REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Poslovni broj: REF 3 : R1-97/2022-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu toga suda Sanjinu Miloševiću kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja ZJ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], te TJ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], oboje zastupanih po punomoćnici Jacinti Toš Špehar, odvjetnici u Bjelovaru, B. Bušića 2a, te protustranaka DJ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i PJ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz mjesta Lebane, 8. Novembra 21, 16230 Lebane, Srbija, zastupane po zastupnici za primanje pismena u Republici Hrvatskoj, Korani Krivačić, odvjetnici u Bjelovaru, A. K. Miošića 19/1, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 25. ožujka 2024. godine,

r i j e š i o  j e

Odbacuje se prijedlog predlagatelja iz podneska od 26. srpnja 2022. godine u dijelu koji se odnosi na protustranku DJ, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Sredice, kao nedopušten.

Obrazloženje

1. Podneskom od 26. srpnja 2022. godine, predlagatelji su protiv protustranaka, pokrenuli postupak, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Sredice i to kčbr. [katastarska čestica] sa 776 m2, na kojoj se nalazi kuća u kojoj živi protustranka DJ.

2. Podneskom od 31. kolovoza 2022. godine, kojeg je napisao samo DJ, dotični je naveo da u kući na predmetnoj nekretnini živi od 1964. godine, te da se sa sestrom PJ ne slaže sa prijedlogom u vezi razvrgnuća suvlasničke zajednice, obzirom da predlagatelji od 1986. godine, ne žive u toj kući, te da je ta kuća jedini dom protustranke DJ i da on mora u njoj živjeti. Protustranka PJ, osobno nije sudu dostavila odgovor na prijedlog.

3. Podneskom kojeg je dostavio sudu, dana 25. siječnja 2023. godine, protustranka DJ je pojasnio da u ovom postupku ne ističe prigovor u smislu osporavanja suvlasničkih dijelova stranaka na predmetnoj nekretnini (pri čemu je napomenuo da se kuća gradila od plaće njegovog oca), no ponovo je istakao da u toj kući na predmetnoj nekretnini živi, da ju održava koliko može od male mirovine u iznosu od 270,00 Eura, te je postavio pitanje: “Kada se kuća proda gdje ću živjeti ne znam, vjerojatno na ulici“, a čime je po uvjerenju ovoga suda istakao prigovor u pogledu povrede njegovog prava na dom.

4. Zbog toga je u ovom postupku i izveden dokaz saslušanjem te protustranke i predlagateljice, imajući u vidu indirektno istaknuti prigovor protustranke u pogledu povrede prava na dom u slučaju razvrgnuća suvlasničke zajednice, odnosno u slučaju prodaje predmetne nekretnine na dražbi (civilno razvrgnuće), do kojeg načina razvrgnuća bi svakako moralo doći jer kuću nije moguće dijeliti geometrijski, a niti jedna stranka objektivno financijski nije u mogućnosti otkupiti tuđi suvlasnički dio predmetne nekretnine, s obzirom na minimalne prihode od kojih se uzdržavaju, time da takav način razvrgnuća isplatom stranke nisu predložile.

5. Saslušan u svojstvu stranke DJ je naveo da se na predmetnoj nekretnini nalazi kuća i to visoka prizemnica u kojoj živi od najranijeg djetinjstva, odnosno od 1964. godine, te je dodao da je u toj kući živio sa oba roditelja, bratom Z i sestrom PJ, a nakon što su mu roditelji umrli tijekom 2000. i 2001. godine, ostao je sam živjeti u toj kući, time da nema nikakvu drugu nekretninu u svom vlasništvu ili suvlasništvu – stan ili kuću u kojoj bi mogao živjeti, osim ove kuće u kojoj živi na adresi u [adresa] u [adresa]. Dodao je da je od 2016. godine u mirovini, te mu je mirovina kada ju je počeo primati iznosila samo 1.660,00 kuna mjesečno, dok mu sada mirovina iznosi oko 330,00 Eura mjesečno i to mu je jedini prihod kojeg ima i od kojeg se uzdržava, te mu nitko ne pomaže u uzdržavanju, a nikada se nije ženio i nema svoje djece. Naveo je da mu sestra PJ (protustranka), živi u [adresa], te da je predlagateljica ZJ bila supruga njegovog pokojnog brata T koji nije živ već 35 godina, a da mu je TJ nećak. Tvrdi da nije u dobrim odnosima sa predlagateljima, te da mu je poznato da žive u [adresa]. Sudac je prilikom saslušanja navedene protustranke, utvrdio da dotični slabije čuje, a ujedno je DJ naveo da osobno plaća komunalnu naknadu i sve režije za kuću u kojoj živi, te da ZJ ne plaća te troškove.

6. ZJ je prilikom saslušanja istakla da je doista protustranka DJ, brat od njezinog pokojnog muža, te je potvrdila da je dotični istinito kazivao kada je naveo da živio u kući na predmetnoj nekretnini zajedno sa svojim roditeljima do njihove smrti tijekom 2000-2001. godine, a potom živi sam na toj adresi u [adresa] u [adresa], te da se uzdržava isključivo od mirovine. Ujedno je navela kako misli da je doista istina da protustranka DJ nema drugu nekretninu za stanovanje, osim kuće u kojoj živi, te da se predmetni prijedlog odnosi upravo na nekretninu na kojoj se nalazi kuća u kojoj živi protustranka DJ. Ujedno je istakla da osobno živi od mirovine koja iznosi 530,00 Eura mjesečno, pri čemu ujedno skrbi o svom sinu NJ koji ima medicinski dijagnosticiranu šizofreniju, zbog čega predlagateljica mora brinuti i skrbiti o njemu, time da se njih dvoje uzdržavaju od predlagateljičine mirovine i mjesečne invalidnine koju TJ prima u iznosu od 230,00 Eura. Istakla je da je zajedno sa sinom većinski suvlasnik predmetne nekretnine, te daje svjesna kako protustranka DJ živi u teškim uvjetima, a obzirom na visinu njegovih primanja, ali da je ovaj postupak pokrenula isključivo radi zaštite svojih prava i interesa, ali i svog sina jer i njih dvoje moraju od nečega živjeti, a trenutno od nekretnine koja je predmet razvrgnuća nemaju nikakvu korist u smislu stanovanja ili neku financijsku. Predlagateljica je posredstvom svoje odvjetnice na ročištu dana 22. ožujka 2024. godine, na kojem je prelagateljica i saslušana, predala na uvid materijalne dokaze o plaćanju računa u vezi komunalne naknade i naknade za uređenje voda od strane predlagateljice.

7. Iako je činjenica, zbog malih primanja od kojih se uzdržavaju predlagatelji i protustranka DJ, da sve te stranke žive u teškim socijalnim uvjetima i da im je svaki mjesec objektivno izvjesna borba za egzistenciju, zbog izuzetno povišenih troškova života (poskupljenja prehrambenih namirnica, povećanja režijskih troškova i sl.) u situaciji kada je DJ istakao indirektno prigovor u vezi povrede prava na dom, koje pravo je inače zaštićeno čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Konvencija), valjalo je razmotriti taj prigovor i utvrditi je li dopušten prijedlog predlagatelja u dijelu koji se odnosi na protustranku koja koristi predmetnu nekretninu za stanovanje.

8. Naime, Republika Hrvatska je ratificirala Konvenciju, dana 07. studenog 1997. godine, te je od tog dana Konvencija dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske i po pravnoj snazi je iznad hrvatskih zakona, time da su nakon navedene ratifikacije Konvencije, sva državna tijela Republike Hrvatske u obvezi Konvenciju izravno primjenjivati u svom radu, a to pravilo se odnosi i na hrvatske sudove, koji iako u svom radu neovisni, svoje odluke donose na temelju Ustava RH, međunarodnih ugovora, zakona i drugih važećih izvora prava.

9. Domaći sudovi su obvezni prvi pružiti zaštitu konvencijskim pravima pojedinaca pri čemu je među najvažnijim pravima, zajamčenim Konvencijom, pravo na poštivanje osobnog i obiteljskog života koje štiti čl. 8. Konvencije. Člankom 8. Konvencije propisano je između ostalog, da svatko ima pravo na poštovanje svog doma, te da se javna vlast neće miješati u ostvarenje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu to nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja i morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.

10. Da bi se u slučaju pozivanja protustranke na pravo na dom moglo ocijeniti je li taj prigovor osnovan, u konkretnom slučaju je potrebno provesti test razmjernosti, dakle utvrditi činjenice u ovom slučaju na temelju kojih je moguće odgovoriti na pitanje je li postupak predmetnog razvrgnuća suvlasničke zajednice, predstavlja neopravdano miješanje u pravo DJ na njegov dom, utemeljeno na zakonu, je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja, te je li miješanje bilo nužno u demokratskom društvu.

11. Sud je u konkretnom slučaju zaključio:

- da se predmetni prijedlog predlagatelja u vezi razvrgnuća suvlasničke zajednice, temelji na čl. 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (da je dakle, utemeljen na zakonu),

- da je razvrgnuće predloženo radi postizanja legitimnog cilja (jer iz iskaza predlagateljice proizlazi da je ovaj postupak pokrenut da poboljša svoju i materijalnu situaciju svog sina u okolnostima kada njih oboje žive od minimalnih prihoda),

- međutim, sud nije ocijenio da je takvo miješanje u pravo DJ na njegov dom, bilo nužno u ovom slučaju, bilo radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja i morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih u demokratskom društvu.

12. U tom kontekstu, sud primjećuje da je predlagateljica osobno financirala u ovom postupku plaćanje zatraženog iznosa na ime predujma od 3.500,00 kuna ukupno u vezi financiranja imenovanja zastupnika za primanje pismena protustranci PJ, ali i u vezi plaćanja troškova za održavanje uviđaja na licu mjesta od strane sudske komisije i za financiranje troškova građevinskog vještačenja.

13. Realno je tako nešto bilo nemoguće ili izuzetno teško financirati isključivo od prihoda predlagatelja, pogotovo ukoliko se predlagateljica sa sinom uzdržava doista od mjesečnih prihoda koje je navela jer taj iznos predstavlja u protuvrijednosti sada važeće valute, svotu od 464,53 Eura, pa bi u tom slučaju za uzdržavanje predlagateljice i njezinog sina preostalo mjesečni iznos manji od 300,00 Eura, dakle manje od 150,00 Eura mjesečno po osobi, što je malo vjerojatno da od te svote bilo koja osoba može zadovoljiti svoje mjesečne potrebe za prehranom i za stanovanjem, pri čemu ta činjenica ipak upućuje da predlagateljici netko pomaže u uzdržavanju ili bar u snašanju troškova života.

14. Neovisno o tome, da li predlagateljima netko treći pomaže u njihovom uzdržavanju i podmirenju određenih njihovih režijskih troškova, pa čak i troškova za kuću (kada se govori o režijskim troškovima) u kojoj živi protustranka (koje režijske troškove za kuću u kojoj živi protustranka, predlagateljica ne plaća bez pravne osnove, već sasvim logično i očito, kao zemljišnoknjižni suvlasnik nekretnine koju inače faktički ne koristi) i na koji im način netko pomaže u tome, činjenica jest da protustranka DJ sa mizernim iznosom mjesečne mirovine od cca 330,00 Eura, sebi ne može omogućiti život bilo gdje u slučaju prodaje predmetne nekretnine na kojoj se nalazi kuća u kojoj on sam živi, pa je zbog toga, nakon provedenog navedenog testa razmjernosti, ocijenjeno u smislu čl. 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, da je predloženo razvrgnuće bar u odnosu na suvlasnika DJ, nedopušteno i zbog toga je odlučeno kao u izreci ove odluke.

15. Ukoliko predlagatelji nakon pravomoćnosti ove odluke povuku preostali prijedlog u dijelu koji se odnosi na preostalu protustranku AJ u vezi djelomičnog razvrgnuća suvlasničke zajednice, utvrditi će se da je prijedlog predlagatelja povučen u tom dijelu i predlagateljici će se vratiti dio neutrošenog predujma uplaćenog na račun suda na zahtjev suda, a ukoliko ustraju na prijedlogu bar u odnosu na preostalu protustranku – suvlasnicu AJ, nastaviti će se u odnosu na nju ovoj postupak, iako je uputno koliko to ima smisla u okolnostima slučaja, kada se ne razvrgava suvlasnička zajednica u cijelosti, dakle i u vezi suvlasničkog dijela nekretnine DJ, koji inače jedini koristi cijelu predmetnu nekretninu.

U Bjelovaru, 25. ožujka 2024. godine.

S u d a c

Sanjin Milošević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom drugostupanjskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa tog rješenja.

U Bjelovaru, dana 25. ožujka 2024. godine

Sudac: