REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4179/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja U. K. iz R., ..., OIB: ..., zastupan po punomoćniku S. I., odvjetniku iz R., protiv tuženice B. R. iz R., ..., OIB: ..., zastupana po punomoćniku M. A., odvjetniku iz R., radi predaje u suposjed, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-645/2019-4 od 10. ožujka 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-4666/2015-71 od 9. srpnja 2019., u sjednici održanoj 21. ožujka 2024.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tuženice B. R.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela sudu prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-645/2019-4 od 10. ožujka 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-4666/2015-71 od 9. srpnja 2019.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženica postavlja pitanja za koja navodi da su važna za odluku u predmetnom sporu te za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:
"1. ima li suvlasnik nekretnine pravni interes sudskim putem tražiti predaju u posjed nekretnine u odnosu na koju je donijeto rješenje o razvrgnuću suvlasništva civilnom diobom?
2. ima li suvlasnik nekretnine pravni interes sudskim putem tražiti predaju u posjed nekretnine u odnosu na koju je donijeto rješenje o razvrgnuću suvlasništva civilnom diobom, te u odnosu na koju je u tijeku ovršni postupak radi prodaje nekretnine na javnoj dražbi ?
3. je li Sud dužan provesti test razmjernosti kada se prigovor "prava na dom" iznosi u dijelu postavljenog zahtjeva za predajom u suspojed, odnosno kada se ne traži konkretno od tužene iseljenje, već kada se traži predaja u suposjed stana, kojega je fizički nemoguće podijeliti i stana koji tuženoj nesporno predstavlja Dom?
4. iz dokaznog postupka proizlazi da tužitelj ima u vlasništvu nekretninu u Bosni, da već dvadeset/trideset godina živi u stanu sa sestrom, da su obje nekretnine njegovim domom. Za razliku od tužene koja u vlasništvu i posjedu ima samo stan koji je predmet ovih postupaka, ima li u prednje navedenoj situaciji u kojoj nekretninu nije moguće podijeliti ni na koji način izuzev civilnom diobom, je li potrebno provesti test razmjernosti i ovisno o tomu odlučiti o pravu na dom konkretno tužene?
5. može li se prigovor prava na dom razmatrati u situaciji kada se ne traži iseljenje iz nekretnine, već pravo na suposjed nekretnine u odnosu na koju nekretninu egzistira pravomoćna sudska odluka o razvrgnuću civilnom diobom i u odnosu na koju nekretninu je u tijeku ovršni postupak radi razvrgnuća-prodaje nekretnine na javnoj dražbi?
6. je li pravo na dom jače od prava na suposjed, te ima li suvlasnik pravnog interesa tražiti suposjed, ako je o razvrgnuću suvlasništva riješeno pravomoćnom sudskom odlukom, te ako suvlasnik, za vrijeme trajanja ovog postupka pokrene ovršni postupak radi civilne diobe?
7. je li Sud dužan u postupcima radi predaje u suposjed – primijeniti test razmjernosti?
8. da li je drugostupanjski sud prilikom ponovnog odlučivanja o žalbenim razlozima, dužan konkretno iznijeti razloge poradi kojih je promijenio ranije iznijeti stav ili je Sud ovlašten mijenjati svoje stavove iz ranijih odluka, koji su zasnovani na istoj tvrdnji o nedostatku pravnog interesa i istim činjenicama, bez iznošenja konkretnih razloga?"
3. Tužitelj nije odgovorio na prijedlog tuženice.
4. Prema odredbi čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a neki razlozi su u toj odredbi navedeni kao osobito važni.
5. Prema odredbi čl. 387. st. 1. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije. U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije, te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP.
6. Ovaj sud je, postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. ZPP, ocijenio kako podneseni prijedlog za dopuštenje revizije ne ispunjava propisane pretpostavke dopuštenosti.
7. Naime, u odnosu na pitanja pod 1. i 2. nedostaju razlozi važnosti u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP, zbog kojih podnositeljica smatra da bi pitanja koja se postavlja u prijedlogu bila važna, pa u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije kod ovih pitanja nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387 st. 3. ZPP.
8. Nadalje, pobijanom odlukom negativno je odlučeno o prigovoru prava na dom tuženice uz obrazloženje da je "(...) neosnovan žalbeni navod tužene da joj je prihvaćanjem tužbenog zahtjeva za predaju stana u suposjed povrijeđeno pravo na dom iz članka 8. stavak 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (....) prema Ustavu Republike Hrvatske dom je nepovrediv te se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitile slobode i prava drugih ljudi, pravni poredak, javni moral i zdravlje s tim da svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju, dok je odredbom članka 8. Konvencije propisano da svatko ima pravo na poštivanje doma, te da se javna vlast neće miješati u ostvarivanje toga prava (...) Predmetni stan predstavlja dom tužene jer ga ona koristi za stanovanje, ali tužitelj ne zahtijeva njezino iseljenje iz stana nego predaju u suposjed tako da se prihvaćanjem zahtjeva tužitelja ne zadire niti se miješa u pravo tužene na dom jer ona u stanu i nadalje nastavlja stanovanje, a tužitelju kao suvlasniku u istom omjeru kao i tužena pripadaju sva prava kao i tuženoj."
8.1. Kod takvog stanja stvari odgovori na pitanja koja se odnose na provedbu testa razmjernosti u okolnostima konkretnog slučaja (ili onima koje tuženica prikazuje protivno stanju u spisu) ne mogu utjecati na odluku u ovoj pravnoj stvari, niti dovesti tuženicu u povoljniji položaj.
8.2. Pritom, ni odluke ESLJP na koje se u prijedlogu poziva ne mogu opravdati postavljena pitanja, niti dopuštanje revizije u odnosu na njih.
8.3. Jednako tako ni odluka koju je isti prvostupanjski sud ranije donio u ovom predmetu (u drugačijim okolnostima) ne opravdava podnošenje ovog prijedloga jer sudovi (u slučaju nastavka postupka) nisu vezani svojim pravnim shvaćanjem iz ranije ukidne odluke (u tom smislu, primjerice, VSRH u odluci poslovni broj Revd 3013/2022-2 od 17. siječnja 2023.).
9. Slijedom navedenoga, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjenje pretpostavke za postupanje revizijskog suda i dopuštenje revizije. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP, riješiti kao u izreci.
Zagreb, 21. ožujka 2024.
Predsjednik vijeća
Đuro Sessa, v.r.
