članka 69. stavka 3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15; dalje: ZOO) i da su ispunjene pretpostavke za pobijanje pravnih radnji prema odredbi čl. 66., čl. 67. i čl. 69. ZOO-a. Postojanje tražbine već je utvrđeno u navedenoj pravomoćno okončanoj parnici, a potraživanje po zadužnici tužitelj je ostalo bez uspjeha prema potvrdi FINA-e. Saslušanjem supruga Rine Božić utvrđeno je da je ona potpisala spornu zadužnicu.

4. Protiv navedene presude žalbu su izjavili tuženici zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava te predlažu da drugostupanjski sud preinači pobijanu odluku i tužbeni zahtjev odbije ili ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U žalbi u bitnome ističe da tužitelj nije imao odobrenje stečajnog suca za podnošenje tužbe za pobijanje pravnih radnji koje su predmet postupka. Smatra da je ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka jer žaliteljima nije omogućeno raspravljati pred sudom s obzirom na to da im nije dostavljen podnesak tužitelja kojeg je podnio na ročištu 17. ožujka 2021. na kojem tuženici nisu pristupili. Žalitelji nisu učinili nespornim potraživanje tužitelja, već su tijekom postupka navodili da je potraživanje manje i da je na tužitelju teret dokaza o visini potraživanja. Sud nije utvrđivao visinu duga niti vrijednost nekretnina koje su predmet pobijanja. Tužitelj nije dokazao nenaplativost tražbine.

5. U žalbi protiv rješenja žalitelj navodi da nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama na koji je način sud utvrdio da je Boris Sergo nasljednik odnosno postoje li neki drugi nasljednici i nejasno je je li rješenje o nasljeđivanju pravomoćno. Smatra da je sud trebao obustaviti postupak. Predlaže ukinuti rješenje o nastavku postupka.

6. Tužitelj u odgovoru na žalbu protiv presude ističe da žalba nije osnovana te predlaže žalbu kao neosnovanu odbiti. Prilaže pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iz kojeg proizlazi da je Boris Sergo jedini nasljednik Zorka Serga, a da se Rina Božić odrekla nasljedstva.

7. Žalba nije osnovana.

8. Pobijanu presudu ovaj je sud ispitao u skladu s odredbom čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP) u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

9. Pobijana odluka nije zahvaćena nekom od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Pobijanu je presudu moguće ispitati i u njoj su sadržani razlozi o odlučnim činjenicama, a ti su razlozi jasni i obrazloženi, te ne postoji proturječnost o odlučnim činjenicama između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika. Presuda je donesena sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka i u svom obrazloženju u bitnom sadrži propisano odredbom čl. 338. st. 4. ZPP-a. Odlučujući o zahtjevu sud je određeno naveo odredbe materijalnog prava primjenom kojih je odlučio o zahtjevu kvazipaulijanske tužbe, a posebice uzevši u obzir i raniji parnični postupak u predmetu pred istim sudom poslovi broj P-683/14 u kojem je pravomoćno prihvaćen zahtjev obiteljske paulijanske tužbe i koji predstavlja rješenje prethodnog pitanja u ovom postupku.

10. Neosnovano žalitelji navode da je stečajni upravitelj, s obzirom na to da je nad tužiteljem otvoren stečajni postupak, za podnošenje parnice trebao imati suglasnost stečajnog suca. Predmet postupka nije pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika već pobijanje dužnikovih pravnih radnji prema odredbama Zakona o obveznim odnosima. Kod pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika radi se o pravnim radnjama poduzetim prije otvaranja stečaja i stečajni upravitelj može podnijeti tužbu za pobijanje samo na temelju odobrenja stečajnog suca. Stečajni upravitelj ima prava i obveze tijela dužnika pravne osobe i jedna od temeljnih njegovih dužnosti i obveza je upravo ostvarivanje tražbina dužnika za poduzimanje kojih nije potrebna neka posebna suglasnost stečajnog suca, dok je za poduzimanje pravnih radnji od posebne važnosti potrebno pribaviti suglasnost odbora vjerovnika time da su za određena ograničenja u postupanju stečajnog upravitelja mjerodavne odredbe Stečajnog zakona. U konkretnoj situaciji stečajni upravitelj je ishodio odobrenje odbora vjerovnika kako proizlazi iz spisa.

11. Dakle, prvostupanjski sud pravilno i potpuno te na činjenicama i izvedenim dokazima navodi da je tužitelj je imao dospjelu novčanu tražbinu prema Rini Božić koja se temelji na zadužnici na kojoj je 18. prosinca 2007. ovjeren njezin potpis poslovni broj ovjere Ov-12743/07 kod javnog bilježnika Mire Rubić u Splitu i koja je zbog nedostatka sredstava na računu Rine Božić ostala nenaplaćena. Međutim Rina Božić je nekretnine unovčenjem kojih bi bilo moguće naplatiti potraživanje tužitelja besplatnim raspolaganjem prenijela svom ocu u vlasništvo ranijim ugovorima o darovanju te je tužitelj pokrenuo i parnicu radi pobijanja pravnih radnji dužnika. Sve pretpostavke obiteljske paulijanske tužbe sud je pravomoćno utvrdio u provedenom postupku pred prvostupanjskim sudom poslovni broj P-683/14, slijedom čega nije više potrebno utvrđivati neke od pretpostavki za pobijanje u ovom postupku, a to je prvenstveno postojanje tražbine i nemogućnost namirenja tužitelja s obzirom na to da neke druge odlučne razloge neosnovanosti zahtjeva žalitelji nisu iznijeli niti dokazali. Nije isto tako sporno, jer proizlazi iz ugovora o darovanju koji je predmet pobijanja, da je pokojni Zorko Sergo nekretnine koje je stekao od svoje kćeri darovanjem prenio svom sinu Borisu Sergi. Čak i da je tuženik Boris Sergo tvrdio da nije znao da se pribavljanje nekretnina koje je stekao moglo pobijati, s obzirom na to da se radi o otuđenju besplatnim pravnim poslom ta bi tvrdnja bila bespredmetna. Boris Sergo mogao bi izbjeći pobijanje ako ispuni dužnikovu obvezu, a takve tvrdnje žalitelji nisu iznosili tijekom postupka. Tvrdnje o navodnoj djelomičnoj naplati ničim nisu dokazane, a žalbeni navodi da je tužitelj morao dokazati postojanje tražbine su neosnovani. Tvrdnja o postojanju tražbine bila je predmet utvrđenja u navedenoj drugoj parnici u kojoj je utvrđeno da su postojale dvije zadužnice, a zadužnica koja je predmet ovog postupka nije naplaćena zbog nedostatka sredstava.

12. Žalbeni navodi o nemogućnosti raspravljanja jer žaliteljima nije dostavljen podnesak kojeg je tužitelj podnio na ročištu nisu osnovani. Poziv na ročište na kojem je zaključena glavna rasprava i na kojem je tužitelj podnio sporni podnesak je uredno dostavljen žaliteljima, a na ročište, iako uredno pozvani, pristupili. Takva procesna dispozicija žalitelja i činjenica da im nije dostavljen podnesak predan na ročištu s kojeg su izostali nema za posljedicu nemogućnost raspravljanja jer se u navedenom podnesku tužitelj samo izjasnio o prethodnom podnesku žalitelja i ukazao na postojanje pravomoćne odluke u navedenom predmetu poslovni broj P-683/14 i dostavio podatke da Rina Božić nema nekretnina osim darovnih svojem ocu pokojnom Zorku Sergi i dostavio zemljišnoknjižne podatke o stanju vlasništva nekretnina koje su predmet postupka, a koji podaci se već nalaze u spisu.

13. Žalbeni navod u kojem žalitelji osporavaju pasivnu legitimaciju navodeći da o tome odluka ne sadrži razloge predstavljaju iznošenje novih činjenica koje nije dopušteno iznositi u žalbi. Osim toga, taj je žalbeni razlog neosnovan jer se radi o namirenju tražbine koje tužitelj ima prema Rini Božić, a Boris Sergo je dužan trpjeti namirenje te njezine obveze prema tužitelju prodajom nekretnina koje je stekao. Boris i Zorko Sergo su bili nužni suparničari u smislu odredaba novog Zakona o obveznim odnosima u vezi s pobijanjem pravnih radnji, a Rina Božić je u tom smislu obični suparničar iako se po logici stvari učinci prihvaćenog zahtjeva odnose i na nju jer bi u konačnici nakon eventualnog namirenja tražbine tužitelja s osnove zadužnice prestala njezina obveza prema tužitelju.

14. Neosnovano žalitelj Boris Sergo osporava pravilnost pobijanog rješenja o nastavku postupka iz razloga jer je upravo on utvrđen nasljednikom svojeg oca Zorka Serga, a pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza pravnog nasljednika ne mora postojati u trenutku pozivanja nasljednika da preuzme parnični postupak.

15. Pravilna je i odluka o trošku kako po osnovi, u smislu odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, tako i po visini u smislu odredaba čl. 155. ZPP-a te se odnosi samo na trošak sudske pristojbe.

16. Slijedom navedenog, kako ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, ni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, žalbu protiv pobijane presude i rješenja je valjalo odbiti i potvrditi pobijane odluku sukladno odredbi čl. 368. st. 1. i čl. 380. t. 2. ZPP-a.

Zagreb, 26. ožujka 2024.

Predsjednik vijeća

Ivana Mlinarić

Broj zapisa: 9-30865-99723

Kontrolni broj: 0ce10-7122e-a75c4

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=Ivana Mlinarić, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte