Republika Hrvatska

Trgovački sud u Osijeku

Osijek, Zagrebačka 2

Poslovni broj: 19 P-10/2023-43

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Osijeku, po sutkinji Marini Ljubičić Knežević, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, kojeg zastupa Katarina Prelec, OIB: 37566112182, odvjetnica u Zagrebu, Domagojeva 18, protiv tuženika LOVAČKO DRUŠTVO "FAZAN" DARDA, OIB: 07373986781, Darda, Ljudevita Gaja 1g, kojeg zastupa Massimo Činić, OIB: 46346534474, odvjetnik u Zagrebu, Mihanovićeva 14, i umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa Miroslav Vegar, OIB: 46162172796, odvjetnik u OD Grgić & partneri, Pisarnica Osijek, radi isplate 649,01 EUR, nakon glavne i javne rasprave zaključene 27. veljače 2024., u nazočnosti punomoćnika stranaka i punomoćnika umješača na strani tuženika, na ročištu za objavu sudske odluke održanom 22. ožujka 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" Nalaže se tuženiku, Lovačkom društvu "FAZAN" Darda, sa sjedištem u Dardi, Ljudevita Gaja 1g, OIB: 07373986781, da tužitelju Croatia osiguranju d.d., sa sjedištem u Zagrebu, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, isplati iznos od 4.890,00 kn / 640,01 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 04.07.2022. godine pa do isplate, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tuženiku, Lovačkom društvu "FAZAN" Darda, sa sjedištem u Dardi, Ljudevita Gaja 1g, OIB: 07373986781, da tužitelju Croatia osiguranju d.d., sa sjedištem u Zagrebu, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, nadoknadi troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, naknaditi tuženiku LOVAČKO DRUŠTVO "FAZAN" DARDA, OIB: 07373986781, Darda, Ljudevita Gaja 1g, parnični trošak u iznosu od 638,27 EUR (šestotridesetosameura i dvadesetsedamcenti), u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tužitelju CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, naknaditi umješaču na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, parnični trošak u iznosu od 670,06 EUR (šestosedamdeseteura i šestcenti) zajedno sa zateznim kamatama koje na taj trošak teku od 22. ožujka 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. Zahtjev umješača na strani tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 220,39 EUR (dvjestodvadeseteura i tridesetdevetcenti), odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi kako je 8. svibnja 2022., na županijskoj cesti Ž-4257, između naseljenih mjesta Švajcarnica i Darda, pred vozilo reg. oznake BM 772 CF, kojim je upravljao Mijo Margil, sa područja lovišta tuženika istrčala srneća divljač i udarila u vozilo, čime je na vozilu nastala materijalna šteta. Nadalje, predmetno vozilo je na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja na temelju zaključenog ugovora o osiguranju automobilskog kaska te je na temelju istog tužitelj svom osiguraniku naknadio štetu u iznosu od 4.890,00 kn / 640,01 EUR. Tužitelj dalje navodi kako lovištem iz kojeg je istrčala divljač gospodari tuženik i za nastalu štetu odgovara u skladu s odredbama Zakona o lovstvu i Zakona o obveznim odnosima, a divljač na cesti predstavlja opasnu stvar te također navodi kako je pozvao tuženika i tuženikova osiguravatelja na podmirenje regresnog duga, ali je namirenje ostalo bezuspješno.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom navodi kako osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, odnosno ističe prigovor promašene pasivne legitimacije iz razloga što se štetni događaj nije dogodio u području lovišta tuženika te tužitelj ni sa čim ne dokazuje da bi divljač potekla iz lovišta tuženika, a također divljač nije pronađena. Dalje tuženik navodi kako se na dan nastanka štetnog događaja nije provodio lov, kako divljač nije opasna stvar te kako je provodio sve propisane mjere za sprječavanje nastanka štete od divljači. Također, tuženik predlaže da sud o predmetnoj parnici obavijesti Euroherc osiguranje d.d. i to iz razloga jer je tuženik imao sklopljenu policu osiguranja sa istim.

3. Podneskom od 12. srpnja 2023. sud je Euroherc osiguranje d.d. obavijestio o otpočetoj parnici, u skladu sa čl. 211. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; u daljnjem tekstu ZPP) te je na ročištu održanom 10. listopada 2023. prihvatio sudjelovanje umješača na strani tuženika u ovoj pravnoj stvari.

4. Nadalje, podneskom od 30. kolovoza 2023. umješač na strani tuženika u cijelosti je osporio potraživanje tužitelja, a na ročištu održanom 10. listopada 2023. u cijelosti se pridružio svim navodima tuženika.

5. Nakon što je sud izveo dokaz saslušanjem svjedoka Mije Margila na ročištu održanom 15. studenog 2023. tuženik je istaknuo prigovor isključive, a podredno podijeljene odgovornosti vozača, osiguranika tužitelja, za štetu.

6. U dokaznom dijelu postupka sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka Mije Margila (str. 99 spisa) te izvršio uvid Potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave osječko – baranjske, Policijske postaje Beli Manastir, od 17. svibnja 2022. ( str. 3-4 spisa), obavijest Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave osječko – baranjske, Policijske postaje Beli Manastir, od 16. prosinca 2022. na ime tužitelja (str. 5 spisa), policu osiguranja od automobilske odgovornosti (str. 6 spisa), Uvjete za osiguranje automobilskog kaska tužitelja (str. 7-13 spisa), prijavu štete – automobilska odgovornost (str. 14-15 spisa), presliku prometne dozvole (str. 16 spisa), presliku vozačke dozvole Mije Margila (str. 17 spisa), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave osječko – baranjske, Policijske postaje Beli Manastir, od 8. svibnja 2022. (str. 18 spisa), izvid štete (str. 19-24 spisa), podnesak tužitelja na ime Mije Margila od 1. lipnja 2022. (str. 25-26 spisa), izjavu o prijeboju tužitelja na ime Mije Margila od 3. lipnja 2022. (str. 27 spisa), izvadak po transakcijskom računu tužitelja (str. 28 spisa), regresni zahtjev tužitelja na ime tuženika od 21. srpnja 2022. (str. 29 spisa), spis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave osječko – baranjske, Policijske postaje Beli Manastir (str. 67-96 spisa) i presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5032/2021-3 od 5. rujna 2022. (str. 101-104 spisa). Također, sud je izveo dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Goranu Dijanoviću, mag. ing. prometa, na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i nastalih oštećenja na vozilo reg. oznake BM 772 CF (nalaz i mišljenje vještaka, str. 120-128 spisa).

7. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

8. Među parničnim strankama nije sporna činjenica kako se dogodila prometna nezgoda prilikom koje je na vozilu osiguranika tužitelja nastala materijalna šteta, odnosno nije sporno kako je predmetno vozilo u trenutku štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja (str. 3-27 spisa).

9. Nesporno je i kako je tuženik u vrijeme štetnog događaja bio osiguran kod umješača na strani tuženika te kako se tužitelj obratio tuženiku sa regresnim zahtjevom, međutim istom nije udovoljeno (str. 29 spisa).

10. Također je nesporno kako se u trenutku prometne nezgode nije provodio lov.

11. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva, odnosno pasivna legitimacija.

12. Naime, sporna je činjenica je li se prometna nezgoda dogodila na način opisan u tužbi, odnosno je li divljač ili druga životinja udarila u vozilo na području lovišta kojim gospodari tuženik te postoji li isključiva, a podredno i podijeljena odgovornost osiguranika tužitelja za nastanak štetnog događaja.

13. Svjedok Mijo Margil u svom iskazu na ročištu održanom 15. studenog 2023. (str. 99 spisa) u bitnom je naveo kako je kritičnog dana upravljao vozilom u večernjim satima, odnosno kretao se iz mjesta Jagodnjak prema mjestu Darda, a vremenski uvjeti su bili dobri, odnosno nije bilo niti kiše niti magle, a kolnik je bio suh. Nadalje, dio ceste gdje je vozilo udarilo u divljač nije bio osvijetljen, a vozilo se kretalo brzinom od 50 km/h. Također, na tom dijelu ceste ne nalaze se kuće, nego na jednoj strani voćnjak, a na drugoj farma te pored ceste nema dubokih kanala, nego se nalazi njiva. Svjedok dalje navodi kako je u jednom trenutku s njegove lijeve strane uočio jelensku divljač te je ista udarila u vozilo, a šteta je nastala na desnoj strani vozila i to na svjetlima. Također, na svjetlima je ostala dlaka divljači i ista je izuzeta od strane policije, odnosno nakon udarca svjedok je nazvao policiju te su on i policajac tražili divljač, međutim, istu nisu našli. Nadalje, šteta je podmirena od strane tužitelja, a ograničenje brzine je bilo 50 km/h, bio je postavljen znak "divljač na cesti" te također svjedok navodi kako tamo ima divljači, odnosno kako se divljač kreće u tom dijelu jer se tamo nalazi šuma. Dalje navodi kako je nakon udara divljač otišla u desnu stranu u njivu, kako su bili uočeni tragovi divljači u tom smjeru, a policija je isto fotografirala. Zaključno, svjedok navodi kako je vozio pod kratkim svjetlima, a čistina s lijeve strane je otprilike 20 do 30 m.

