REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb – Istok, Turinina 3
Poslovni broj: Pp-81/2023-24
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Josipu Ćorluki, uz sudjelovanje zapisničarke Nadice Jurjević, u predmetu protiv I. okrivljenika Trgovačko društvo T. T. Z. d.o.o. i II. okrivljenika A. B., zastupani po branitelju F.
V. odvjetniku iz R., zbog počinjenja prekršaja iz čl. 19. st. 6., a u svezi s čl. 35. st. 2. t. 4. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine br. 19/22) pokrenutog povodom optužnog prijedloga D. inspektorata, P. ured Z., S. za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača , Klasa: … , Urbroj: … od … ., nakon provedene javne i glavne
rasprave u prisutnosti branitelja
okrivljenika … .
p r e s u d i o j e
I okrivljenik T. T. Z. d.o.o., sa sjedištem u Z., R. cesta … ,
MBS: … , OIB: … , prekršajno osuđivan da i
II okrivljenik A. B., ime roditelja B. i J., rođen … . u K.,
s adresom stanovanja B., K. cesta 36, OIB: … , , prekršajno kažnjavan
krivi su:
što su se u vremenu od … . do …. koristili nepoštenom,
zavaravajućom poslovnom praksom na način da su prodavali pojedinu robu kao poseban oblik prodaje ("Crni tjedan") u trgovačkom centru S. u B., poslovnica br. …
na adresi A. V.. H. … , s tim što sukladno čl. 19.st.4. Zakona o zaštiti potrošača (NN br. 19/22) na robi nije bila pravilno istaknuta najniža cijena u razdoblju od 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje jer cijene koje je trgovac istaknuo sadrže netočne informacije jer potrošač nije imao pravilno prikazane pogodnosti pri kupnji u odnosu na redovnu cijenu, obzirom na 3 istaknute cijene na robi, dječja jakna, cijena od 399,99 kn, 279,99 kn i 223,99 kn sa slijedećim podacima (-30%, dodatnih -20%): vel. 116/122, podaci na privjesnici: art.nr.:1033331xx81.PG035, Col,30029 tip 14 SSN 2080, razlika u najnižoj cijeni u proteklih 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje od 279,99 kn (37,16 e) i trenutno važeće akcijske cijene 223,99 kn (29,3e), iznosi 56,00 kn (7,43 e), a ne 176,00 kn (23,36 e) kako je to prikazano na cjeniku (privjesnici) jakne računajući razliku u cijeni između istaknute cijene od 399,99 kn (53,09 e) i trenutno važeća akcijska cijena u iznosu od 223,99 kn (29,73 e) te sukladno važećim zakonskim propisima cijena od 399,99 kn (53,09 e) nije smjela biti istaknuta niti vidljiva jer to nije najniža cijena proteklih 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje nego je trebala biti istaknuta cijena od 279,99 kn (37,16 e) kao najniža cijena proteklih 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje i trenutno važeća akcijska cijena od 223,99 kn (29,73 e), isto tako jakna je bila na štandu gdje se nalazila obavijest popust -30%, a radi se o popustu od - 20%, čime su potrošači dovedeni u zabludu,
čime je I okrivljenik počinio prekršaj iz čl. 34. st. 1. podst. 2. i čl. 35. st. 1., a u svezi sa čl. 35. st. 2. toč.4. kažnjiv po čl. 149.st.1.toč.49. Zakona o zaštiti potrošača, a II. okrivljenik prekršaj iz čl. 34. st. 1. podst. 2. i čl. 35. st. 1., a u svezi sa čl. 35. st. 2. toč.4. kažnjiv po čl.149.st.1.toč.49. uz primjenu st. 2 istog Zakona
pa im se temeljem navedene zakonske odredbe uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona
i z r i č e
I-okrivljeniku:
NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.000,00 (tisuću eura)
II-okrivljeniku:
NOVČANA KAZNA u iznosu od 500,00 (petsto eura)
II. I i II-okr. su dužni platiti novčanu kaznu u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti ove presude pod prijetnjom prisilne naplate. Temeljem članka 152.st.3. i čl. 183.st.2. PZ-a, sud upozorava I i II-okr. ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
III. Temeljem čl. 139. st. 3., a u svezi čl. 138.st.2. t.3.a. i st.3. Prekršajnog zakona I i II-okrivljenik je dužan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 (sto eura), svaki u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti ove presude, pod prijetnjom prisilne naplate.
Obrazloženje
1. D. inspektorat, P. ured Z., S. za nadzor trgovine, usluga i zaštite
potrošača pod gornjim poslovnim brojem izdao je prekršajni nalog protiv I. i II. okrivljenika … Okrivljenici su u zakonskom roku podnijeli prigovor protiv prekršajnog naloga koji je stavljen van snage i tužitelj je pozvan na dopunu optužnog akta. Tužitelj je u danom roku ispravio optužni akt, te su stvoreni uvjeti za vođenje redovnog prekršajnog postupka.Tužitelj tijekom postupka može disponirati s optužnim aktom na način da sve do zaključenja glavne rasprave isti ispravlja i dopunjuje pa se stoga prigovori I. i II. okr. u vezi dopune optužnog akta ukazuju neosnovanim.
2. U svojoj zajedničkoj pisanoj obrani I. i II. okrivljenici su naveli da je uz poziv za glavnu raspravu od … . sud okrivljenicima i branitelju dostavio i bitno izmijenjen optužni akt - dakle, optužni akt iz kojeg je, intervencijom ovlaštenog tužitelja koja je označena kao ispravak prekršajnog naloga", izostavljena sama srž optužbe iz izvornog prekršajnog naloga, ona srž optužbe za koju se po primitku prigovora protiv izvornog prekršajnog naloga, utvrdilo da je nedokaziva i neosnovana, iako je upravo ta optužba predstavljala jedan od osnovnih razloga zbog kojeg su okrivljenici uopće odlučili koristiti se zakonom propisanim pravnim lijekom i podnijeti prigovor protiv izvornog prekršajnog naloga, umjesto da plaćanjem 2/3 izrečene kazne od 10.000,00 kuna, predmet, neovisno o svim ostalim okolnostima, radi uštede vremena i troškova zastupanja, stave „ad acta". Izvorni prekršajni nalog, na koji se okrivljenici referiraju u točki 2. ove pisane obrane, jest prekršajni nalog D. inspektorata R. H., P. ureda Z., S. za
nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, Klasa: … , Ur. broj: … , od … . Ispravak prekršajnog naloga, na koji se također referira pod
točkom 2., dostavljen je naslovnom sudu … . pod istom Klasom; … , ali različitim Ur. brojem: … od … . Taj drugi, bitno
izmijenjeni optužni akt u ovom predmetu, u nastavku ove pisane obrane označava se i kao: „Ispravak prekršajnog naloga" ili „Ispravljeni prekršajni nalog". Sama srž optužbe iz izvornog prekršajnog naloga D. inspektorata, od … . u biti se svodi na to da
se okrivljenicima stavljalo na teret da bi tijekom vrlo kratkotrajnog posebnog oblika prodaje, provedenog u outlet-trgovini „T. T.", koja posluje u okviru trgovačkog centra „S." u B., u trajanju od ukupno 4 (četiri) dana (što je u svijetu uobičajena akcija koja se provodi tijekom mjeseca studenog, naziva „CRNI TJEDAN", koja je provedena u razdoblju od … . povrijedili odredbe članka 19. stavak 6. novog Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine br. 19/22), iako ta odredba, na koju se izvorni prekršajni nalog referirao, uređuje isticanje cijena kod prodaje usluga, a ne robe, nadalje netočno i neosnovano optužujući okrivljenike da za šest od ukupno 24.060 artikala koliko je na dan provedbe nadzora bilo na stanju u navedenoj outlet trgovini, navodno, „nije bila istaknuta najniža cijena u razdoblju od 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje". No, već sam zapisnik o inspekcijskom nadzoru dokazuje daje takva optužba, čak i da je bila pravilno pravno kvalificirana, neosnovana u odnosu na čak pet od šest artikala obuhvaćenih nadzorom, a kamoli u odnosu na preostalih 24.059 artikala koji su na dan nadzora bili u trgovini, glede kojih tržišni inspektor ovlaštenog tužitelja nije utvrdio niti jednu povredu bilo kojeg propisa. No, Izvorni prekršajni nalog nije se, unatoč tome, „zaustavio" na optužbi da bi okrivljenici za - u konačnici, samo jedan artikl - eventualno, povrijedili odredbu čl. 19. st. 6 (ili čl. 19. st. 4. Zakona), nego da bi samom povredom te odredbe - ne zna se da li u pogledu jednog, šest ili 24.060 artikla - tako reći „automatski" povrijedili i odredbe članka 35. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti potrošača (koje definiraju zavaravajući! poslovnu praksu), uz iznošenje potpuno neistinite pravne kvalifikacije u izreci Izvornog prekršajnog naloga, koja glasi: "Dakle, koristili su se praksom koja je nepoštena, jer potrošač nije imao nikakvu pogodnost pri kupnji u odnosu na redovnu cijenu (...)". Ne zna se da li zbog obične nepažnje, iz namjere šikaniranja okrivljenika, slučajno ili zbog nepoznavanja (ili nepriznavanja značaja) pravomoćnih odluka naslovnog suda u usporedivim predmetima, da li zbog nepoznavanja smisla i svrhe nadređenih odredbi europskog prava zaštite potrošača (uključujući primjenjivi pravni standard „prosječno pažljivog i razumnog potrošača", razvijen u sudskoj praksi Suda Europske unije) i time posljedičnog nerazumijevanja i samih primjenjivih odredbi Zakona, ovlašteni tužitelj je jedan potencijalni propust u označavanju cijene samo jednog artikla, odmah kvalificirao kao nepoštenu i zavaravajuću poslovnu praksu, ali uz to ističući potpuno neistinitu ocjenu da bi okrivljenici primjenjivali praksu koja je „nepoštena jer potrošač nije imao nikakvu pogodnost pri kupnji u odnosu na redovnu cijenu". Ovakva optužba iz izvornog prekršajnog naloga, ne može biti udaljenija od istine nego što jest. Potrebno je ispravno dočarati značaj ovih riječi, da bi se shvatilo poziciju okrivljenika u ovom postupku. Naime, da bi gore citirana optužba ovlaštenog tužitelja, da potrošač nije imao nikakvu pogodnost pri kupnji u odnosu na redovnu cijenu, bila točna, to bi moralo značiti da bi okrivljenici kupcima, za artikle koji su bili predmet nadzora, naplaćivali ne najniži istaknuti iznos cijene, nego najviši iznos od dvije, odnosno, u samo jednom slučaju, tri istaknute cijene pojedinih artikala. Dakle, upravo suprotno takvoj optužbi, činjenica je da je I-okrivljena pravna osoba, za svaki od artikala obuhvaćenih nadzorom, kupcima naplaćivala upravo najniži istaknuti iznos koji je vrijedio tijekom trajanja akcije „Crni tjedan", (što ovlašteni tužitelj zapravo nigdje, pa ni u ispravku prekršajnog naloga, niti ne osporava), a koji iznos doista predstavlja, zbog prethodnog popusta od 70% (za 5 nadziranih artikala), odnosno 30% (za jedan nadzirani artikl), te dodatnog popusta od 20%, primjenjivog tijekom spomenute akcije, očigledno iznimno visoku cjenovnu pogodnost za kupce, jer bilo koji kupac koji je kupio neki od navedenih artikala tijekom akcije „Crni tjedan", kupio je takav artikl po najnižoj cijeni po kojoj je on uopće do tada prodavan kupcima od strane I-okrivljene pravne osobe. U tolikoj mjeri netočan činjenični opis i pravna kvalifikacija iz izvornog prekršajnog naloga, dakle, ne samo da predstavljaju (pa i samim činom „ispravka" optužnog akta) već dokazanu neistinu, jer, upravo suprotno izreci izvornog prekršajnog naloga, potrošači su u okviru sporne akcije kupovali artikle na akciji, po najnižim do tada primjenjivim cijenama za svaki pojedini artikl obuhvaćen akcijom, nego, uslijed onoga što se slobodno može nazvati „lažnom optužbom", predstavlja osnovni razlog i motiv zašto su okrivljenici morali ustati protiv takve optužbe, podnoseći prigovor protiv izvornog prekršajnog naloga, koji je rezultirao upućivanjem predmeta na rad pred naslovnim sudom. Ispravljeni prekršajni nalog bitno ublažava opis prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, na način da ih se konkretno tereti za povredu odredbe članka 19. stavak 4. Zakona, ali samo u odnosu na jedan od šest artikala obuhvaćenih nadzorom (kojeg ovlašteni tužitelj u svojim aktima uporno označava kao „dječja jakna" ), ali uz zadržavanje krajnje paušalne i neosnovane optužbe da su „na svoj ostaloj robi u trgovini pogrešno istaknute cijene na način da su umjesto 2 prikazane 3 cijene", ustrajući time na optužbi da bi okrivljenici, za neodređeni broj artikala, koji se u izreci optužnog akta uopće ne konkretiziraju, „isticali netočne informacije u vezi cijene", čime da bi „potrošače dovodio u zabludu" protivno odredbama čl. 34. st. 1. podstavak 2. i čl. 35. st. 1. Zakona o zaštiti potrošača. Unatoč tome što je opis prekršaja u ispravku prekršajnog naloga bitno ublažen, u odnosu na teške, a dokazano neistinite optužbe iz izvornog prekršajnog naloga, te se u osnovi okrivljenicima ispravkom optužnog akta konkretno stavlja na teret samo postupanje protivno odredbi čl. 19. st. 4. Zakona glede artikla „dječja jakna". Dokazujući da je takva optužba, u svojoj biti, neosnovana, okrivljenici smatraju nužnim i neizostavnim ukazati naslovnom sudu na relevantnu pravomoćnu sudsku praksu istog naslovnog suda u usporedivom predmetu, na relevantne izvore europskog i hrvatskog prava i na brojne druge „naročite olakotne okolnosti", koje ne samo da pobijaju osnovanost optužbe koja se okrivljenicima stavlja na teret, nego opravdavaju izricanje ili oslobađajuće presude ili, podredno i opreza radi, najblaže kazne koju bi se, primjenom odredbe članka 37. stavak 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), moglo izreći. Prva takva, naročita olakotna okolnost, je sama činjenica da je ispravkom prekršajnog naloga, utvrđeno da se eventualni propust u označavanju cijene odnosi samo na jedan od ukupno 24.060 artikala koliko ih je na dan nadzora bilo u predmetnoj outlet prodavaonici I-okrivljenika. Uvažavajući načelo pravičnosti, mora se postaviti pitanje, nije li već sam omjer ispravnog u odnosu na pogrešno od 1/24060 (dakle, eventualni propust u označavanju 0,00004156 %, dokaz da je riječ o jednoj nenamjernoj omašci prodajnog osoblja I-okrivljene. Kako je predmetna trgovina I-okrivljenika, koja je bila predmet nadzora, tip trgovine koji u smislu primjenjivih odredaba hrvatskog prava, predstavlja „outlet prodavaonicu", potrebno je u ocjeni činjeničnog i pravnog stanja ovog predmeta, uvažiti sve primjenjive odredbe hrvatskog, ali i (nadređenog) europskog prava, koje uređuju pitanje isticanja cjenovnih pogodnosti za kupce, da bi se u konačnici donijela zakonita i pravična odluka. Kompleksnost pravila zaštite potrošača koja proizlazi iz odnosa europskog i hrvatskog prava, uključujući podzakonske akte koji uređuju način isticanja cijena u „outlet prodavaonicama", ne dopuštaju sumarnost, a pogotovo ne paušalnost, u ocjeni činjeničnog i pravnog stanja. Naime, odredbom članka 19. Pravilnika o klasifikaciji prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo (Narodne novine br. 39/09, 46/15), koji je usvojen temeljem odredbe članka 9. stavka 7. Zakona o trgovini, doslovno propisuje: „Outlet« prodavaonica je prodajni objekt u kojem se nude proizvodi poznatih robnih marki, po tvorničkim cijenama koje su niže od onih u uobičajenim trgovinama, a riječ je najčešće o izvan sezonskim modelima ili pak viškovima na skladištu ili neprodanoj robi iz maloprodaje." Dakle, navedeni podzakonski propis, uz korištenje dosta nejasne, Zakonom nepropisane, ali u sudskoj praksi baš naslovnog suda, razjašnjene terminologije „tvorničkih cijena", propisuje način rada tipa trgovina nazvanih „outlet prodavaonica", glavno obilježje kojeg tipa trgovina jest da se u njima, uz značajnu cjenovnu pogodnost za kupce u odnosu na „uobičajene trgovine", koja, dakako, uvijek mora biti istaknuta jasno, vidljivo i čitljivo" prodaje višak neprodane robe iz redovnih trgovina ili skladišta. Iako se ova okolnost ne navodi u (izvornom niti ispravljenom) optužnom aktu, tip trgovine koja je bila predmet nadzora u ovom postupku, jest upravo „outlet prodavaonica", što je inspektor K. H. i osobno potvrdio svojim iskazom u pravomoćno okončanom predmetu naslovnog suda. Prema odredbama samog Zakona i sudskoj praksi naslovnog suda, na koju se ukazuje, isticanje razlike u redovnoj cijeni po kojoj su (ili po kojoj bi) isti artikli bili prodavani u redovnim maloprodajnim trgovinama, u odnosu na početno već sniženu cijenu za outlet prodavaonicu, nužno je kako bi se kupcima dala potpuna informacija o kretanju cijene pojedine robe, odnosno o onoj cjenovnoj pogodnosti, koju kupac ostvaruje upravo kupnjom u outlet prodavaonici (u odnosu na redovnu trgovinu), čime se kupcima daje potpuna informacija o kretanju cijene pojedine robe, što „prosječno pažljivom i razumnom potrošaču" (a to je zahtjev postupanja koji pred potrošača stavlja europsko pravo), omogućuje da donese binformiranu odluku o kupnji, temeljem potpune informacije o kretanju cijena pojedinog artikla, što, kako će dalje biti obrazloženo, ne može biti protivno Zakonu, već je upravo u skladu sa smislom i svrhom pravila o zaštiti potrošača. U usporedivom, ali već pravomoćno dovršenom prekršajnom postupku koji je pred istim naslovnim sudom, vođen povodom provedenog postupka inspekcijskog nadzora iste outlet prodavaonice „T. T.", I-okrivljenika, koja posluje u okviru istog trgovačkog centra „B.", a koji postupak je proveo isti tržišni inspektor ovlaštenog tužitelja (gosp. K. H.), okrivljenicima je također na teret bilo stavljano postupanje protivno odredbama Zakona o zaštiti potrošača koje ureduju nepoštenu - zavaravajuću poslovnu praksu, time što bi „izložili prodaji kontroliranu robu (proizvod) kojima je uvidom u robne kartice utvrđeno da se dvije od pet kontroliranih roba nikada nisu prodavale po redovnoj mpc [maloprodajnoj cijeni] označenoj na privjesnicama", iz čega je, u tom predmetu Naslovnog suda, ovlašteni tužitelj u prekršajnom nalogu, izveo zaključak da je „trgovac istaknuo netočne informacije u vezi cijene." Takvu paušalnu ocjenu ovlaštenog tužitelja, naslovni sud je svojom presudom, posl. broj: … od … .
godine, pravomoćno opovrgnuo, uz obrazloženja koja su od značaja i za ovaj postupak, tim više jer je riječ o istoj trgovini I-okrivljenika i istom tržišnom inspektoru ovlaštenog tužitelja, koji je postupao u nadzoru primjene, u bitnome, istih zakonskih odredaba, kao u ovom slučaju. Upućivanjem na tu pravomoćnu oduku Naslovnog suda, daje se stoga i doprinos ujednačavanju sudske prakse vezane uz primjenu odredaba Zakona, kada je riječ o isticanju cjenovnih pogodnosti u „outlet prodavaonicama". Stajalište ovlaštenog tužitelja i naslovnog suda u ranije provedenom nadzoru iste outlet prodavaonice I-okrivljene pravne osobe u B., tim više je od značaja što je u njemu - usporedivo ovom predmetu, a, kako se ispostavilo temeljem pravomoćne presude, neosnovano - ovlašteni tužitelj zauzeo pogrešno stajalište da bi davanje potrošaču više informacija o cijeni (dakle, prikazivanje redovne cijene po kojoj se ili po kojoj bi se ista roba prodavala u redovnoj maloprodajnoj trgovini, neovisno o tome je li u takvoj trgovini uopće bila stavljena na tržište ili je to samo" redovna početna cijena tog artikla snižena od strane proizvođača i/ili trgovca za stavljanje u promet u outlet prodavaonici), tobože imalo predstavljati zavaravanje potrošača, umjesto da je ovlašteni tužitelj pravilno zaključio da je jedino tako potrošačima moguće dati potpunu informaciju temeljem koje može donijeti informiranu odluku o kupnji i cjenovnoj pogodnosti koju ostvaruje u outlet prodavaonici. Nastavno se dodatno dokazuje kako ovlašteni tužitelji D. inspektorata, od slučaja do slučaja, različito pristupaju tumačenju jednih te istih propisa. Naime, u posvemašnjem proturječju s vlastitim stajalištima ovlaštenog tužitelja u ovom predmetu, ali i protivno jasno izraženim pravnim stajalištima iz pravomoćne oslobađajuće presude naslovnog suda, u drugom usporedivom prekršajnom postupku, koji je protiv I-okrivljene pravne osobe u tijeku pred Općinskim prekršajnim sudom u Splitu (posl. broj: … , D. inspektorat R. H., u tom predmetu nadzora
poslovanja outlet prodavaonice I-okrivljene pravne osobe u D., dakle, u izravnom proturječju sa stajalištima ovlaštenog tužitelja u ovom predmetu, upravo tumačenju prava) i „nekoliko koraka dalje" i pokušavajući trgovcima nametnuti nezakonitu obvezu da za outlet prodavaonice »tvornički snize cijene", što bi, iako je krajnje nejasno, valjda trebalo značiti da prije prijenosa istih iz prodaje u redovnim trgovinama ili sa skladišta (kako predviđa sam članak 19. Pravilnika), iste prvo vrate u „tvornicu" radi posve novog označavanja cijena (re- etiketiranja). Navedeni prekršajni postupak pred Općinskim prekršajnim sudom u Splitu bitno je spomenuti jer predstavlja dokaz u kojoj mjeri pojedini inspektori Državnog inspektorata proturječno tumače odredbe istih propisa (jednom ih smatrajući potpuno nebitnima, a u drugom predmetu ključnima), i to upravo u postupcima nadzora pravilnosti primjene načelno istih pravila o zaštiti potrošača glede isticanja cjenovnih pogodnosti za kupce. Naime, odredba članka 19. Pravilnika ne može, kao podzakonski akt, protivno ne samo Zakonu o zaštiti potrošača, već i Zakonu o trgovini, zahtijevati „tvorničko" re- etiketiranje cijena robe koja je već u prometu i koja se, u okviru redovnog poslovanja, povlači iz redovne trgovine u outlet prodavaonice. Osim što bi to bilo protivno primjenjivim zakonima (koji, uostalom, zahtijevaju postojanje određenog kontinuiteta knjigovodstvenih isprava o svakom artiklu u prometu), nego i samom drugom dijelu rečenice čl. 19. navedenog Pravilnika, ali i u potpunoj suprotnosti s europskim pravom, jer bi se poslovanje outiet prodavaonica time defacto, protivno brojnim odredbama europskog prava koje za svrhu imaju zabranu diskriminacije trgovaca na zajedničkom unutarnjem tržištu Europske unije, učinilo neisplativim i nemogućim, i to podzakonskim aktom koji definira tip trgovina koji europsko pravo uopće na taj način, ne definira. Ovdje je, zbog relevantnosti za ovaj postupak, odmah nužno ukazati na činjenicu da hrvatski zakonodavac, usvajanjem novog Zakona o zaštiti potrošača nije temeljem gore citiranog stavka 4. članka 2. Direktive (EU) 2019/2161, definirao kraća referentna razdoblja za obračun najave cjenovne pogodnosti, jer je kao jedino referentno razdoblje odredio samo razdoblje od točno „30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje". To znači da je odredba članka 19. stavak 4. Zakona o zaštiti potrošača, neprimjenjiva na artikle koji uopće nisu bili stavljeni u prodaju u nadziranoj trgovini u razdoblju kraćem od referentnog razdoblja od 30 dana, a stoje relevantno za 4 (četiri) od ukupno 6 (šest) nadziranih artikala. Zakonodavnom aktivnošću hrvatskog zakonodavca prilikom propisivanja odredbi članka 19. Zakona, dakle, izričito nije predviđeno kraće referentno razdoblje od 30 dana, što i nije bila obveza hrvatskog zakonodavca, jer gore citirana odredba stavka 4. članka 6.a. Direktive 98/6/EZ, kako je izmijenjena odredbom članka 2. Direktive (EU) 2019/2161, navodi da se kraće referentno razdoblje „može", a ne da se „mora", odrediti. Osim toga, iz gore navedenih propisa jače pravne snage od Zakona o zaštiti potrošača, konkretno, članka 6.a. Direktive 98/6/EZ, kako je izmijenjena odredbom članka 2. Direktive (EU) 2019/2161, proizlaze sljedeći zaključci koji su od značaja i za ovaj postupak; a) Referentno razdoblje za izračun cjenovne pogodnosti definira se kao razdoblje od „najmanje 30 dana", a ne nužno, „30 dana" kao što to čini čl.
19. st. 4. Zakona - dakle, referentno razdoblje prema Direktivi, kao izvoru jače pravne snage od Zakona, načelno može biti i dulje. b) Direktiva nipošto ne zabranjuje isticanje progresivnog sniženja cijena, dakle, isticanje ne samo 2 različite cijene na obavijesti o proizvodu, već eventualno i 3 cijene, odnosno, cjelokupne povijesti cjenovnih pogodnosti za pojedini artikl, što i jest smisao europskih pravila zaštite potrošača, usmjerenih što potpunijem informiranju kupaca, a ne zakidanju potrošača za relevantne informacije na način kako to paušalno, od slučaja do slučaja, može ocijeniti neko od nacionalnih tijela zaduženih za provedbu pravila Direktive. Uostalom, I-okrivljena pravna osoba raspolaže dokazima da i drugih trgovci koji posluju s tipom trgovina „outlet trgovine", ponekad čine vidljivima cjelokupnu povijest kretanja cijena, ističući 3, pa čak i 4 cijene, koje su u pojedinim razdobljima bile primjenjive za pojedine artikle, a koje dokaze će, prema potrebi, podastrijeti Naslovnom sudu. c) Direktiva, kao uostalom niti odredba čl. 19. st. 4. Zakona, ne zahtijevaju isticanje cjenovnih pogodnosti u postotcima, već je dovoljno da su istaknuta povijesna kretanja cijena artikla, da su sve istaknute cijene točne i da je jasno koja je trenutno važeća cijena. Neupitno, jer to nije dovedeno u pitanje ni Izvornim niti izmijenjenim Prekršajnim nalogom, trenutno važeća cijena svakog artikla bila je jasno, čitljivo i vidljivo istaknuta (sukladno članku 7. stavak 1. Zakona) i bila je točna (kao što proizlazi iz samog zapisnika o provedenom postupku inspekcijskog nadzora, u kojem se, između ostaloga, ističe: „Provjerom na blagajni preko čitača cijena skener) ustanovljeno je da cijene koje se nalaze na kontroliranim proizvodima odgovaraju cijenama na blagajni umanjenim za 70%. plus dodatnih 20% (prvih 5 artikala) i umanjenim za 30% plus dodatnih 20% (šesti artikl")", uz potpis, neposredno ispod ove rečenice, tržišnog inspektora, gosp. K. H. i gđe.
A. K. (zamjenika voditelja outlet prodavaonice I-okrivljene, koja je bila predmetom nadzora). Okrivljenici u nastavku, iako navedena činjenica zapravo proizlazi već iz navoda samog Zapisnika o inspekcijskom nadzoru, temeljem knjigovodstvenih isprava - kartica artikala za četiri od šest u ovom postupku nadziranih artikala, dokazuju da su zaprimljeni u trgovinu I-okrivljene koja je bila predmetom nadzora, u razdoblju znatno kraćem od precizno propisanog referentnog razdoblja od 30 dana, i to kako slijedi: a) Muška jakna, koja se u Zapisniku označava kao ni. M Jakna (-70%) vel XL, cijena 1449,99 kn - 70% = 434,99 kn (9 kom) - podaci na privjesnici: artnr.: i020707Xx.io PG.035.."> stigla je, prema ovoj obrani priloženoj knjigovodstvenoj ispravi (kartica artikla - primka broj 226067922), u nadziranu outlet prodavaonicu I-okrivljene pravne osobe u B., dana … . godine,
dakle, samo 3 (tri) dana prije početka akcije „Crni tjedan", za koju akciju i iz samog optužnog akta nesporno proizlazi da je bila provedena u razdoblju od … b) Muški kaput, koji se u Zapisniku označava kao „2. M Kaput (-70%): vel XXL, cijena 799>99 fcn - 70% = 239,99 kn (*o kom) - podaci na privjesnici: art.nr.: 1020691.xx.10 PG.035---'\ stigao je, prema ovoj obrani priloženoj knjigovodstvenoj ispravi (kartica artikla - primka broj 226067925), u nadziranu outlet prodavaonicu I-okrivljene pravne osobe u Buzinu, dana … . godine, dakle, samo 2 (dva) dana prije početka akcije »Crni tjedan", za koju
akciju i iz samog optužnog akta nesporno proizlazi daje bila provedena u razdoblju od 24. - 27.11.2022. c) Ženska jakna, koja se u Zapisniku označava kao „3. Ž Jakna (-70%): vel. M cijena 1199,99 kn - 70% = 359,99 kn (1 kom) - podaci na privjesnici: art.nr.: W2o6o4xx70...u, stigao je, prema ovoj obrani priloženoj knjigovodstvenoj ispravi (kartica artikla - primka broj 226067824), u nadziranu outlet prodavaonicu I-okrivljene pravne osobe u Buzinu, dana … . godine, dakle, samo 16 (šesnaest) dana prije početka akcije „CRNI
TJEDAN", za koju akciju i iz samog optužnog akta nesporno proizlazi da je bila provedena u razdoblju od … . d) Ženski kaput, koji se u Zapisniku označava kao „5. Ž kaput (-70%): vel XL, cijena 799,99 kn - 70% = 239,99 kn (12 kom) - podaci na privjesnici: art.nr.: io2O592xx70.PG035...", stigao je, prema ovoj obrani priloženoj knjigovodstvenoj ispravi (kartica artikla - primka broj 226067917), u nadziranu outlet prodavaonicu I-okrivljene pravne osobe u Buzinu, dana … . godine, dakle, samo 6 (šest) dana prije
početka akcije „CRNI IJEDAN", za koju akciju i iz samog optužnog akta nesporno proizlazi da je bila provedena u razdoblju od … .
Pokaži; kartica artikla - primka broj … , za artikl „Muška jakna", označen u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru pod brojem 1. (u privitku);
kartica artikla - primka broj … , za artikl „Muški kaput", označen u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru pod brojem 2 (u privitku);
kartica artikla - primka broj … , za artikl „Ženska jakna", označen u Zapisniku 0 inspekcijskom nadzoru pod brojem 3 (u privitku);
kartica artikla - primka broj … , za artikl „Ženski kaput", označen u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru pod brojem 5 (u privitku).
Okrivljenici također u nastavku citiraju relevantne dijelove Zapisnika o inspekcijskom nadzoru, iz kojih proizlazi, kako međusobna usklađenost navoda zamjenice poslovođe outlet prodavaonice I-okrivljene, koje je bilo predmetom nadzora (gđa. A. K.), tako i činjenica da uopće nije sporan niti način isticanja cijene niti petog nadziranog artikla, u Zapisniku opisanog pod rednim brojem 4. (Ženske hlače (-70%), vel 38/32, cijena 479,99 kn -70% = 143,99 kn (6 kom) - podaci na privjesnici: artnr.: 1017623.xx.70 PG.064), glede kojeg se cijena nije mijenjala znatno dulje vrijeme: „(...) na upit inspektora zašto nije istaknuta najniža cijena proteklih 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje prisutna stranka odgovara zato što su 4 artikla došla prije cca tjedan 2 dana osim ženskih hlača i dječje jakne. Ženske hlače dugo nisu mijenjale cijenu (cca godinu dana), a dječja jakna je mijenjala cijenu i njena najniža cijena u proteklih 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje nalazi se ispod trenutno važeće cijene i vidljiva je samo kada se trenutno važeća cijena odlijepi. Inspektor je provjerio navode prisutne stranke odlijepivši trenutno važeću cijenu od 279,99 kn na dječjoj jakni te ispod nje vidio istaknutu najmanju cijenu u proteklih 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje od 3*9*99 kn i koja je manja od redovne cijene od 399,99 kn te ustanovio da su navodi stranke istiniti. Uvidom u dokumentaciju o zaduženju i razduženju kontrolirane robe koje uključuje referentno razdoblje od 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje utvrđeno je da za artikle pod brojem 1. artnr.:
W20707xx (...); 2. art.nr.: io2o6gi.xx (...); 3. artnr.: W20604xx70 (...) i 5. art.nr.: 1020592x^70 (...), njje vidljiva cijena u proteklih 3o dana prije provođenja posebnog oblika prodaje iz razloga što isti nisu bili u trgovini". Za ženske hlače pod brojem 4. art.nr.: 1017623.xx.70 (...) vidljivo je da se cijena nije mijenjala u proteklih 70 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje te je na njima cijena pravilno istaknuta. Okrivljenici, osim toga, ističu da je Europska Komisija usvojila i opsežne Smjernice za tumačenje i primjenu članka 6.a Direktive 98/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 0 zaštiti potrošača prilikom isticanja cijena proizvoda ponuđenih potrošačima (oznake: 2021/C 526/02), koje, unatoč složenosti i iscrpnosti tog teksta, sadrže i sljedeće, za ovaj postupak značajne upute nacionalnim tijelima zaduženima za provedbu propisa 0 zaštiti potrošača:
• „Članak 6.a stavak 2. Direktive ne sprečava trgovce da kao „prethodnu'' cijenu navedu najnižu cijenu koja se primjenjivala i u razdoblju duljem od 30 dana (na primjer, kao dio marketinške strategije)."
• „Članak 6.a ne sprječava prodavatelja da navede druge referentne cijene pri najavi sniženja cijene pod uvjetom da su takve dodatne referentne cijene jasno objašnjene". Dakako, jasno je da su kod outlet prodavaonica, upravo ove upute iz Smjernica, relevantne, zbog toga što outlet prodavaonice, kao što je gore istaknuto, već početno imaju snižene cijene u odnosu na cijene istih artikala u redovnim trgovinama, a svako daljnje sniženje cijene onda predstavlja „progresivno sniženje cijene" u smislu gore pod točkom 32. ove obrane citirane odredbe članka 2. stavak 5. Direktive (EU) 2019/2161. Nadalje, „Člankom 6.a Direktive o isticanju cijena od trgovca se ne zahtijeva da navedu koliko su dugo primjenjivali navedenu „prethodnu cijenu", što u slučaju outlet prodavaonica - način isticanja cijena u kojima je definiran člankom 19. gore navedenog Pravilnika - nužno znači od samog stavljanja u promet određene robe u outlet prodavaonicama, jer je to sama definicija outlet prodavaonica, kako je, uostalom, potvrđeno na samom kraju obrazloženja (zadnje rečenice) pravomoćne oslobađajuće presude O. suda u N. Z., posl. broj: Pp - … od … . godine, čime je u sudskoj praksi Naslovnog suda izraženo jasno stajalište o ovom pitanju. Za ovaj postupak, mora se smatrati značajnom i praksu Suda Europske Unije, koji je definirao pojam „prosječno pažljivog i razumnog potrošača", i to smatrajući da bi bilo nerazumno pred trgovce postavljati, ponekad iznimno stroge i složene zahtjeve, a da se pritom svaki potrošač može ponašati bez ikakve pažnje, nerazumno ili kao da nije završio niti obvezno osnovnoškolsko obrazovanje. Takvom se potrošaču prema europskom pravu ne bi pružala neograničena zaštita. Čini se da je takva razina podcjenjivanja hrvatskih potrošača, građana i drugih pravnih subjekata, doista prisutna kod određenog broja javnih službenika, ali to nimalo ne opravdava pravne kvalifikacije ovlaštenog tužitelja iz Izvornog, niti Ispravljenog prekršajnog naloga, glede ocjene ne/- osnovanosti u njima sadržanih pravnih kvalifikacija, glede kojih su svakako primjenjivi izvori hrvatskog i europskog prava.
Kao što je uvodno već spomenuto, okrivljenicima i branitelju je uz poziv za ročište za glavnu raspravu dostavljen bitno izmijenjen optužni akt, za koji okrivljenici smatraju da je svakom neovisnom i nepristranom sudu jasno da se njime bitno ublažava činjenični opis prekršaja, u odnosu na optužbu iz izvornog prekršajnog naloga (uz korekcije pozivanja na neprimjenjivu odredbu čl. 19. st. 6. Zakona, koja se odnosi na prodaju usluga), jer se u osnovi precizno i određeno opisuje samo jednu konkretnu, očigledno nenamjernu, omašku u primjeni odredbe članka 19. stavak 4. Zakona o zaštiti potrošača, samo u odnosu na jedan, a ne u odnosu na svih šest artikala obuhvaćenih nadzorom, iako se, protivno navodima samog zapisnika o inspekcijskom nadzoru i pravilima europskog prava, i glede preostalih artikala (iako je nejasno da li glede preostalih 5 artikala ili glede svih preostalih 24.059 artikala na stanju u trgovini na dan nadzora, ističu, u odnosu na sadržaj zapisnika o inspekcijskom nadzoru, proturječne, te posve neosnovane i nedokazive tvrdnje o zavaravanju potrošača, ne uvažavajući cjelinu članka 19. Zakona, kako se ima tumačiti u svjetlu gore prikazanih pravila europskog prava. Drugim riječima, kako dokazuje sam sadržaj zapisnika o inspekcijskom nadzoru, potencijalna nepravilnost, koja se okrivljenicima ispravkom prekršajnog naloga stavlja na teret, u osnovi se sastoji samo u tome da je u odnosu na samo jedan od ukupno šest artikala obuhvaćenih nadzorom, a od sveukupno 24.060 artikala , koliko je na dan provedbe inspekcijskog nadzora bilo na stanju u navedenoj outlet trgovini - omaškom iznimno zaposlenog, a vjerojatno, ovdje prikazanim regulatornim zahtjevima, te dužnošću pažljivog izvršavanja i svih ostalih radnih zadataka, znatno opterećenog, prodajnog osoblja trgovine I-okrivljene pravne osobe koja je bila predmetom nadzora, najniža cijena u zadnjih 30 dana, za taj jedan artikl (u optužnom aktu označen kao „dječja jakna"), bila prelijepljena naljepnicom o važećoj, dodatno sniženoj, točnoj i najnižoj cijeni za taj artikl. Kako dokazuje zapisnik o inspekcijskom nadzoru i glede tog jednog artikla, postojala je oznaka „najniže cijene u zadnjih 30 dana" - ali je ista, gore opisanom omaškom, uslijed koje je ista bila prelijepljena važećom, dodatno sniženom cijenom od -20%, bila prekrivena. No, iz same ove činjenice jasno proizlazi da I-okrivljena pravna osoba u svojem poslovanju u načelu primjenjuje standarde profesionalne pažnje i sve artikle označava sukladno svim važećim propisima, na način da označava i najnižu cijenu u razdoblju od zadnjih 30 dana, a pored toga, u skladu s tumačenjima koja su u skladu ne samo s gore prikazanim izvorima europskog prava, već i s pravnim stajalištima koja se odnose na označavanje cijena u outlet prodavaonicama, ostavlja vidljivom i ranije primjenjivu, posebno sniženu cijenu formiranu za outlet prodavaonice, koja prikazuje razliku u cijeni (odnosno - cjenovnu pogodnost) u odnosu na redovnu cijenu pojedinih artikala po kojima su iste prodavane ili bi bile prodavane u redovnim maloprodajnim trgovinama. Dopustivost takvog označavanja cijena, proizlazi pritom kako iz citiranih odredbi europskog prava, tako i iz same definicije outlet prodavaonice (čl. 19. Pravilnika o klasifikaciji prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo), kako je u obrazloženju svoje pravomoćne oslobađajuće presude vezane uz prethodni nadzor iste trgovine I-okrivljenika, naslovni sud potvrdio u svojoj presudi, posl. broj: Pp - … od … ., na koju je ukazano, ne samo da ne predstavlja
zavaravanje potrošača, nego im je jedino na taj način dostupna informacija o cjenovnoj pogodnosti kupnje pojedinog artikla u tipu trgovine koji hrvatsko pravo definira kao „outlet prodavaonicu". Stoga, ako se prida primjerena pozornost dokaznom materijalu koji prileži spisu, posebice u relevantnim dijelovima citiranog zapisnika o inspekcijskom nadzoru i knjigovodstvenih kartica (primki) pojedinih artikala obuhvaćenih nadzorom, tada se u prilog obrane okrivljenika moraju istaknuti i sljedeće dodatne olakotne okolnosti, koje su zapisnikom nesporno utvrđene, a koje svjedoče o tome da okrivljenici itekako ulažu značajne napore da svoje poslovanje, primjenjujući standarde profesionalne pažnje, usklade i sa svim ostalim primjenjivim propisima Republike Hrvatske i Europske unije, jer: a) je isti inspektor u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru utvrdio i da okrivljenici uredno izvršavaju sve ostale zakonske obveze koje proizlaze iz Zakona o zaštiti potrošača, pa tako, između ostaloga, i da, „U trgovini postoji obavijest o podnošenju prigovora potrošača postavljena na vidnom mjestu na pultu blagajne. Evidenciju prigovora vodi uprava tvrtke u elektronskom obliku
b) je isti inspektor „pregledom ustanovio da su svi proizvodi označeni s cijenom u kunama, oznakom „kn" i eurima oznakom „eur" (1 eur = 7.53450 kn), a cijene se nalaze (na policama) ili na proizvodima, na štenderima, postavljene jasno, vidljivo i čitljivo na način da je onemogućena zamjena cijene sa cijenom drugog proizvoda";
c) je isti inspektor utvrdio da se »računi potrošačima izdaju elektronskim putem na blagajni (fiskalna blagajna) i cijena je na računima izražena u kunama oznakom „kn" i eurima oznakom „eur" te je potrošačima omogućen uvid u cijenu robe prije plaćanja;
d) je isti inspektor utvrdio da se „plaćanje robe vrši gotovinom ili kreditnom karticom za što postoji obavijest o prodajnim uvjetima na blagajni, a za kupljenu robu potrošačima se izdaje račun, elektronskim putem na fiskalnoj blagajni, sa cijenom robe označenom oznakom „KN" i eurima oznakom „EUR"). Vrijedi stoga ponoviti da je, za ukupno 24.059 artikala koji su na dan nadzora bili na stanju u trgovini I-okrivljenika, nad poslovanjem koje je vršen nadzor u cijelosti nesporno utvrđeno da I-okrivljena pravna osoba posluje uredno, poštujući sve primjenjive zakone i druge propise. Kao daljnju olakotnu okolnost, daljnji značajan dokaz urednog i savjesnog poslovanja I-okrivljene pravne osobe jest činjenica da niti jedan potrošač u odnosu na akciju „Crni tjedan" nije iznio niti jedan pisani prigovor (temeljem čl. 10. Zakona o zaštiti potrošača) ili bilo kakav drugi oblik prigovora ili zahtjeva za naknadom štete, i to upravo stoga što, ako je pojedini artikl kupio u okviru te akcije, takav potrošač je isti artikl kupio po najpovoljnijoj cijeni po kojoj je taj artikl do tada uopće prodavan od strane I-okrivljenika. S obzirom na brojnost okolnosti koje govore u prilog tome da je, kada je riječ o jedinom preostalom artiklu, na kojem se temelji ispravak prekršajnog naloga, riječ o vrlo blagom prekršaju, koji je ostvaren omaškom, dakle, nenamjernim propustom isključivo glede pravilne primjene članka 19. stavak 4. Zakona u odnosu na samo jedan od ukupno 24.060 artikala koji su na dan nadzora bili u predmetnoj trgovini, te smatrajući daje dužnost svakog pravnog subjekta, koristeći se svojim pravima, doprinijeti unaprjeđenju kvalitete hrvatskog pravosuđa, okrivljenici su na gore opisani način odlučili cjelovito iznijeti obranu u ovom predmetu. Završno valja istaknuti da svrha i cilj europskih izvora prava koji su gore sumarno prikazani, a koji služe zaštiti potrošača, nije šikaniranje trgovaca, već upravo suprotno, „postizanje odgovarajuće ravnoteže između ostvarivanja visokog stupnja zaštite potrošača i promicanja konkurentnosti poduzeća" i time bolje funkcioniranje unutarnjeg tržišta Europske unije, unutar kojeg bi svi poduzetnici morali imati jednak pravni položaj i ne trpjeti diskriminaciju i različita, potpuno suprotna tumačenja odredbi europskog i nacionalnog prava, od strane različitih nadzornih tijela.Okrivljenici, s obzirom na sve gore navedene činjenice i dokaze, smatraju da jedna nenamjerna omaška djelatnika outlet prodavaonice I-okrivljene pravne osobe u B. (trgovački centar „S."), u obilježavanju jednog od ukupno 24.060 artikala, koliko je na dan provedbe inspekcijskog nadzora bilo na stanju u navedenoj outlet trgovini, u skladu s odredbom članka 19. stavak 4.Zakona o zaštiti potrošača, nije dokaz da I-okrivljenici ne postupaju u skladu sa svim svojim zakonskim obvezama, niti daje namjerno ostvareno biće bilo kakvog prekršaja, pa tako niti prekršaja koji im se stavlja na teret ispravkom prekršajnog naloga. I-okrivljena pravna osoba ulaže značajne napore i pažnju da udovolji svim svojim zakonskim obvezama i da posluje na zadovoljstvo svojih kupaca, kojima je upravo u uvjetima rekordnih stopa inflacije (zabilježenih upravo tijekom 2022. godine), omogućila kupnju kvalitetnih odjevnih predmeta uz značajne cjenovne pogodnosti, koje su načelno, glede svih 24.060 artikala, osim jednog, opisanom omaškom prodajnog osoblja na naznačeni način označenog artikla, bile u cijelosti pravilno označene. Okrivljenici stoga predlažu da ih naslovni sud, nakon provedenog dokaznog postupka, postupajući kao neovisan i nepristran sud i uvažavajući i ocjenjujući s jednakom pažnjom (značajnim dijelom već opovrgnute) navode ovlaštenog tužitelja u rubrici ran om predmetu, te navode ove pisane obrane i dokaze koji se uz ovu obranu prilažu, te u njoj predlažu, u cijelosti oslobodi od optužbe za počinjenje prekršaja koji im se stavlja na teret optužnim aktom ovlaštenog tužitelja u ovom postupku. Podredno i opreza radi, ako bi naslovni sud, unatoč svemu navedenome, smatrao da postoje razlozi za oglašavanje okrivljenika krivima za počinjenje prekršaja iz odredbe članka 19. stavak 4. Zakona o zaštiti potrošača, u odnosu na jedan od 24.060 artikala, koliko je na dan provedbe inspekcijskog nadzora bilo na stanju u navedenoj outlet trgovini, okrivljenici predlažu i mole da Naslovni sud, uvažavajući sve olakotne okolnosti iznesene u ovoj pisanoj obrani, primjenom odredbe članka 37. stavak 2. Prekršajnog zakona, izrekne blažu kaznu od propisane za navedeni prekršaj, počinjenje kojeg se okrivljenicima stavlja na teret, te da i takvim postupanjem unaprijedi povjerenje u pravosudni sustav R. H., njegovu pravičnost i općenito u vladavinu prava u R. H..
3. U tijeku dokaznog postupka sud je ispitao svjedoke A. K. i K. H..
4. Svjedokinja A. K. je iskazala da se ne sjeća točno svih detalja jer je prošlo dosta vremena od tada. K. H. je došao u nadzor, misli da je bilo 9 sati i par minuta,
a u zapisniku piše da je došao u … sati, kako je navedeno u zapisniku i oni su lijepili cijene na način da su preko starih cijena stavljali novu cijenu i onda je on rekao da se to ne može tako raditi i da je to neispravno pa su to uklonili odnosno ispravno napravili, što je on utvrdio u nadzoru nakon tjedan dana. Ljudski je, tko radi taj i griješi, tako da su oni svoju grešku ispravili. Iskazala je da ne zna koji je to točno dan bio. Zna da su na svim ostalim proizvodima bile dvije cijene na način da je bila početna cijena i snižena cijena. Iskazala je da je početna cijena na artiklu bila bijela, a ispod, na istoj deklaraciji, je bila crvena cijena odnosno snižena cijena. Nakon što je izvršila uvid u fotografije (list 31 spisa) iskazala je da je tu prikazana cijena od 399,99 kuna, početna cijena, a ispod te cijene je 319,99 kn, a ispod svake cijene je iskazana u eurima, dok cijena treća koja je vidljiva od 279,99 kn je upravo cijena koja je prikazana na način da su preko te cijene ranije lijepili ovu novu cijenu, a što je inspektor rekao da ne smiju raditi i taj nedostatak su uklonili kada je on došao ponovno u nadzor. Iskazala je da je u cijelom dućanu samo na jednom artiklu, to je bila dječja jakna, utvrđena nepravilnost oko isticanja cijene, ali su to odmah po inspekcijskom nadzoru ispravili i taj nedostatak je otklonjen. Nakon što je izvršila uvid u fotografiju iskazala je da je navedeno da su popusti bili od 30 do 70% i još dodatnih minus 20%, a na fotografiji list 28 znači da je taj štender označavao minus 70% plus dodatnih 20%. Iskazala je da na tom štenderu su bile iskazne kalkulacije od minus 70% na samim artiklima i još dodatnih 20%. Na svim artiklima nisu bili iskazani jer su to tek počeli lijepiti kada je ušao inspektor. Iskazala je da na fotografiji računa (list 31) je bila početna cijena od 399,99 kn na računu 116/122 i bila je druga cijena od 279,99 kn, a ispod je bila cijena od 319,99 kn jer su preko te cijene od 319,99 kn nalijepili 279,99 kn, a inspektor je to odlijepio i poslikao je, tako da su sada vidljive te tri cijene. Iskazala je da je na ovom računu prikazana cijena od sniženja od 20% na 319,099 kn, a poslije toga na 30% što je 279,99 kn. Sada bi trenutno stavljali na ovom računu samo cijenu od 319,99 kn i cijenu od 279,99 kn dok ova početna cijena od 399,99 kn se više ne stavlja. Iskazala je da se to odnosi na dječju jaknu. Na štenderu koji je vidjela na fotografiji je bilo nekoliko artikala već prelijepljeno i na njima su bile iskazane tri cijene. Zna da je bilo akcija dodatnih 20%, a da li je na svim artiklima bilo tih 20% sada ne može tvrditi. Na artiklima koje nisu prelijepili naljepnicama pretpostavlja da je bila cijena početna i snižena cijena. Oni su lijepili artikle na način da su stavljali treću cijenu dodatnih 20% gdje je bila akcija, a tamo gdje nisu bili polijepljeni artikli je bila crvena, odnosno samo druga cijena. Roba koja je došla i bila 10 dana je imala početnu i sniženu cijenu drugu, a ovo je bila akcija gdje su oni počeli lijepiti preko druge cijene treću cijenu i zbog toga su pogriješili. Kupci koji su za vrijeme trajanja akcije Crni petak kupili proizvode, misli da su kupili proizvode po najnižoj cijeni koja je bila ikada prikazana za te proizvode jer se radilo još od dodatnih 20%. U trenutku nadzora bilo ih je dvoje u trgovini, a inače ih treba biti tri jer u stvarnosti, pet ih je radilo na način da je jedna bila slobodna, dvije u jutarnjoj smjeni, a dvije popodne. Od stupanja novog Zakona o zaštiti potrošača puno im je teže raditi i puno više vremena moraju izdvajati za označavanje cijena jer moraju stavljati zadnju sniženu cijenu i trenutnu cijenu, tako da uopće više nema početne cijene odnosno nema cijene po kojoj se prvi put prodavala roba. To je zbunjujuće i za potrošače i za njih. Oni su po uputi inspektora uložili maksimalan napor držati se njegovih uputa i da proces rada bude organiziran na ispravan način. Inspektor je već ranije bio u nadzoru puno puta, kolegice su joj pričale da je ranije dolazio, a kada je ona radila, bio je jednom prije ovog nadzora. Zbog ovakvog novog načina iskazivanja cijena uveden i prekovremeni rad što je dovelo do dodatnog iscrpljivanja. Do pogreške na toj jednoj jakni došlo je iz razloga što su bili i iscrpljeni i sve skupa je djelovalo da dođe do propusta odnosno omaške jer to nije napravljeno namjerno.
5. Svjedok K. H. je iskazao da nadzor nije bio po prijavi već po redovnom godišnjem planu D. inspektorata. Predmet nadzora su bili posebni oblici prodaje za vrijeme Crnog tjedna, odnosno C. P., … . On je po slobodnom
odabiru izabrao 6 vrsta robe i ustanovio da sva roba u trgovini nije dobro označena po pitanju isticanja cijena jer su bile označe tri cijene, a ne dvije cijene, sukladno Zakonu o zaštiti potrošača po kojem treba biti iskazna najmanja cijena u proteklih 30 dana prije počinjanja posebnog oblika prodaje i trenutno važeća cijena. Sva roba je bila označena s tri cijene, a to je najviša cijena, srednja akcijska cijena umanjena za određeni postotak sniženja plus trenutno važeća cijena koja je još umanjena dodatnih 20% na blagajni prilikom prodaje i preuzimanja. Znači umjesto dvije, bile su iskazane tri cijene. Tijekom nadzora ustanovljeno je da sva roba koja je bila smanjena, cijena zadnjih 30 dana prije počinjenja posebnog oblika prodaje nije bila iskazna i vidljiva potrošaču, što je bio najveći prekršaj. Konkretno, dječja jakna, jedna od šest kontroliranih vrsta robe, bile su istaknute tri cijene. Cijena od 399,99 kn, zatim od 279,99 kn i 223,99 kn. Srednja cijena nije trebala biti istaknuta. Uz sve tri cijene nigdje nije istaknuta najniža cijena u proteklih 30 dana prije počinjanja posebnog oblika prodaje. Kupac je doveden u totalnu zabludu prilikom kupnje robe u kojoj nije prikazana najmanja cijena proteklih 30 dana prije počinjanja posebnog oblika prodaje jer čitajući cijene istaknute na robi potrošač je doveden u zabludu jer je uvjerenja da je uštedio 176,00 kn, odnosno 23,36 eura, a ne 56,00 kn, tj. 7,43 eura. Ono što je specifično, prilikom nadzora ustanovljeno je da se najniža cijena u proteklih 30 dana prije počinjanja posebnog oblika prodaje nalazila ispod srednje, tj. akcijske cijene, što drugim riječima znači da je potrošač morao odlijepiti tu cijenu da bi vidio najnižu cijenu u proteklih 30 dana prije posebnog oblika prodaje. Dakle, sva roba je na taj način pogrešno označena, sva roba koja se smanjila u zadnjih 30 dana prije početka posebnog oblika prodaje. Bila je istaknuta cijena 399,99 kn tj. 53,09 eura kao stara maloprodajna cijena, što nije smjelo. Pored nje je bila trenutna akcijska cijena od 279,99 kn, tj. 37,16 eura, što nije smjela i treća istaknuta cijena je bila trenutno važeća maloprodajna cijena umanje za 20% koja je bila 223,99 kn ili 29,73 eura, što je jedino ispravno. Najniža cijena u proteklih 30 dana od počinjanja posebnog oblika prodaje od 319,99 kn ili 42,47 eura nije bila istaknuta tj. nije bila vidljiva potrošačima, nalazila se ispod istaknute akcijske cijene. Iskazao je da na fotografiji 29 je potrošaču bila vidljiva cijena od 399,99 kn tj. 53,09 eura, akcijska cijena umanjena za postotak sniženja iznosila je 279,99 kn tj. 37,16 eura, što nije smjelo biti, a jedina koja je ispravna bila je cijena od minus 20% koja je iznosila 223,99 kn ili 29,73 eura. Na fotografiji 30 je vidljiva cijena od 319,99 kn ili 42,47 eura, a to je najniža cijena u proteklih 30 dana prije počinjanja akcijske prodaje i ona je trebala biti istaknuta umjesto stare maloprodajne cijene 399,99 kn odnosno 53,09 eura, a dolje ispod bi trebala biti istaknuta cijena od 319,99 kn ili 42,47 eura tj. dodatno sniženje od 20%. Iskazao je da na listu 35 je Odluka o posebnim uvjetima prodaje koju je on tražio da mu se dostavi i da se vidi da je u tom periodu bio poseban oblik prodaje Crni tjedan u tijeku, kada je on bio u nadzoru. Ne sjeća se koliko je točno bilo sati kada je išao u nadzor, jer je naveo u zapisniku, ali zna da je praksa da do 11,00 sati budu u inspektoratu i poslije idu u nadzor, a kada je točno bio tamo, sada se ne može sjetiti. Na fotografiji 29 su istaknute tri cijene na način da je trebala biti istaknuta cijena dodatnih minus 20%, a nepotrebno je istaknuta cijena od 399,99 kn odnosno nije istaknuta sukladno važećim propisima Zakona o zaštiti potrošača, isto tako nije trebala biti istaknuta cijena od 279,99 kn odnosno 37,16 eura. Na fotografiji 30 je prikazana i četvrta cijena, a to je 319,95 kn koja je bila ispod ove cijene koju je naveo odnosno kada se odlijepi akcijska cijena, ispod se nalazila cijena koja je trebala biti vidljiva potrošaču i ista se trebala nalaziti umjesto cijene 399,99 kn. Iskazao je da je jakna bila na štenderu na kojem se nalazila obavijest od 30% popusta, a radilo se o 20% i na svoj ostaloj robi koja je bila dodatno snižena kao poseban oblik prodaje su prikazane tri cijene te sukladno tome popusti nisu odgovarali stvarnosti. Nije utvrdio da je na svoj robi u dućanu bilo istaknuto tri cijene već da je na svoj robi koja je bila obuhvaćena posebnim oblikom prodaje s dodatnim popustima u Crnom tjednu bilo istaknuto tri cijene i mislio je isključivo na svu ostalu robu koja je bila obuhvaćena akcijom Crni tjedan, odnosno Crni petak. Njemu su dostavljene kartice artikala ili primka od ovih 6 artikala koje je izdvojio u nadzoru i s obzirom da su neki artikli bili u trgovini kraće od 30 dana, te artikle nije navodio u prekršajnom nalogu jer se radilo o tome da nisu bili prije početka posebne prodaje 30 dana u dućanu. Iskazao je da je ispravak radio na zahtjev suda zbog jasnoće i preciziranja prekršaja i da on u nadzoru nije ništa pogriješio. Zbog proteka vremena ne može se sa sigurnošću sjetiti svih detalja, ali sada se sjetio da na svoj robi u dućanu koja se nalazila su bila istaknute tri cijene na način da je bila istaknuta stara maloprodajna cijena, zatim akcijska cijena umanjena za postotak sniženja, plus cijena koja se odnosi na 20% popusta kod naplate na blagajni. Sada točno ne može iskazati jesu li na svoj robi bilo dvije ili tri cijene, ali zna da je na dosta robe bilo istaknuto tri cijene. Iskazao je da su nedostaci otklonjeni, što je utvrdio u daljnjem nadzoru. I ranije je bio u ovom dućanu u nadzoru jer je to teritorij na kojem on radi i vrši nadzor.
6. U završnom prijedlogu branitelj I. i II. okrivljenika je iskazao da smatra da je u provedenom dokaznom postupku nesporno utvrđeno da za pet od ukupno šest artikala, koji su jedini bili predmetom konkretnog inspekcijskog nadzora, nije utvrđeno počinjenje prekršaja kao što bi bio opisan u izvornom ili u ispravljenom optužnom prijedlogu što jasno proizlazi iz računovodstvenih isprava u spisu. Sudu posebice ukazuje i na dio iskaza ispitanog svjedoka K. H. u kojem dijelu je on rekao da je isticanje redovne, dakle,
prve maloprodajne cijene artikla u outlet trgovinama nepotrebna, a što je u skladu s EU propisima zaštite potrošača, na koje okrivljenik ukazuje, jer nepotrebno, nikako ne znači nezakonito. Prema tome, posebice uvažavajući vjerodostojan iskaz iscrpljene svjedokinje Karlović, okrivljenici smatraju da je u ovom slučaju u odnosu na jedan artikl za koji je utvrđena nenamjerna pogreška u prekršajno pravnom smislu, riječ u beznačajnom dijelu za koji bi bilo dovoljno izricanje sudske opomene ili eventualno, uvažavajući sve okolnosti konkretnog slučaja, maksimalno ublažavanje izrečene kazne.
7. Temeljem provedenoga postupka, pisane obrane I. i II. okrivljenika s prilozima, pročitanog izvatka iz Sudskog registra T. suda u Z. za I. okrivljenika,
razgledanih fotografija istaknutih cijena, pročitane odluke o posebnom uvjetu prodaje, sudac je kao nesporno utvrdio da su okrivljenici kritične zgode postupili suprotno odredbi iz čl. 127.st.1. podst. 4. Zakona o državnom inspektoratu.
8. Pročitanim izvatkom iz S. registra T. suda u Z. za pravnu osobu
T. Z. d.o.o. utvrđeno je da je II. okrivljenik direktor društva i da zastupa društvo samostalno i pojedinačno.
9. Pročitanim izvatkom iz evidencije o kažnjavanosti M. pravosuđa utvrđeno je da je okrivljena pravna osoba prekršajno osuđivana odlukom O. prekršajnog suda
u Z.
, Pp … od … . koja je postala pravomoćna … . zbog
prekršaja iz čl. 228. st. 1. t. 13. Zakona o radu, odlukom FINA-e … , … od … . koja je postala pravomoćna … . zbog prekršaja iz čl. 42. st. 1 i 2. toč. 35.
Zakona o računovodstvu.
10. Pročitanim izvatkom iz evidencije o kažnjavanosti M. pravosuđa za II. okrivljenika, utvrđeno je da je II. okrivljenik prekršajno osuđivan odlukom FINA-e … , …
od …
. koja je postala pravomoćna … zbog
prekršaja iz čl. 42. st. 1 i 2. toč. 35. Zakona o računovodstvu.
11. Razgledanim fotografijama istaknutih cijena (list 27-31 spisa) utvrđeno je da je na štenderu s robom bio plakat na kojem je pisalo -70%, dodatnih -20% na sve artikle kao i da se nalazila obavijest da se radi o Crnom vikendu, popust 30% do 70% plus dodatnih 20%. Na fotografijama 29 do 31 je vidljiva cijena artikla od 399,99 kn odnosno 53,09 eura, cijena od 319,99 kn ili 42,47 eura te cijena od 223,99 kn ili 29,73 eura.
12. Pročitanom odlukom o posebnom uvjetu prodaje (list 35 spisa), utvrđeno je da je Crni tjedan trajao od … . do … . te da se radilo o akciji sve od -30% do -70% plus dodatnih 20% na sve artikle.
13. Na temelju pisane obrane I. i II. okrivljenika i provedenog postupka proizlazi da su okrivljenici okolnosno priznali počinjeni prekršaj navodeći da je dječja jakna bila u prodaji na način da nije bila pravilno istaknuta najniža cijena od 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje navodeći da se radilo samo o jednom proizvodu odnosno samo o omašci budući da je u trgovini bilo ukupno 24.059 artikala koji su na dan nadzora bili na stanju u trgovini I-okrivljenika. Isto tako, I. i II. okrivljenici su u svojoj obrani ukazivali na odluke drugih sudova u Republici Hrvatskoj i na praksu prava Europske unije odnosno na direktive navodeći da se u konkretnom slučaju ne bi radilo o nepoštenoj zavaravajućoj praksi. Obranu I. i II. okrivljenika u kojoj su naveli da se radi o omašci sudac nije prihvatio budući da se takva obrana temeljem provedenog postupka ukazuje neosnovanom. Naime, iz iskaza ispitane svjedokinje A. K., djelatnice koja je kod I. okrivljenika radila u svojstvu trgovca na dan nadzora proizlazi da je predmetni inspektor istu zatekao da artikle koji su bili izloženi u prodaji krivo označava na način da pored dvije postojeće cijene lijepi i treću cijenu na artikl, što nije u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača. Iz samog njezinog iskaza koji je sud prihvatio je razvidno da je ista svjesna da su pogrešno označavali artikle i da je po njoj ljudski griješiti i da su greške otklonili kada je uređujući inspektor ju upozorio da na taj način ne može označavati artikle odnosno cijene artikala. Upravo iz njezinog iskaza je vidljivo da se ovdje ne radi o jednom krivo označenom proizvodu, dječjoj jakni, već da je ista već označila nekoliko artikala na krivi način te da bi ih bilo puno više da ju u inspekcijskom nadzoru inspektor nije upozorio da na taj način ne može označavati cijene artikala. Iz iskaza ispitane svjedokinje A. K. također proizlazi da je vršen poseban oblik prodaje Crni tjedan i da doista proizvod dječja jakna nije bila pravilno istaknuta najniža cijena u razdoblju od 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje jer cijene koje su bile istaknute su sadržavale netočne informacije budući su bile istaknute tri cijene na robi.
14. Sudac je prihvatio i iskaz svjedoka K. H., iz čijeg iskaza također proizlazi da je na muškoj jakni umjesto dvije bile iskazane tri cijene te da potrošaču nije bila vidljiva najniža cijena u razdoblju od 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje budući da je istaknuta cijena sadržavala netočne informacije jer potrošač nije imao pravilno prikazane pogodnosti pri kupnji u odnosu na redovnu cijenu. Također, iz iskaza ispitanog svjedoka proizlazi da je jakna bila na štenderu na kojem se nalazila obavijest od 30% popusta, a radilo se o popustu od 20%, što je sasvim sigurno potrošače dovelo u zabludu u postupku popusta na izloženoj robi. Sud nije utvrđivao točno vrijeme odnosno sate kada je inspektor bio u nadzoru budući da je ta činjenica irelevantna za ostvarenje obilježja prekršaja. Sama činjenica da li je inspektor u 9,00 sati ili istog dana u 13,28 sati bio u nadzoru, nije odlučna budući da je prekršaj počinjen u vrijeme trajanja posebnog oblika prodaje Crni tjedan odnosno u vremenu od … do … ..
15. Na temelju ovako provedenog postupka, cijeneći sve dokaze zasebno i u njihovoj cjelokupnosti, sudac smatra da su I. i II. okr. se koristili nepoštenom i zavaravajućom poslovnom praksom na način da su prodavali robu odnosno dječju jaknu kao poseban oblik prodaje za vrijeme Crnog tjedna, a da na robi nije bila pravilno istaknuta najniža cijena u razdoblju od 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje te da je jakna bila na štenderu gdje se nalazila obavijest Popust -30%, a radi se popustu od -20%, čime su potrošači dovedeni u zabludu te su I. i II. okr. ostvarili obilježje prekršaja koji im se stavlja na teret, kako je to navedeno u izreci presude.
16. Stoga je sudac I. i II. okrivljenika proglasio krivima i sukladno članku 37. Prekršajnog zakona istima ublažio novčanu kaznu koja je za I-okrivljenika propisana u iznosu od 10.000,00 do 200.000,00 kn, a za II. okr. u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kn ispod Zakonom propisanog minimuma novčane kazne, cijeneći pri tome kao olakotne okolnosti okolnosno priznanje djela prekršaja od strane I. i II. okrivljenika, okolnosti počinjenja prekršaja, činjenicu da se radi o samo jednom artiklu, općenito tešku gospodarsku situaciju u državi, činjenicu da su otklonili nedostatke, dok im je kao otegotna okolnost uzeta gore navedena ranije prekršajna kažnjavanost, smatrajući da će se i ovako ublaženom novčanom kaznom postići opća i specijalna prevencija kažnjavanja te utjecati na I. i II. okr. da ubuduće ne čine ovakve prekršaje.
17. Odluka o troškovima postupka temelji se na propisima navedenim u izreci, a visina troška odmjerena je u skladu s imovnim stanjem okrivljenika, duljinom trajanja i složenošću provedenog postupka. Temeljem Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne Novine br. 18/2013) propisano je da paušalni iznos za troškove prekršajnog postupka određuje se u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura.
18. Iz činjeničnog opisa prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret izostavljen je dio gdje je navedeno da su na svoj ostaloj robi u trgovini pogrešno istaknute cijene na način da su umjesto dvije, prikazane tri cijene i na svoj robi u trgovini da su se nalazile obavijesti o popustima od 30 do 70% plus dodatnih -20%, a da se u stvarnosti ne radi o tolikom postotku sniženja s obzirom na način isticanja tri cijene robe te da je trgovac istaknuo netočne informacije u svezi cijene odnosno načina na koji je ona prikazana i izračunata budući da ove činjenice sudac s potrebitom sigurnošću u tijeku postupka nije mogao utvrditi. Naime, iz obrane I. i Il. okr. i iskaza ispitane svjedokinje A. K. proizlazi da ovi navodi nisu točni odnosno da istaknute tri cijene nisu bile na svim proizvodima već da su bile na nekim proizvodima odnosno proizvodima koji su bili u akciji. Iz iskaza ispitanog svjedoka K. H. proizlazi da isti sa sigurnošću ne može tvrditi da su na svim proizvodima bile istaknute tri cijene. Budući da nije bilo moguće isključiti obranu okrivljenika i utvrditi da su na svim proizvodima bile istaknute tri cijene, valjalo je uz primjenu načela "in dubio pro reo" nedostatku dokaza, iz činjeničnog opisa prekršaja izostaviti ovaj dio.
19. Trošak postupka i novčana kazna propisani su u kunama te su isti u presudi izraženi u eurima, sukladno čl. 42. i 92. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 57/22 i 88/22) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023.
20. Na temelju iznesenih razloga presuđeno je kao u izreci.
U Zagrebu … .
Zapisničarka:
S U D A C:
Nadica Jurjević, v.r.
Josip Ćorluka
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude okr. i tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 (osam) dana po primitku ovjerovljenog prijepisa ove presude. Žalba se podnosi pismeno, u dva primjerka, putem ovog suda, bez naplate pristojbe.
DNA:
1. I-okrivljeniku T. T. d.o.o.
2. II-okrivljeniku A. B.
3. Tužitelju D. inspektorat
4. Branitelju I. i II. okrivljenika F. V.