14. Uvidom u spis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave osječko – baranjske, Policijske postaje Beli Manastir (str. 67-96 spisa) sud je utvrdio kako je nepoznata životinja, a prema izjavi vozača srna ili srnjak, udarila prednji lijevi bočni dio osobnog automobila, nakon čega se udaljila u nepoznatom smjeru te ista nakon izvršenog obilaska užeg i šireg mjesta događaja nije pronađena te se sa sigurnošću nije moglo utvrditi o kakvoj se životinjskoj vrsti radi. Također je utvrđeno kako se na navedenoj dionici ceste za oko 550 m sjeverno od mjesta događaja nalazi vidno postavljen znak "divljač na cesti" te kako se događaj dogodio na području koje pripada otvorenom lovištu tuženika te kako predstavnik tuženika, iako je obaviješten, nije izlazio na mjesto događaja. Nadalje, utvrđeno je kako je javna rasvjeta bila u funkciji, a mjesto događaja je bilo izmijenjeno na način da je osiguranik tužitelja pomaknuo vozilo sa kolnika, a osim oštećenja i tragova dlake nepoznate životinje na vozilu drugi tragovi nisu pronađeni.

15. Iz nalaza i mišljenja vještaka (str. 120-128 spisa), a koji je sud prihvatio jer je isti jasan, objektivan i sastavljen u skladu s pravilima struke, razvidno je kako je u predmetnom slučaju došlo do naleta životinje na vozilo, kako je vozač imao tehničke mogućnosti uočiti životinju te je mogao reagirati kočenjem, kako je kontakt ostvaren na desnoj strani vozila, kako su na vozilu nastala veća dubinska oštećenja te kako je životinja preživjela udar. Također je razvidno kako je na predmetnoj dionici događaja postavljen prometni znak "divljač na cesti" te kako se kontakt dogodio u području na koje se odnosio postavljeni prometni znak, kako u spisu nema dovoljno materijalnih dokaza na osnovu kojih se može izračunati brzina kretanja vozila, kako u spisu nema evidentiranih tragova kočenja, kako je vozač bio u mogućnosti uočiti životinju, s obzirom na činjenicu kako je širina kolnika 7 m te kako se cesta nalazi u istom nivou u odnosu na polje te je prometnica pregledna, odnosno na predmetnom dijelu prometnice postavljena je javna rasvjeta koja je u funkciji te znatno utječe na preglednost na tom dijelu ceste. Također, vještak je pregledom fotografija u fotoelaboratu utvrdio kako su oštećenja nastala na prednjoj desnoj bočnoj strani vozila, što se ne podudara s policijskim zapisnikom, službenom zabilješkom i situacionim planom.

16. Na ročištu održanom 27. veljače 2024. vještak je ostao u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja te u bitnom naveo kako se brzina kretanja ne može utvrditi s obzirom na činjenicu kako u spisu nema dovoljno materijalnih dokaza; prvenstveno trag kočenja, disperzija rasutih komada plastike i stakla te činjenice da je vozilo cijelom dužinom maknuto s prometnice. Vještak također ističe kako se u dva izvješća policije navodi kako je životinja dolazila s lijeve strane iz smjera istok-zapad, što nije točno jer je oštećena prednja desna strana vozila iz čega proizlazi kako je životinja morala dolaziti s desne strane iz smjera zapad-istok. Nadalje, brzina kretanja na tom dijelu prometnice je ograničena na 70 km/h, a prema izjavi vozača kako se isti kretao brzinom 50 km/h i kako je vidljivost na tom dijelu ceste bila dobra, kako je postavljena javna rasvjeta koja je u funkciji, vozač je imao tehničke mogućnosti uočit životinju. Dalje navodi kako nije bilo moguće utvrditi naletnu brzinu jer se ne zna u što je vozilo udarilo, kako ne postoji trag kočenja, odnosno kako nema podataka je li osiguranik tužitelja poduzeo radnju kočenja prije naleta, a vezano za brzinu kretanja prije poduzimanja radnje kočenja, a prije naleta, vještak se ne može izjasniti jer takvi podaci ne postoje u spisu. Vještak dalje navodi kako je moguće kako je životinja preživjela udar, a u konkretnom slučaju došlo je do naleta životinje na vozilo. Također, u spisu ne postoje podaci na kojoj se udaljenosti i gdje se nalazila životinja kada ju je osiguranik tužitelja ugledao, a ne postoje niti podaci na kojoj se udaljenosti od naleta vozilo zaustavilo jer je isto cijelom dužinom maknuto s kolnika. Nadalje, iz izjave osiguranika tužitelja može se zaključiti kako je prilagodio brzinu uvjetima na cesti, a samim time je mogao odreagirati kočenjem na uočenu životinju. Zaključno, vještak navodi kako su oštećenja mogla nastati i na drugom mjestu, odnosno u drugo vrijeme i na drugačiji način, tj. kako se ne može odrediti mjesto gdje se dogodila prometna nezgoda.

17. Čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22; u daljnjem tekstu ZOO) propisano je kako šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, dok je čl. 1064. istog Zakona propisano kako za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

18. S obzirom na činjenicu kako se divljač na cesti smatra opasnom stvari, za štetu nastalu od iste odgovara njezin vlasnik.

19. Nadalje, čl. 1067. st. 1. ZOO-a propisano je kako vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti; st. 2. istog članka propisano je kako vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, dok je st. 3. predmetnog članka propisano kako vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

20. Čl. 963. st. 1. ZOO-a propisano je kako isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

21. Čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu ("Narodne novine", broj 99/18, 32/19 i 32/20; u daljnjem tekstu ZOL) propisano je kako za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način: - vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, - lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

22. Čl. 76. st. 2. ZOL-a propisano je kako u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojima se uređuju obvezni odnosi, ako navedeni Zakon ne propisuje drugačije.

23. Nadalje, čl. 8. ZPP-a propisano je kako koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, dok je čl. 221.a ZPP-a propisano ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

24. Tijekom postupka utvrđeno je, a nakon što je izveden dokaz prometnim vještačenjem, kako je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije i to iz razloga što vještak nije mogao odrediti mjesto gdje se dogodila prometna nezgoda, odnosno u konkretnom slučaju ne može se sa sigurnošću utvrditi kako je štetan događaj nastao upravo na području kojim gospodari tuženik.

25. Nadalje, tijekom postupka je također utvrđeno, ako se štetan događaj i dogodio na području kojim gospodari tuženik, kako je vozač imao tehničke mogućnosti uočiti životinju te je mogao reagirati kočenjem. Također, sud je utvrdio i kako se ne može utvrditi brzina kretanja vozila, s obzirom na činjenicu kako u spisu nema dovoljno materijalnih dokaza, a to su prvenstveno trag kočenja, disperzija rasutih komada plastike i stakla te činjenica kako je vozilo cijelom dužinom maknuto s prometnice.

26. Materijalnu dokumentaciju u spisu, a koja tijekom postupka nije niti bila sporna, sud je prihvatio kao vjerodostojnu, a u odnosu na iskaz svjedoka sud isti nije prihvatio u dijelu u kojem svjedok navodi gdje se dogodila predmetna prometna nezgoda jer je isti u suprotnosti sa nalazom i mišljenjem vještaka.

27. Dakle, sud je utvrdio kako tužitelj nije dokazao kako se štetan događaj dogodio na području kojim gospodari tuženik, odnosno kako je opasna stvar uzrok štete pa je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan, u skladu sa čl. 1063. ZOO-a.

28. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza saslušanjem svjedoka i to policijskih službenika koji su obavljali očevid na mjestu događaja i za izvođenjem dokaza biološkim vještačenjem, kao i dokazni prijedlog tuženika i umješača na strani tuženika za izvođenjem dokaza saslušanjem zakonskog zastupnika tuženika, iz razloga što je činjenično stanje dovoljno utvrđeno kako bi sud mogao donijeti odluku, u skladu sa čl. 10. st. 1. ZPP-a.

29. U odnosu na dokazni prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza novim prometnim vještačenjem, sud je isti odbio iz razloga što je nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti prihvatio, a kao što je to već i navedeno. Naime, vještak je na ročištu dodatno pojasnio svoj nalaz i mišljenje, odnosno detaljno i argumentirano odgovorio na sva postavljena pitanja i otklonio istaknute primjedbe.

30. Nadalje, a vezano za dokazni prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza strojarskim i financijsko knjigovodstvenim vještačenjem, sud je iste također odbio i to iz razloga što tužitelj nije dokazao osnovu tužbenog zahtjeva pa tijekom postupka nije bilo potrebe dokazivati visinu istog.

31. Zaključno, sud dokazni prijedlog tužitelja za pribavom podataka od Osječko-baranjske županije, Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj nije uzeo u obzir, a iz razloga što se u konkretnom slučaju radi o sporu male vrijednosti te je tužitelj bio dužan najkasnije u tužbi iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica, a stranke mogu na pripremnom ročištu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti u tužbi, a što tužitelj u konkretnom slučaju nije niti spomenuo, a niti dokazao; sve u skladu sa čl. 461.a st. 2., 9. i 10. ZPP-a.

32. Odluku o naknadi parničnih troškova sud je donio u skladu sa čl. 151., čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 164. st. 1. i st. 4. ZPP-a, a visina istih odmjerena je prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/2023; u daljnjem tekstu OT) i Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", broj 37/23).

33. Sud je tuženiku priznao trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 638,27 EUR, a koji se odnosi na trošak sastava odgovora na tužbu od 1. ožujka 2023. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT), trošak sastava podneska od 22. siječnja 2024. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 10. listopada 2023. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 15. studenog 2023. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT) i trošak zastupanja na ročištu održanom 27. veljače 2024. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), sve uvećano za PDV.

34. Nadalje, sud je tuženiku priznao i trošak sudske pristojbe za odgovor na tužbu u iznosu od 13,27 EUR (Tar. br. 1. t. 2.).

35. Sud je umješaču na strani tuženika priznao trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 670,06 EUR, a koji se odnosi na trošak sastava podneska od 30. kolovoza 2023. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT) ), trošak zastupanja na ročištu održanom 10. listopada 2023. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 15. studenog 2023. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT) i trošak zastupanja na ročištu održanom 27. veljače 2024. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), sve uvećano za PDV.

36. Također, sud je umješaču na strani tuženika priznao i trošak na ime predujma za izvođenje dokaza prometnim vještačenjem u iznosu od 170,06 EUR. 37. Cijeneći koji su troškovi bili potrebni za vođenje ovog spora i u kojoj visini, sud je zahtjev umješača na strani tuženika za naknadu parničnog troška u preostalom iznosu od 220,39 EUR odbio kao neosnovan, iz razloga što je umješač na strani tuženika tražio trošak zastupanja na ročištu na kojem se presuda objavljuje, a u konkretnom slučaju ne radi se o trošku potrebnom za vođenje parnice jer se presuda ističe na internetskoj stranici e-Oglasnoj ploča sudova te je također tražio trošak na ime predujma za izvođenje dokaza prometnim vještačenjem u iznosu od 265,45 EUR, a sud mu je priznao trošak u iznosu od 170,06 EUR, koji trošak je i imao.

38. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci.

U Osijeku 22. ožujka 2024.

Zapisničar:

Sutkinja:

Sanda Gučić

Marina Ljubičić Knežević

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu RH u Zagrebu u roku od 15 dana putem ovog suda.

U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ili rješenja ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu ili rješenje, iznimno, po službenoj dužnosti, obrazloženim rješenjem, odredi drukčije. (čl. 467.a ZPP-a).

Broj zapisa: 9-30865-5c448

Kontrolni broj: 0ec90-dd229-855b4

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=Marina Ljubičić Knežević, O=TRGOVAČKI SUD U OSIJEKU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Osijeku potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.